2. Strana KE o o E BRE AT, Rk Rk I ZL zA Pet peta SJ JA aa ž Aa REKA WPaapokim za pi Na a S Pa E ET RTA Vi Pasi ž , zač diji pi ča paste ra . MNE APN sia, o io e »HRVATSKA RIJEČ« Broj 39. Hrvatsko kulturno slavlje. »Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti, Bog nadili obilno svake milosti. Svuda ga je puna slava, svud on . Hrvatskih ter kruna gradov svih se zove“ Tako piše u XVI, vijeku pjesnik Vidali pjesni- ku Nalješkoviću, koga zove: Čast izbrana, Niko, i hvalo velika Hrvatskog diko i slavo jezika“. Eto, ne piše samo Edrizij u XII, v. da je Du- brovnik najjužniji grad Hrvatske, nego evo i u XVI. v. zovu ga krunom hrvatskih gradova, a du- = brovačkog pjesnika Nikolu Nalješkovića »dikom i slavom hrvatskog jezika«. Nalješković zove Korčulu i Hvar hrvatskim otocima, kad piše Vidaliju na Korčulu: »Zim narod Hrvata vapije i viče, Da si kruna od zlata, kojom se svi diče“, Petru Hektoroviću na Hvar piše: »Nemoj toga rad, da svi Hivati plaču na te sad“. U XVI. v. hrvatsko ime ozvanja od dubrova- čke republike do Korčule i Hvara. Ta je pojava spontana, bez sile, jer u Dalma- ciji, kolijevci Hrvatstva, u Dalmaciji Velikog To- mislava, Krešimira i Zvonimira bijahu tada tri re- publike, svaka sa svojom posebnom državnom tendencijom: dubrovačka republika poljička repu- blika i mletačka republika, Ali uza sve to ozva- nja hrvatsko ime diljem čitave Dalmacije, Pa i u XVII. v. nastavlja hrvatski narod ovdje visoko dizati ime hrvatsko, Tako g, 1665, dubrovački pjesnik Vladislav Menčetić pjeva banu hrvatsko- mu slavnom Petru Zrinjskome u >»Trublji Slo- vinskoj«: »Od ropstva bi davno u valih Potonula Italija, O hrvatskih da se žalih More otmansko ne razbija“. Biva, hrvatski narod i njegovi junaci su klisu- re, o koje se turske vojske razbijaju. i ne mogu pregaziti Hrvatsku te preći u Italiju. U XVIIIL v, pjesnik Bruerović pjeva: »Tt koji dne tratiš danju i noću Prevrčući slovinskoga naroda prošlosti Bi! meni po sreći dokazati znao S pivnice jer svako do glasovita pregata, Slavne bi se lako hrvatske odrek& starine ?“ Hrvatstvo i Slovinstvo sinonimi su za dubro- vačke pjesnike. Bruerović cilja na one koji u do- ba francuske okupacije postaše frankofili, koji bi se odrekli Hrvatstva, pa od pivnice, t. j. krčme, od malog puka sve do najvećih gospara, pregata, koji su upravljali dubrovačkom republikom, | Ime naše i u XIX. v. cvalo. je u Dubrovniku, koji je dao kitu boraca za slobodu hrvatskoga na- roda proti tuđina, I danas, u državi S, H, S., hr- vatski dubrovački puk manifestira svoju volju i hoće da oživi tradicije svojih slavnih pređa, da pokaže svakom — da je Dubrovnik hrvatski, | Oživljuje svoja stara hrvatska društva, stvara nova, da podigne duhove visoko i zanese ih opet na polja prosvjete, znanosti i napretka. Došao je čas kad treba pregnuti i nastaviti smjernicama naših velikana, da u tom kolu grad “ Dubrovnik bude prvi među prvim, i da bude sjaj. na kruna hrvatskih gradova. Neka vile sa Sniježnice, Tmora, Sv, Ilije, Srđa i Petke uznjihaju pjesničke duše, da nastave sta- rom slavom Dubrovnika! Nek mirni građani umom veličaju Grad i rod svoj. Nek se rađaju Boškovići, Zamanje i drugi učenjaci, koji su bili na čast rodu svom! Nek Dubrovnik vječno bude grad svitli i sjajan zadosti! Dobro nam došli svi gosti iz glavnog grada sviju Hrvata, bijelog Zagreba, iz Krešimirova Ši- benika, iz Tomislavova Splita, iz Viševićeva ŽZa- humlja, iz Boke Kotorske, sa sviju strana hrvat- ske domovine! Nek se u Gundulićevu gradu, u kruni hrvatskih gradova, krijepe ljubavlju i slo- gom bratskom u radu za prosvjetu i napredak ro- da hrvatskoga! Svi nam dobro došli! Dr, Bjelovučić Zvonimir, > PROGRAM Hrvatskog kulturnog slavlja u Dubrovniku dne 25-26-27 rujna 1926. Dneva 25, rujna 1926. po podne, U 5 s, Hrvatska glazba iz Dubrovnika obilazi gradom svirajući uz pucanje mužara. U 6 s. Doček gostiju na Pilama koji dolaze sa glazbama iz banske i dalmatinske Hrvatske sa parobrodom »Kumanovo«, = U7s. Bakljada sa glazbama i povorka obilazi gradom, U 8 s. Hrvatska glazba iz Dubrovnika izvršuje program na Brsaljama. U 10. s. Doček na Pilama gostiju koji dolaze sa glazbama iz Bosne 1 Hergogovlie | sa željezni- com, Dneva 26. rujna 1926, u jata. | U 6 s. Hrvatska glazba iz Dubrovnika obilazi gradom svirajući uz pucanje mužara, U 7 s. Doček na Ribarnici gostiju iz Boke Ko- torske sa glazbama, U 8 s, Doček na Pločama gostiju iz Konavala, Župe i Trebinja, te doček gostiju iz Stona, Pri- omorja i sa otoka, U 9 s. Doček na Pilama gostiju iz Šibenika i Splita koji dolaze posebnim parobrodom. U 10 s, Svrstavanje povorke na Pločama koja kreće iza grada na Pile te do crkve _ sv, Vlaha. gdje će slijediti glagolska misa i blagoslov barja- ka. Svečana povorka svih društava i korporacija kreće od zvonika Placom Kralja Tomislava do Gundulićeva spomenika, te ulicom Kralja Aelksandra do Crkve OO, Fra- njevaca, Barjaci se klanjaju grobu Gundulića i po- laže se vijenac, Zatim povorka ide do Općine, gdje će se otkriti spomen-ploče dubrovačkim pje- snicima: Menčetiću i Nalješkoviću, U 11 s. Proslava 30 godišnjice »Hrvatske Rad. ničke Zadruge< u prostorijama Zadruge, Po podne, U 2 s. Banket u hotelu »De la Ville«, . U 4 s. Pregledanje znamenitosti samostana Domenikanaca i Franjevaca, Moćnika, muzeja i gradskih zidina, | U 5 s. Velika pučka zabava na Pilama, . Sokol. ske vježbe, Pjevanje Pjevačkih Društava. Svira- nje glazba, Vatrometi i druge zabave, U 9 s, Prate se gosti koji polaze željeznicom i gosti iz Stona i sa otoka. U 10 s. Prate se gosti koji polaze posebnim pa- robrodom za Split i Šibenik, U 11 s, Prate se gosti do Ploča koji odlaze u Župu, Konavle i Trebinje, U 12 s, Prate se gosti do Ribarnice koji polaze u Boku Kotorsku posebnim parobrodom. Dneva 27. rujna 1926, u jutro, U 7 s. Prate se gosti do Gruža koji polaze pa- robrodom »Kumanovo«, U 9 s. Izlet na Lokrum, Cavtat, Lopud, Župu i | Rijeku Dubrovačku, Po podne, U 2 s, Prate se gosti do Pila koji polaze u Bo- snu i Hercegovinu. U 6 s, Prate se gosti do Gruža na parobrod koji polazi za Split 4 Sušak, U 8 s. Prate se gosti do Pila koji polaze že- | ljeznicom zatim glazba uz rasvjetu bengala obilazi gradom svirajući, Središnji Odbor, Podstrekačimačmižnje 1 nesnošljivosti Srpska društva i organizacije u Dubrovniku izdali su jedan proglas kojim pozivlju na bojkot protiv Hrv. Kulturnog Slavlja u Dubrovniku, Na onaj proglas Središnjeg Odbora za prosla- vu U KOJEM SE SVE SRBE BRATSKI POZIV. LJE da uzmu udjela u ovom hrvatskom slavlju, Ova društva i organizacije odgovaraju — PRO- GLASOM BOJKOTA! : | Sve smicalice u tom proglasu, davno već otru- nule, ne mogu pokriti svu golotinju njihovog jala i intolerancije, Sve uvrede, sve podvale u tom ja- dnom proglasu, na Sve što je nama drago i što je naš ponos, nas dubrovačke Hrvate neće izbaciti iz ravnoteže i uljuđenosti i iz nepomućene naše svijesić DA SMO OVDJE GOSPARI MI, kojima uvijek pristoji da Ovakove provokacije dočekaju sa strpljenjem dok se potpuno i konačno »ne ura- zume«, g ME . oo "sa. EL a i Pagu + X: ž Uz ovaj proglas razaslala su ista ona društva i dopisnice, u kojima pozivlju građanstvo da u znak protesta na dan Hrvatskog Kulturnog Slavlja NE OKITE Svoje radnje i domove, Uvjereni smo da će svak uviđavan shvatiti podlost ovakovog izazova ogromnoj većini ovoga hrvatskoga grada i kraja. Isto smo tako uvjereni da neće nasjesti nedostojnoj raboti nekolicine žuč- ljivih podstrekača mržnje i neSnošljivosti (koji su se nametli ovim društvima), Za svaki slučaj, Hrvati Dubrovnika DOBRO ĆE UPAMTITI sve one koji bi eventualno identi- ficirali sebe sa provokatorima, Dubrovački Hrvati za takove imaju samo je-| dan odgovor: NA BOJKOT — ODGOVORIT sd BOJ- KOTOM! MEMENTO! b gdje se polaže vijenac. Gradske vijesti IZ UREDNIŠTVA, Današnji broj izlazi dan prije nego obično i u skraćenom formatu, Dopisi kao i ostali sastavci ući će u slijedeći broj. | KONCERAT HRVATSKOG SELJAČKOG PJEVAČKOG DRUŠTVA »SLJEME« iZ ŠESTI- NA KRAJ ZAGREBA. U Dubrovniku, 27, IX, Hrvatsko seljačko pjevačko društvo Sljeme iz Šestina kraj Zagreba osnovano je u proljeću go- dine 1895. sa 22 pjevača (od toga 19 seljaka od pluga i motike), pravila su mu potvrđena 1. siječ- nja 1896, i već je prve godine dalo u Zagrebu koncerat, koji su i dnevne novine zabilježile kao glasbeni dogođaj, a jednomu seljačkomu pjevaču (pok, Malcu) ponudiše, da se izvježba i pjeva u zagrebačkom kazalištu. »Sljeme« je započelo svoj rad na poticaj tr- govca (Bahorića) i pod pokroviteljstvom grofa (Kulmera); ali to mu ne smeta, da zdušno vrši preuzetu častnu dužnost da čuva grob hrvatskoga narodnoga velikana (Ante Starčevića), koji se je dao pokopati na šestinskom groblju, te mu »Slje- me« svake godine na dan Svih Svetih kao i na dan njegove smrti odpjeva pjesmu uspomenku. NOVI UPRAVITELJ TRG. AKADEMIJE. Upravu Trg, Akademije preuzeo je novoimenova- ni upravitelj g. Ivan Šarić, do sada_ profe$or na Trg. Akademiji u Splitu. G, Šarić uživa glas vrs- nog pedagoga i vrlo nadarenog predavača. Mi se veselimo da je naša trgovačka akademija za upravitelja stekla ovako vrijednu silu toliko po- trebnu za sve naučne zavode u današnja vreme- na u kojim je dobar i disciplinaran odgoj mladeži svakomu samo na jeziku. Dobro nam došao! PAROBROD »IZABRAN« DRUŠTVA »AT- LANTSKE PLOVIDBE L RAČIČ« SPASIO AME- RIKANSKI šKUNER, Na 5, ov, mj. parobrod »Izabran« (zapovjednik peljašćanin Niko kap. Radoš) spasio je uz silne napore posadu ameri- kanskog škunera »Albert W. Robinson«, Pri to- me su se osobito istakli naš sugrađanin kap. K. Bianchi i kap. Petrić iz Cavtata, te uz njih Ilija Perušina i Gracijo Vujović, Evala našim vrijednim pomorcima! Potanko u dojdućem broju. »GVOZDENI PRIBAC«, Priča nam jeđan pri- jatelj: Bio sam na prolasku u Korčuli. Vidio sam oblijepljene plakate sa natpisom: »Živio gvozdeni Pribičević«. Neki dosjetljivi korčulanin nadodao je tom natpisu: »Toliko bolje — prije će ga izist ružina«, POHVALNO, U počast uspomene blagopokoj- ne gospođe Čingrija Ivanke supruge Dr, Melka, supruzi 66. Banac Božo i Milica položili su dina- ra 1000:- (hiljadu) u korist zaklade za početnike u pomorstvu, kojom upravlja ova Općina, U FOND »HRV, RADIŠE položio je g. Vicko pok. Uprava za- Ivanke Čingrija, rođene Ćurlica, hvaljuje. U FOND »BRAĆE HRV, ZMAJA« Družbe u Dubrovniku prigodom smrti g.đe Ivanke Čingrija, položio je Dr, Z. Bjelovučić Din, 100. Uprava za- hvaljuje. POMOĆNI KNJIGOVOĐA traži se, Pismene ponude na upravu lista, UNAMLJUJU SE lijepe prostorije podesne za kancelariju, agenciju, bankovne urede, brijačni- cu i t. d, ispod »Hotel Petka«. — Obratiti se kod . vlasnika Hotela. TRAŽIMO gospođicu za kancelarijske poslo- ve, Pismene ponude uz oznaku plate samo na upravu lista, memo na "