Godina 1.

imel ho jasne dnevi naro moj.

Pomozi sam si, Božji. glas nam grmi,
Ta razum imaš, po njem k sreći strmi!
Hrvate, buš li milost lih zazival,

Ko jaz v gomili črni bom počival .. ;

Ja za sobom ne imam mnogo ljeta,
Ja ispio još nijesam do dna čaše,
Al vidim tromost, da je kriva kleta,
Da još se rane ne cijele naše.

Daj samo cvili, narode, i suzi,

Do zemlje glavu spusti, robski puzi,
Te mrvice poberi mučke, smjerno

I dalje služi ponizno i vjerno.

Još dugo možda ne ću bit' svjedokom
Sramote tvoje, patniče ti moj,

Kad smirim se na-.ležaju dubokom
I zelen mah poraste nad menoj...
Ja ništa nemam, zar mi išta treba, “
Kad pripravan sam na života bijede,
Kad nisam prvi, kom' bez kore hljeba,
Na smrtnoj uri bolne usne blijede.

Pa ipak želim blaga i imutka,

Kad gledam gole tolike sirote,
Zaželim vlasti pozlaćena prutka,
Kad vidim podle izdajničke skote!

No nije !' blago i moj život mladi? |

Ja, za te, rode, ne budem ga skrival,
I u tom duh moj, da za tebe radi,
Veselih časov srećo bo užival.

Pa ako čovjek ima iskru Boga,
I ako nije samo sjena puka, |
Jur netko će se dočekati toga,
Kad Hrvat ne će patit s takih muka.

Nad svijetom cijelim svod se plavi vije,
S nebesa ljubav nad sav svemir lije,
Sva priroda se tisućkrat ponavlja,

A Hrvat da slobodu zaboravlja?!

Oj ne! Ja vidim one srećne trene, |
Kad svi će grmjet dušmaninu: Stoj!
Kad čitav narod s mrtvila se prene
Imel bo jasne dneve narod moj!

Vi, vodje pučki, ne dajte se smesti,
Na strani prava svaki krepko stoj,
Jer tek kad svuda ljudstvo se osvijesti,

Imel bo jasne dneve narod moj. 7
Stjepan Radić





Stopama našeg neumrlog
= Vođe i Učitelja...

Ima sva sila slavnih ljudi, koji su se. pojavljivali
u izvjesnim zemljama, da u burnim svjetskim dogo-
đajima povedu svoj narod ka jednom višem duhov-
nom i političkom idealu, do njegovog istorijskog
uspjeha, panj | bi e a o
> U nizu takovih velikih imena, koji opravdavaju
jedan takov kulturno-politički uspjeh jest bezdvoj-
be pored Napoleona Bonaparte, Bismarka, : Kavaur
it, d, s jedne strane i deologa De Merta, socijaliste
= Blana i Lera s druge strane, također i ime pk. Stjepa-
“na Radića, kojeg će povijest hrvatskog naroda sa
njegovom naukom  »zadružne seljačke misli« podići
na visinu božanskog kulta,
On, pok. Stjepan Radić, koji je imajući u vidu na-
cionalnu Tomislavovu Hrvatsku izgradio ideologiju

29

4

A drink ea: sot pre saa “dj KEJE. 6 tus š. š . . “ bje #
o g PELOV, SNA LAO t m aš brandu deđosji . : : *
Z rai d ki KI TI : > . o. ž
i ) Hr MU Au : Žž A
g Kad: = : j # x :
: Prom NGN ; \ i ;
“ SAI € Ž LE i . ida f i
Tra ..u 4B Mkd, : : Naš £ : j h
ka A s «4% Gi jd det » ž
Zas SJAJNI s 2 pok i
wi Ci. GR . j
i kad I , y A kJ i : ž
1 KI pi g ž
zid e As 29 4 , a . #
LET: 5 qk bua df # » . Ž ! T
gode zva Misi 1
KANE Ri ć Ra BE g
X . 2 pi '
g s
, s X
i = s hk h
pE ie .
: do Ž
si j
.
.
_& . “ei. P
+ : ž

borbe protiv reakcionarne današnje Srbije; koji je
bio personifikacija sviju  socialno-političkih težnja
svojeg hrvatskog naroda, a u posljednje vrijeme i
prečanskih Srba; ideolog radničkog pokreta po svim
pitanjima iz njegove ideologije; prijatelj sviju sloven-
skih naroda i, t. d.; nije uspio da dožive istorijski
uspjeh svoje božanske nauke u ostvarenju jedne za-
družne države, gdje bi svi staleži imali podjednakog
učešća na opće čovječanskim dobrima i gdje bi iz-
čezao egoizam, klasna mržnja, vjerska i plemenska
netrpeljivost a zavladala uzajamna ljubav i solidar-
nost staleža. Zadržavši pri tome poredak: današnjeg
društva sa csnovnim diferencijama kapitalizma, bile
bi očuvane sve tekovine civilizacije, koje je čovje-
čanstvo skupo plaćalo,

On, koji je za par decenija uspio, da nadahne
svoj seljački pokret kršćanskom i moralističkom fi-
lozofijom, te etički pripremi sve uslove za jedan bo-
lji i pravedniji međusobni zajednički život, morao ie
naposljetku da otkupi svojom krvlju besmrtnost svo-
je nauke, te davši joj tako božanski pečat, On je —
uza svu svoju odsutnost — ipak ostao nazočan sa
visine svojeg božanskog mira među nama svojim ve-
likim duhom.

Mi, svi bez razlike staleža, koje je zapala ova
istorijska čast, da u djelo provedemo njegovu gran-

dioznu zamisao, te tako otkupimo zadanu riječ na'

njegovom velebnom pogrebu, treba da istrajemo u
borbi do kraja, dok ne razbijemo carstvo tmine ko-

rupcije i laži. |
Jer treba znati da svi oni veliki ljudi nebi nika-|

da uspjeli, da kao pojedinci bilo sruše francusku mo-
narhiju ili da ujedine Njemačku ili Italiju, ili pako da
kao oni ideolozi, socijalisti i ostali moralisti, koji su
blagotvorno djelovali na sintetizovanju između altru-
izma i egoizma, etički podignu najšire narodne slo-
jeve, da nije bilo stotine i stotine hiljada onih obič-
nih građana, koji su svaki na svojem položaju izvr-
šili svoj istonijski životni poziv bilo na političkom ili
kulturnom polju, |

Ali potrebito je ovdje napomenuti, da Radićev
seljački pokret nije ostao samo u granicama zami-
sli, već on ima i praktične važnosti u ostvarenju eko -
nomsko-kulturnih organizacija: putem seljačkih slo-
ga i zadruga, raznih udruženja za uzajamnu kreditnu
pomoć po načelu »otvorenih vrata za svakoga«, či-
me se postizava privredno podizanje sela i seljako-
ve platežne moći, otvara se put k jednom intenziv-
nijem zemljoradu, koji osposobljava proizvodnju ši-
rih razmjera a potrošačku moć seljakovu podiže.

A pored toga razne biblioteke šire kroz sva sela |

zadružnu seljačku misao i osposobljavaju ga do to-
like mjere, da on već uzimlje preko svojih predstav-
nika sve privredne i ekonomske ustanove u svoje
ruke te tako utire puteve političkih sloboda, |
Prema svemu ovdje izloženom jasno je svakom
no i pametnom građaninu i seljaku, da je pok.

Pm m. ii ai < . < <

- re.
-" svo

Naša je žara

PRVA

. +

> i in di iv ei ii s 5. 0085 dni s Zap as up atp “pa





a uz nju su rijeći umirućeg

Vođe i Učitelja:
»sKUrCino stanovište
SPENNO i.

»otjepan Radić“



NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA

NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROVNIK

# # a : > Z : : ' ma meru“ : ke d bik ki
i. ž . : a <
, ma kid AN ' aj , ""% Šš
aa ž \ '
. A ; sk aa e pa bini
Pp Bua. PS vi GeE J E PE EE ae tee a “ E: : BT 4 Majk REI S S SR VA A i
ni Za SI A GBE e: k jE) zi : Al « MAE sA deka 4 A ; % SS, NA Va
' 4 Ž Ss m1 PE E < 3 g % g Pod k Pi, oka
S LE SA = iš #3 SF pe d Sasa * # i ž ' zora š Pi k
Fis bio KTA X E rz Koa \ š. € Fu ši DE" s
čak a S f s 4 hi t 3 wi Ki š ž Pb it 4
Fa a » * ; $ k ž t
% s z $
a £ ž š » kk1 2
ž t : ž Ž
<a « #>, zu
y f sa
ka i

Pojedini broj '1.— Din.



Iz pravice i mira sloboda izvira.

Stjepan Radić svojim osobinama ispunio sve uslove,
da bude kroz daleka stoljeća vođa hrvatskog naroda,

A sada — pitamo — kako se mi njegovi sljedbe-
nici i učenici ponašamo poslije njegove smrti, poslije
onog svečanog zavjeta, da ćemo ići njegovim stopa-
ma do konačne pobjede? |

Poslije njegove mučeničke smrti, a ocjenjujući lo-
kalne prilike kod nas u gradu, Hrvati Dubrovnika
kao da nijesu svi ispravno shvatili kada i kako »Imel
bo jasne dnevi narod moj«,

Pitamo? Zar se dubr, Hrvati u ovakovim kriti-
čnim časovima toliko zaboravljaju, pak za volju tr-
govačkih groša ili ličnih interesa daju terene nepri-
jateljima svojim, da izvrgavaju podsmjehu onu njiho-
vu religioznu skrušenost, kojom su ispratili Vođu na
vječni počinak? Zar među Hrvatima grada Dubrov-
nika ima takovih tipova, kojima je aksijom života i
borbe kancelarijsko namještenje, dobre i masne pla-
te i. to id.; zar su im pred očima pomamne gradske
ulice i parade ili seljačke kolibe i vlažni radnički
stanovi sa svom svojom bijedom života, gdje se za-
pravo 1 osjeća bilo istorije?

Na ovo je lak i prost odgovor, Evo zašto!

Seljački pokret je primio u svoje redove“ nekoli-
ko stotina hiljada zdravog elementa, onakovog ka-|
kovog je Dobri Bog dao na svijet. Pak nije čudo, da
se tamo uvuklo i nekoliko desetina tipova, kojima
odobrava jedan specijalni sloj građana, čija ekonom-
ska ruina i društvena ovisnost nameće jednu tako-
gdje su najobilatija obećanja po onoj staroj isproba-
gdje su najobilatija obečanja po onoj staroj isproba-.

noi »i kapom i šakom«,

Ovi i nijesu nikokovi radićevci iz uvjerenja i svi-
jesti, već jedino po nuždi vlastitog izdržavanja, Jedni
i drugi su u pomanjkanju političke svijesti .i onog
mirnog društvenog morala, čime se degradira jedan
ideološki izgrađen pokret na stepen obične »čaršije«,
koja služi jedanput i samo za pravljenje karijera, i
drugih ličnih. profita, i gdje se narod, pravi
radni narcd harangira, da jednoga orosi a drugoga
pokosi i gdje su narodni životni interesi samo »na
vrbi svirala«,

Među njima ima dobar dio takovih, koji su iz ne-
obaviještenosti ili nepoznavanja pravog stanja stva-
ri zavedeni sa pravog puta na siranputicu, |

Upravo tima i takovima upravljamo ovo par re-
daka, te ih ovime podsjećamo na one, koji danas na
svakom koraku gdjegod stignu, napadaju na raniju
Opć, Upravu a ponaosob na gosp. Dr, Miha Škvrcu,
dok kod toga zaboravljaju jadnici, da su baš oni u
toj općinskoj Upravi svesrdno sarađivali a sada se

po smrti Stjepana Radića i dolaska Komesara do-

sjetili da se je »rđavo i nedovoljno«, radilo — prigo-
varajući ranijoj Upravi, u kojoj su i sami aktivno
učevstvovali, na radu, da se je propustilo provesti
elektrifikaciju Župe, izgradnju čatrnje, gradskog ku-
pališta i sličnog, 4 a
Nijesu se u svoje vrijeme ogradili glasovanjem
»proti«, jer su i sami bili uvjereni, da se dalje od
onog, što je bilo urađeno, nije moglo niti smjelo ići
te dosljedno tome potvrdili, da je sve, što je urađe-

no, bilo bez sumnje u skladu komunalne politike gra-

da i sela. |

= Obzirom na sve ono treba smjelo 1 muški dovik-
nuti svima onima, koji pokušavaju ovu gigantsku
borbu Hrvata i prečanskih Srba svesti na teren li-
čnih obračunavanja, da mi osjećamo svoj istorijski
poziv ne preko profesionalnih namještenja — i raz-
nih »šupljih« obećanja, već do ispravnog shvaća-
nja onog načela, na kojem počiva ovaj velebni selja- -
čki pokret, a koji će — ako Bog da, i ovog puta, pro-
vejan duhom neumrlog svojeg Vođe i Učitelja doka-
zati svima svojim neprijateljima preko svojih birača,
da je svijest dubrovačkog Hrvata toliko razvijena i
osposobljena, da je nikakova namještenja 1 kojeka-
kova obećanja nijesu u stanju svesti sa svojeg isto-
rijskog uspjeha i pravog puta. ka jednom boljem 1
srećnijem zajedničkom životu.

19/1928