na dat Putni ž ANE. troškovi nakoćić T će se prema propisima, koji vriede za ze- 4 maljske činovnike upravne struke. tako, da će učitelji nižih pučkih škola dobivati tu odštetu kao upravni činovnici XI., a oni viših pučkih škola i vježbaonića kao isti činovnici X. činovnog razreda. =. Što se tiče osobnih odnošala učitelj- stva, to se snizuje broj sedmičnog poduča- #- vanja tako da se učiteljima viših pučkih + škola kao maximum ustanovljeni broj sati snizuje od 30 na 24,a ta se odredba oprav- dava time, što potonjim: učiteljima treba veće priprave za obuku. Nova je ustanova da se sati sedmičnoga obučavanja, koji nadilaze gore iztaknuti DA Dai posebice zida djuju, : Ublažuje se u mnogom karnostni po- stupak. Tako je vlastan na podisljivanje ukora kotarski predstojnik (gradski načel- nik), a ne obćinski školski odbor, ter. in stitucija mjestnog školskog nadzornika sa- svim prestaje. Disciplinarna kazna uzkrate ili obustava petogodisnjega doplatka pro- mjenjena je ovom osnovom tako, da se skraćuje ili obustavlja dobna povišica plaće, koja sad stupa na mjesto petogodi- šnjik. doplataka. Disciplinarna kazna svr- gnuća sa službe ravnajućega. učitelja 3 ili > ravnatelja upodpunjena je osnovom tako, da se sa svrgnućem može | p četa nesumnjivo učiniti KTA) revolucionar: ovom > poslove, i čeka se na njegov odgovor. N: zna se za točni sadržaj predloga | Rusije, ali u upućenim krugovima drže, da se kreću. u obsegu Prvog projekta, kako je bio već u novinama prodrlo na Javu, AA vladine čete porazile buntovnike, dokazuje, oda Mexiku odista prieti pogibelj anarhije. Tim ge podpuno potvrdjuje izvješće, - što ga je poslao predsjedniku Taftu američko poklisar u Mexiku Wilgon. Koncentracija # američkih četa na granici Mexika očite imade svrhu, da se u klici uguši ustanak, a ova će se svrha po svoj priliči i postići Da se niti u Americi affaira ne prosudjuje i odviše tragički, dokazuje činjenica, da se je predsjednik Taft na dva mjeseca zaputio u Atlantu. | E Mexički on u Beču oprovrgava viest newyoržkih listova, da predsjednik | omikež “kad: su ruske propozicije u rukama š on dineško: ržavn nika za vanjske & u i 8 £ nE MALI : se U vaše obiteljske knjižnice družtvu sv. Jeroni- Nemiri u Mexiku. Viest, i gu! | poslao K 20 za knjižnicu obitelji Nižić, koja ije bila učlanjena; 14/4 1910 br, 13 iz Na- 38 1910 govorio narodu sa svetoga oltara u crkvi: Ljudi platite K 20 jedan put za ma u Zagrebu, pak ćete primati svake go - dine za Božić 4—5 knjiga ? KGB koga razloga? Jer družtveni odbor 3/8 1910 tako je zaključio, a potvrdila je glavna skupština u Zagrebu u mjesecu ve- oš ljači 1911. Žž 1/9 1905 br. 8 iz Benkovca ja sam dina poslao sam K 20 za knjižnicu obitelji Jose Vrsaliko p. Ive, koja je bila takodjer 4 učlanjena; 8/3 1910 br. 9 iz Nadina poslao sam K 10 za knjižnicu obitelji Jose Brkić. : Pp. Tome, koja je bila takodjer učlanjena ; 17/1 1910 br, 91 iz Preka posla sam K 20 Nižić u Preku, koje je bila takodjer učla- njena. VE 7/8 1910 br. 18 iz Nadina poslao sam K 20 za knjižnicu obitelji Nike Vrsaljko p. i Šime, koja nije bila učlanjena“. Narod, prihvatom zaključka družtvenog od- bora 3/8 1910, mogao bi punim pravom prigov. oriti i prišiti nam: Ili zar mojih K 20 i fle vrledi kao K 20 obćina, samostana, i . za knjižnicu obitelji Marije Marčelić rodjene i TEL Mexika, Porfirio Diaz, leži na umoru, Po- | slanik zdrav i da je u ponedjeljak. nae giedao ministarskomu vieću, Xiku jamačno na Sjeveru, na granici Sje-| dinjenih država. Koncentracija će američkih onomu pokretu. spojiti i obustava funkeionalnoga doplatka | na točno odredjeno vrieme. Ta je dopuna | nuždna, jer je funkcijonalni doplatak ura- čuniv u mirovinu, pa se jednoč podieljeni i dekretom. zajamčeni doplatak može obu- ; staviti samo na osnovi pravomoćne disci- plinarne presude. Karnostna - kazna ukora : mogla se po ustanovama škol. zakona od: 31. listopada 1888. brisati iz sposobnika iza trogodišnjega bezprikornog vladanja, | dok se ovom osnovom dozvoljava to brisa- nje ukora već iza jednogodišnjega bezpri- £ zamne vladanja. ' | Ob6. škol. odbori brinut će se unapred za stvarne potrebe škola, pa će sa učitelj tvom složno i sporazumno djelovati oko unapredjivanja osnovne nastave, jer su uklo- njeni. povodi dosadašnjih nesuglasica. Ko- onačno je pitanje nadzora nad školama i učiteljskim osobljem čitavoga svog područja, | okaka u poslu održavanja školskih. propisa, tako i m pedagoško didaktičnom pravcu, S. ženanijskoj nblasti voslaestrina so š dob iša | £ 4 S # # + sd 2 P. | POLITICKE VIESTI. _ Novi obrambeni zakon. Novi : se je obrambeni zakon zgotovio već pred tri mjeseca, te će skorih odana biti do-. štampan u državnoj tiskari. | U vladinim se krugovima namjerava, da se obrambeni zakon poslie uzkrsa po- dastre parlamentima uz predpostavku, da što, da se dotle postigne sporazumak gle e | vojničkoga. kaznenoga | postupnika. Unatoč ponovnim. konferencijama. radi ovog pitanja. sve dosle naime nije pošlo za rukom, da Be, postigne sporazumak izmedju austrijske 1 ugarske vlade. Koncem mjeseca ponovno oće se održati konferencija o jezičnom pi- tanju u vojnom kaznenom postupniku. 0 njezinu će rezultatu ovisiti, da li će obran- beni zakon odista u spomenutom roku pred- Jožiti parlamentima. Po nalogu Njegova Veličanstva cesara i kralja izdat će se za Bosnu i Hercegovinu poseban obranbeni ozakon, koji će se osnivati na istim nače- lima kao ugarski i austrijski obranbeni ovakon osim nekih neznatnih preinaka, što h iziskuju osebne. kulturne prilike anekti- ranih zemalja. Rusko - anka: pregovori. Pregovori izmedju Rusije i Njemačke, koji su odpočeli nakon susreta careva u Potsdamu; koraknnli su za jedan korak napried. Ruska je vlada poslala njemačkoj | svoje predloge. Kako je poznato, ovi ge pregovori. izključivo odnose na gradnje željeznica u turskoj Aziji i u Perziji. Posebno mini- o ostarsko povjerenstvo u Petrogradu, nakon prvih diplomatskih izmjena mnienja izmedju Njemačke i Rusije, proučavalo je ovo pi- tanje, koja nije tako jednostavno, kako možda izgleda. Pred koji dan povjerenstvo je do- owšilo svoj rad i izradilo predloge, koje je car r Nikola odobrio, i ne prima takove za članove, ane spo a Pazmana. . | 1 nolavna skopšha1 3/8 1910 daa X ue žje odbor zaključio, da se obitelji više ne. Ro 17 7) [aip povjerenik družtva sv. Jeronima, & podpuno krivo naše družtvo mogli nazvati. A ata E si Dalmaciji. * nomice napreduje i širi luč prosvjete una- 5 ij hrvatskomu narodu. Na strani 9 čita ; Poslie toga iznosi predsjednik predlo-. ge, što su mu prije skupštine stigli, da se obitelji upisuju kano članovi. Odbor je odklonio, jer je družtvu na štetu. spomenuti i to, da niti Družtvo sv. Mohora. soga niti pravila“. mi je poznato, nije bio prisutan navedeno“ skupštini, slobodan sam iznieti u javnost, cjelini moje pismo upravljeno slavnoj skuf štini 30/1 1911 preko velemožnoga : svelič lištne o S ROTRGE, os. ann dira Dra “ ng primaju kao članovi, jer se je na drugir | mjestima dokazalo, da je to vrlo. komplici- | rano, a često je družtvu na štetu. (Miroslav. nog družtva sv. Jeronima D. Anti Nižiću).. rodavna su potvrgjena pravila“. žiti glavnoj skupštini. ovo pismo u zapisnik glavne skupštine, | šeg druživa, jer tu se veli: cienu širiti pučke spise“. radije širiti nego li medju obitelji, li tu izključene obiteljske kujižnice 2 Druge: žačkim je to sada zabranjeno. U čemu bisastojalata velika kompli-. povjereniku svoje članove, a još lakše i Map: žnice. To često biva družtvu. na štetu. U čemu je ta šleta? Ili je šteta, da se naše družtvo širi uprav po žilami kucavicami. našega naroda ? li je šteta. družtvu, da ima više knjižnica u narodu ?. Tko za godinu dana ne podigne knjiga, nema pravo na knjige ove prošle godine. vatio i objelodanio putem novina zaključak | 3/8, bio bi štetan, gospodskim, a ne pučkim, jer se krati te-' žačkim obiteljskim knjižnicam, da mogu pristupiti u isto izplatom K 20. jedan pus za uviek. Isti zaključak donio bi silne štete povjerenicima po Dalmaciji, jer ko će moči. sutra kazivati težacima: Vaše obiteljske. knjižnice unapried ne mogu se predplačivati na knjige sv. Jeronima u Zagrebu izplatom | i K 20 jedan put za uviek — dočim je prije. Sjedište je ustaškoga. pokreta. u Me i š 1 2 E odi (i au se postizavali najlakše što lakšim šire- .Povjerenicima književnog ruše LI | sv. Jeronima u PASrebu — 4 , saski “ pošti , s Primio sam ovih dana zahvalnošeti i te. : ljetopis književnoga družtva sv. Jeronima . slavnu skupštinu, da predloženi zaključak. za godinu 1910 na temelju izvješća glavne | : * skupštine koja se je držala dne 9 veljače ol ia a 821, negoistitavo it. g. Veseli me, gdje io naše družtvo da: i tot: 1. ,Župnik Ante Nižić iz Nadina, želi, sas štetu. Da uklonim štetu našem narodu Pošto ni jedan iz Dalmacije, u koliko: | Galović u pismu 2/8 1910 na ime književ- — » Odbor je zaključio, da se na temelju pra-. i vila družtvenih ne može obiteljskim knji- € žnicama dati pogodnost, da uplate članarinu g 20 K jedan put za uviek. Za druživo mje-| i (Pismo. predsjednika P. Lebera 21/12 1910 D. Anti. Nižiću). Ovaj zaključak danas I se predlo<. nazočne obrazložbe te zamoliti skupštinu, # da navedeni zaključak ne usvoji, te priklopi. : Pomenuti zaključak protivi se & 1 na. »i uz jeftinu. A komu ćemo # putem. dobilo 1910 doživotnih članova 1502, sada obiteljskih knjižnica ? $S 21 kaže: Knjižnice 4 $€. obiteljske knjižnice ne mogu učlaniti i zadruge, budući ne izumiru, plaćaju dva- g struko, ako žele biti članovi družtva. Jest. predsjedniku P. Leberu, a nastojao sam i bist o knjižnice i zadruge mogu postati članice, # ako plate K 20 jedan put za uviek, a. te- #4 ciranost? U selu je lako nači revnom # Za Dalmaciju barem, kad bi se prih-. FE : te bi nap.ednjaci ns# [pomaće ViESTI. učilišta, kojega doktora, bilo crkovnjaka, 3 "sie svjetovnjaka, koji su podigli obiteljske g gmiemee 1 « Zadružtvomjerodavna su potvrgjena pravila. (Pismo P. Lebera 21/12 1910. D. Anti Nižiću). Jesu li izričito izključene obiteljske knjižnice? Niesu. Ladružtivo su mjerodavna po- interesivjereidomovine, koji o tjem knjiga sv. Jeronima u najniže siojeve naroda, jer preko obiteljskih knjižnica kod se Ćruživa sv. Jeronima koristi se vjeri i do- + trovini, Na temelju navedene obrazložbe pitam kai | ga strane družtvenog odbora 3/8 1910 ne protumači, prama čosadašnjem postupanjusta- rijih odbora, ili drugim riečima nihil oimnovetur, nego_ innovetur još više na korist omere i domovine, dočim predloženi zaklju- čik, po mome dubokom uvjerenju, bio bi Imam > dem glas proti, pa makar bio glas vapi- Jućega: u pustinji i molim da se tačno za- obiježi u zapisnik o broju glasova za moj i predlog, ili proti momu predlogu, te o u pjehu glasovanja mene izviesti, jer iza Šš g''vne skupštine želim u cjelini nazočno mo\objelodaniti putem domaćih novina, *a se naši ljudi pozabave ovim velevaž- 3 pitanjem. | "aa "* *. «dr Aram CANA CI man u ov Ba odličnim šovanjim suotik .D. Ante Nižić kiKi Evo, braćo povjerenici, u cjelini pismo poslato u Zagreb. š Mislio sam, da će ovo velevažno. pi- fauje biti na dnevnom redu, kako mi je 13/10 1910 pisao gospodin Miroslav Galo- vić iisti prečastni predsjednik P. Leber # 21/12 1910, ali po izvješću, toga se ne ra- ozabire, nego bez ikakve odbor je odklonio, jer je druživu na štetu. Ako druživo sv. Mohora ne prima takove za članove, zar nije dopušteno našem družtvu sv. Jeronima ? Slavna skupštino !- Ja sam so Prečastni gospodin ima podpuno pravo ,a iznjeti moje protivno mnienje na temelju # 2% spominju toga ni pravila“ naime ne iz- oključuju knjižnica obiteljskih. Prije su se primale. obitelji, a sada se više ne mogu primati kada stoji bolje, sada, kada hvala # Bogu prima liepih darova od raznih rodo- ljuba, kao od pokojnoga podmaršala Qjure Čanića K 20.000; sada kada je družtvo izplatom K 20.I! Duboko počitanje gojim prama preč. nastojati ću iz petnih žila širiti knjige na- š šega družtva medju naš narod, ali javno & očutujem, da izključenjem obiteljskih knji- ožnica meni kao povjereniku stavljeno je | klipova, a mislim i ostaloj gospodi povje- ieima po Datlmadgiji, kojima se obraćam (> im putem,.da izvole ovo pitanje proučiti, (e svoja vrlo uvažena mnienja iznieti putem de jer i naša malena i kršna Dalmacija ima liepi broj povjereništva, doživotnih # članova, i krunaša, te cienim, da se una- nE Lo | Lukoran, 26 veljače 1911.- “> : A. N. Našk Pokret medju poštanskim činovni- cima u Daimaciji. U pitaniu nasljednika f pok. Brilliu na upravi tvom pokret, koji ide za tim, da se očuva Došta poštarima. Kandidat dalma- inske vlade te Ivčevića i družine jest na- A tvrdjena pravila, a ja pridodajem i. pried naše opravdane želje ne će a limine pošta i brzojava razmahao se medju poštanskim činovnič-: š mjestničtveni savjetnik Ti ichy. Poštanski hod činovnici podpunim pravom ustaju proti tome, da se imenovanjem činovnika drugih struka zapostavlja toliko vriednih njihovih drugova, koji su k tome i stariji po go- dinama službovanja, a ustaju i proti tome da na upravu pošta i brzojava bude po- ravnateljstvo pošta i brzojava bude degra- dirano na jednostavnu ekspozituru c, k. namjestničtva. Svaka čast gosp. Tichyu, ali ovo već. postaje pravilom, da se kod imenovanja poglavice pošte poštansko činovničtvo za- | postavlja i onemogućuje mu se da dopre dalje od VII, plaćevnog razreda. Takav po- stupak štetuje samoj stvari, jer će se una- pried težko nači koji pravnik. koji će se poštanskoj službi posvetiti. Ako se je htjelo gosp' Tichya nagraditi, unaprediti, moglo se je to inače urediti, da nitko ne trpi. Po godinama službe imao bi doći na mjesto pok. Brillia gosp. Tocilj. Proti njemu navodi se, da on nije čovjek od povjere- nja, da je zagrižljiv talijanaš, a mjesto šefa pošte i brzojava vrlo je delikatno i važno, osobito za slučaj mobilizacije, te država vojnička, kao što je naša, treba na tom mjestusvoje ljude. Ali nije gosp. Tocilj tu sam. «Gosp. Budisavljević sigurno neina nikakve irređentističke natruhe, pa čemu se gosp. lvčevič i družina ne zauzeše za njega, koji je k tome i njihov čovjek ? Kaže se, da je Budisavljević još mlad za to, Ali u Črnovicama imate još mladjega, opa i Pattay je došao u još inladjim godi- nama, pa i sam gosp. Tichy mladji je po godinama službe od Budisavljevića. Kod D.ra Ivčevića bijahu tri deputa- cije poštanskih činovnika, da ga zamole, neka bi uznastojao spriečiti, da na upravu. pošte dodje čovjek koji toj struci ne pri- pada. Ivčević je deputacijama dao ra- zumjeti, da je gosp. Tichy i njegov kandidat. Jutros je poštansko činovničtvo ciele Dalmacije iz pojedinih mjesta upravilo dvie stotine brzojavaka na svoja središnja či- novnička udruženja i na sve dalmatinske zastupnike pozivljuć ih, da energično inter- - veniraju kod ministarstva trgovine, da u interesu razvitka komunikacija i prometa ciele Dalmacije nadravnateljem pošta u Zadru bude imenovan samo stručjnak. O pokretu činovničtva obavieštene sui češke, njemačke i talijanske novine. Po nekim glasinama imenovanje gosp. Tichya, koji se je sinoć sa namjestnikom povratio iz Beča, bilo bi osigurano. Nešto se iza brda valja. Državni nadodvjetnik Cipicco povratio se iz Beča jučer po podne. Njegov brzoja» Beč dao je povoda sajam tavwiliWvi;. Es mase oje i tako dugo zadržavanje: o nena š u Beču. Neki već vide drugi veleizdajnički «proces protiv Srba i to protiv onih u Du- brovniku ; država navodno ima u rukama silan materijal koji tereti neke dubrovačke Srbe, I zastupnik dr. Mitrović da ima tu nekakvu ulogu. Ovaj proces sam ,Dubrov- nik“ naviestio je pred tri-četiri mjeseca. Druge glasine kažu, da je boravak državnog nadodvjetnika u Beču bio savezu sa procesom koji se vodio u Dubrovniku protiv nekih Hrvata radi demonstracija u Gružu protiv nekih mornara iz Italije. Do- tični Hrvati bili su osudjeni, nu za procesa izkazima svjedoka izpostavljeno je, da su dotični Talijani onom prigodom grdili na- šeg vladara i Austriju, ali državno odvjetničtvo ipaknijeihradi toga progonilo. Možda će najbliži dani unieti malo svjetla. — Stook. Zast. Vuković odjelni predstojnik u Bosni? Dne 12 ov. mj. preminuo je na- glo u Sarajevu odjelni predstojnik Jakov vitez Mikuli. se zastupnik vitez Vuković. Novi Hrvatski izumi. Prema oba- viesti trgovačko-obrtničke komore zagre- bačke podieljena je u zadnje vrieme ma- gjarsko-hrvatska povlastica na sliedeće nove. izume iz Hrvatske i to: Iziđdoru Kirjakoviću, ravnatelju štedionice u Ogulinu na spravu ravnate zgotavljanje materijala za taracanje ulice; Otmaru Henggi-u, brzojavničkom meštru u za vlaženje; Andri Huberihu, kr. mjerniku. u Osla aeroplan ; Maksi Szezsney-u, u Podsusjedu na postupak za Zagrebu na uru budilicu; Miroslavu Re- putinu, nadmašinistu u Zagrebu, za pro- peler. Prva pripomoć Uzajamno-Pripo- moćne Zadruge ,Providnost“. Dne 25 veljače t. g. preminuo je nakon osam dana bolovanja Grgo Gudelj iz Podbablja Imot- skog, listonoša u Omišu, u 45. oj godini snažnog života. Ostavio je udovicu i petero onejake dječice, bez ikakva imetka a i bez mirovine —- baš na sred puta. Pošto je pokojni bio član ,Providnosti“ u Omišu, jedina utjeha i pomoć došla je sirotama Od ove spasonosne zadruge, koja im je izplatila odmah znatnu svotu novca i tako u najgorčijim časima nisu bili prisiljeni ku- | cati na tudja vrata, da im ne može ništa pomoći, jer | Kao nasljednik mu Sgvennje | š stavljen jedan politički činovnik te tako , # Li i da taćA viče 2 . s i iii, Vati tasik oli i RAB Ča JAVE NZ RASE Masna HRELJA AAE ME. ;, Pepe S SV dij e IO Aj. I