otiih — tvoji su! Kad . umire

kao plamen debele. starinske

STRAMA 2,

branio



jalist, nije mogao da opravda, Kao 1
Jaurčs koji je isticao da proletarijat,
u borbi za novo društvo, ne sme do-
zvoliti da propadnu ustanove koje je
francuski narod stekao svojim revo-
lucijama, i koji je, po tome jedan od
duhovnih iniciatora današnjeg fran-
cuskog »Bloka levice« -— tako nam i

Tucović — u vreme fraza, mrtvih pa-

rola i velikih ideoloških laži — daje
primer ideologa koji je zadržao pun
kontakt s realnim problemima sredi-
ne u kojoj radi. Jer zaustavljajući se
kod figure tog socijalističkog vođe
koji je proveo ceo balkariski rat kao
i prve mesece svetskog rata, do smr-|

vii a o

ti.u rovu, mi moramo da i tu osetimo, |

kreta koji će biti u liniji modernih
socijalnih pokreta Evrope ali koji će
se roditi iz naših potreba.

Ostavljajući, po reči Jaur&sovoj,
protivnicima da, čuvaju pepeo sa
ognjišta prošlosti, mi želimo da sa
ognjišta naših najboljih učitelja po-
nesemo sveti plamen borbe za
novi ideal, Jer »najbolji način da se
posmatra prošlost jest u tome da se
nastavi dalje u budućnost delo živih
snaga koje su TE u prošlošti«.

- 2
<



* o K.

Pitanie Makedonije. « g
Kako se postavlja i kako se može rešiti.

Ne možemo se više zadovoljiti
propovedanjem racionalnog i social-
nog idealizma, — ma kako to pro-
povedanje bilo energično i odušev-
ljeno. Moramo, ako želimo izvršiti

jedan koristan uticaj, progovoriti je-

zikom svoga vremena, koje traži ja:
sna rešenja za jasno postavljene
probleme, Ima puno ljudi koji, s naj-
boljim namerama, nemaju hrabrosti
pogledati istini u oči, i jasno se opre-
đeliti prema mogućnim izlazima iz
jedne teškoće, Naročito su ti ljudi
obazrivi, malo kuražni i drhtavi kad

je reč o pitanjima nacionalne  poli-

tike prema susednim državama.

Mladi, pravi mladi, koji se spre-
maju da prime teško nasledje sada-
šnjeg pokolenja, moraju imati više
muževnosti, da i takve probleme ta-
čno“ postave i više širine u posmatra-
nju raznih solucija, Ne smeju bežati
od gorućih pitanja, čak ni onda kad
se izlažu prekoru da nemaju dovolj-
no nacionalnog osećanja. Od takovih

je pitanja ono koje se odnosi na nu-

žno priznanje Sovjetske Rusije, s ko-
jom će, izgleda, naša država posled-
nja obnoviti veze, Takvo je pitanje
naših odnosa sa Bugarskom, koje se
komplikuje sporom oko Makedonije.
Ako se može pretpostaviti da će
generacije koje su danas na javnim
poslovima nekako rešiti pitanje na-

 ošeg užeg nacionalnog ujedinjenja -—

sjedmjenja Srba, Hrvata i Slovena-

ca — može se uzeti kao sigurno da.

će nove generacije imati da izvedu.

naše šire i integralno ujedinjenje,
“stvaranjem jedne državne zajednice
svih Jugoslovena, računajući tu i Bu-

gare i sve Makedonske Slovene,
Na prvi pogled izgleda da je sva

teškoća u sporu srpsko-bugarskom:

Kad se stvar požljivije posmatra do-

lazi se do zaključka da je po sredi

čitavo Balkansko Poluostrvo,

oMi mislimo da se danas pitanje
Makedonije više ne postavlja onako
kao što se postavljalo pre svetskog

1

“tolja, kad se Bitolj liši



rata, Na Baikanu su bile tada dve
slobodne slovenske države, Srbija i
Bugarska, Kao slovenska pokrajina
Makedonija je bila upućena da se
orientiše prema jednoj ili prema
drugoj od tih država, I odista ove su
se otimale O uticaj u Makedoniji, ne
samo prosvetnom i crkvenom akci-
jom, veći putem oružane borbe,

To je jedna razlika, ali nije jedi-

na. Onda je cela Makedonija
bila pod turskom vladavinom,  Ka-
kva bila da bila ta vladavina, ma-
kar da je ona. Makedonce lišavala
političke slobode, nesumnjivo je da
je Makedonija pod Turskom bila j e-
dna ekonomska celina. Kao
takva, ona se prilično normalno mo-
gla razvijati, u koliko je to mogućno

pod feudalnim režimom i bez pune |

političke slobode gradjana. Makedo- |

nija je živela ekonomski kao jedna
oblast: velike varoši su imale dovolj-
no seoskog zaledja, Solun je bio za-
jedničko morsko pristanište, Solun: i
Carigrad su bili ekonomski i fincn.
siski centri za celu Makedoniju o

Moglo se očekivati da će prvi bal-

kanski rat rešiti nacionalno pitanje

Makedonije “oslobodivši Slovene i
Grke tudjinskog pritiska i feudalnih.

veza. Savez Bugara i Srba davao je |

nade da će se sva sporna pitanja re-

šiti pravičnije nego da je delo izvr-
šila samo jedna država. Ali već prva

deoba Makedonije pokazala je koli-
ko će taj organizam teško moći žive--
ti kad se Skoplje ili Strumica liše Bi:
ovih “dvaju
varoši, kad se sva ova mesta liše So-
luna, Osim toga, jedan veliki deo
makedonskih Slovena ostao je odvo-|
jen od velike mase i pridodat je Gr--
čkoj. Razbila se ne samo ekonomska
nego i etnička celina Ja odonda i
Makedonije,

Bratoubilački rat i 1913, godine
izmenio je ove uslove sporazuma, u
korist Srbije i Grčke, na štetu Bu-
garske. Nova  podela je bila nešto

da će naše ozdravljenje doći od po-

menio kvalitet, broj
stvaranje slobodnih ličnosti. Vrata su
svetskim idejama kod nas hermeti..
čki zaključana, jer despotizam parti-

ative. Na taj način,



povoljnija u ekonomskom roglšša,
ali je i ona rasturila makedonsku : ZA

jednicu.

Svetska. stato: ponovo - baca

Srbe i Bugare jedne na druge, i dok
ratna okupacija daje skoro celu Ma-
kedoniju Bugarskoj, dotle 1918, oslo-
bodjenje vraća prvobitnu situaciju,
i čak još više favorizuje protivnike
Bugarske, No ugovori o miru donose
jednu sasvim novu medjunarodnu si-
tuaciju, i položaj Makedonije postaje
neobično složen,

Svojim najvećim delom, eda

ski Sloveni se danas nalaze u državi

|Srba, Hrvata i Slovenaca, a manjim
delom su u Bugarskoj i u Grčkoj.

| Odvojeni su od Bugarske, ali su, mo- |

glo bi se reći, odvojeni isto tako od

Srbije. Istoriska suparnica Bugarske |

na Balkanu ne postoji više kao za:
sebna država. Takva situacija iz 0s-
nova menja odnose medju 'balkan-
skim državama, Pitanje prvenstva se
ili više u opšte ne postavlja, ili, ako
se postavi, ono je nesumnjivo reše-
no u korist jedne nove istoriske for-
macije, Države S.H,S, s

Šta će biti sa Makedoncima? —
Bilo da su jedan odvojen narod, bilo
da su Srbi, bilo da su Bugari, u da.
našnjem stanju stvari Makedonci ne
mogu doći do svoga ujedinjenja bez

jednog novog balkanskog bratoubi.
lačkog rata. U tome ratu, ako bi se |

takva ludost dopustila, najviše bi

vensku državu, Makedonci bi,



»CLOVECNOST*“

stradao sam makedonski narod, da-
nas podeljen izmedju Države S.H.S.

“| Grčke i Bugarske, Pa i taj rat se ni-

pošto ne bi svršio konačnim ujedinje-. >
njem svih Makedonaca, ujedinjenjem
koje izgleda nužno za pun ekonom- |
ski razvoj njihove pokrajine,

Ostaje jedini mogućan i zadovo-
ljavajući izlaz: rešiti makedonsko. pi-
tanje na taj način što će se ujediniti
u jednu državnu zajedni.
cu svi Južni Sloveni. Naj.
zad ujedinjeni u jednu slobodnu slg-

ma ekonomskoj i kulturnoj konfigu-
raciji svoje teritorije, zauzeli jedno
mesto u potpunoj Jugoslta.
viji Organizovana .na federalisti.
čkoj osnovi, takva država: bi Make-
doniji osigurala sve povlastica. etni-
čkog jedinstva i sve koristi političke
slobode, Ako bi ostalo makedonskih
Slovena van takve Jugoslavije, pri-
stupilo bi se stvaranju najpre jedne
carinske unije sa Grčkom 'a zatim
federacije Balkanskih Na.
roda. |

Makedogsko s se, jednom
reči, ne može više rešavati na politi-
čko-etničkoj osnovi, već se mora: vo-

(diti računa o SE onoma i socialnvj

strukturi Makedonije i o njenoj po-

trebi da ponovo bude jedna geograf

ska i privredna celina,-
Dragoljub Jovanović,
dan beogr. Universiteta,



Putevi naše generacije vode u narod.

Velike naše partije izgubljene su
za napredak, jer su se postavile na
stanovište jedne i jedine ideje: poli-
tičke, jer su sa svojom nacionali-
stičkom. frazeologijom sasvim napu-
stile ideju ekonomskog i kulturnog

| napretka, U komplikovanom moder-

nom životu, koji se i kod nas sve vi.

še javlja, postaje . nacionalizam + je-

dnom praznom formulom, “koja se
strahovito zloupotrebljava, U borbi
za vlast izgubljeno je osećanje za
vrednosti, kvantitet je potpuno za-
je upropastio:

ja stvara od školovanih ljudi auto-
mate bez vlastite volje i bez inici-
naše političke
partije, koje drže u rukama politička
i ekonomska sredstva  despotizma,
svima snagama podržavaju ukoče-

nost u zemlji, svima se snagama bo-i-
| re protiv rada u prosveti i kulturi

— svima snagama hoće da se pribli-
Že ideji Pobjedonosčeva, da je anal:
| fabetizam sreća zemlje!

Narod živi ostavljen po selima,
gušeći se u sirotinji (kako li je lažna
fraza o bogatstvu naših selal), nepi-





smen, oabišioa. lenojasah Sve. na-'

ličje jednog naglog prelaza iz primi-

tivnog tradicionalnog stanja u svet

pariškog hedonizma, nosi na plećima
taj narod, Nepismen i bez kulturnih |
potreba, bez železnica, puteva : pro-
meta, bez stalnog. saobraćaja sa spo.
| sobnim svetom, bez mogućnosti, da

se ugleda u boljega od sebe, narod
još ne oseća težinu svoga ae
On još uvek strpljivo ore i ponizno
stupa pred vlasti, koje sve mogu, 1

uvek još, umesto u kulturi, traži sva
uživanja u seksualnim senzacijama.
Ali, polagano, u njemu se radja ose-

ćaj O očajnosti toga života, -on već

sumnja u »gospodu«, onćne veruje, i

on počinje da mrzi, (Ne samo medju
Hrvatima, nego i u brdskim selima
Srbije), I najgore je što njegova mr-
žnja na varoš i varošane nije ne-
opravdana, a

Više nego išta, važnije od: partij-
skih, političkih, ekonomskih intere-
sa, potreban nam je jedan snažan
prosvetni impuls, koji će po-
krenuti školovane ljude na rad, koji
će tima ljudima dati neki smisao ži.
vota, koji će na površinu izneti nove
vrednosti. Treba, ma po koju cenu;
—atoznači i po cenu žrtv O.





još prije izletau K., u S. ina 1l,iču-
dnog onog osećanja' koje“me je pra-
tilo čitavu noć, Čas pre spalio sam:
one strastvene stihove, što su na va-
tri one onći iskipeli na hartiju. Pri-
lažem ih spaljene ovom. pismu: Evo

jedan

isečak života neka umre vas, Jedan

“ krčag, jedan san, jedan zaborav: —

jedno ništa,

Plamen je“. pohlepno ao pla-
men, Sad je pepeo. Slušaj,  prospi
ovaj pepeo. plamena, koji se je uga-
sio, Hteo sam ja, ali ne! to ti učini, -

Tako umire žar u duši, prigušen,
sveće
na glavnom oltaru posle svečane li-
turgije, Ondje se oseća miris sago-
relog stearina, a ovdje od ugašenog
života — ništa! i

Anny, noć i čudni- mir zaustavlja -
ju se na pragu moga prozora, Odse-

čak neba zirka u moju sobu, a na
tamnom horizontu svetluca se i la-
gano pomiče svetlo crvena tačka.
Ne znam zašto mi ovaj čas pogled
pade u noć i zašto se zaustavlja na
ovoj: crvenoj tački. Predosećam, da
ti sada, iz nekog skrivenog kutića, u

u misli ti iskrsava mladi simpatični
kapetan, kojega upoznah s tobom na
jednom. izletu, Gledaš u daljinu i uz-
dišeš, a tada se setiš, da je ona po-
lustaračka ruka ovijena oko: tvoga
vrata, da u tebe zure dva upala, na-
pola ugasla staklena oka ... Ja ose-
ćam grozu toga trentika: osećam
odvratnost od one mrtvačke lubanje
s iskrivljenom donjom čeljusti, pre-
ko čijih te uvelih usana zapljuskuje
mlaki starački dah, I ta ruka će da
se savije jače, koštunjava lubanja iz-



nakažena čestim i dubokim nabori-

ovom trenutku pratiš istu tačku, a

ma, iz kojih proviruje i glupavo se
ceri vreme, dolaziće sve bliže i bliže
tvojim mekim, rumenim, mladim i to-
plim obrazima. One ispijene blede

usne sastaće se s tvojima vlažnim i

kao krv crvenim. Zazvečiće poljubac
kao razbivenj drveni tanjir.

Što je tebe Anny bacilo u naručaj
tog, valjda odbrog, ali sagorelog i
umornog starca: tebe okrunjenu sa
osamnaest leta kao osamnaest ruži-

častih požuda; kao osamnaest jedrih.
li nabreklih grozdova? Zašto da sa

tih grana mladosti grakće gavran i
nemoćno kljuca u grozdove, kad je to
za orla, koji pun snage vedrine i sr-

čanosti klikće i raznosi svetom hi--

mnu mladosti i života?
«Večernji zvukovi zvona
se ovaj čas okolinom, i kao pesma



bogova silaze u noć, Otvaram pro-
zor i puštam u sobu zvukove što plo-

-_
-

| : danim dahom i. kas ]
razlježu:

veći seju mir i miluju sene, Slušam
Osećam da zvukovi prolaze kroz me-
ne i da me draškaju, kao dodir la-
Sane električne struje, dok noć u me
udiše gorčinu crnine ; misao besa,
bega iz sebe, u nešto crno, fiuidno.

i teopipno: bodi u—=ništa.

Preda me niče ta_ misao dia
čiva kao greh, a dušom se tronio te-'
tura bledo sećanje na onaj jedan dan,
kad si pogođena požudom. moga po-
gleda sedala kraj mene. Onda si se
digla odbacila stolicu i prislonila se
na sto, Tanka bluza beše ti ispuzla.
Niže niz ramena, a Moj vatreni po-

maki sipao je vulkansku + vatru požu-
e, smešanu sa ubržanim

ka: Ava puzao niz
ja mirisava i uzbibana nedra, Ti

si to bila primetila ; samo još niže



spustila desno tam“, kako bi otkrila
svu golu dražest i čar, dok je iz tvog |

pra

i ispreki-