otiih — tvoji su! Kad . umire kao plamen debele. starinske STRAMA 2, branio jalist, nije mogao da opravda, Kao 1 Jaurčs koji je isticao da proletarijat, u borbi za novo društvo, ne sme do- zvoliti da propadnu ustanove koje je francuski narod stekao svojim revo- lucijama, i koji je, po tome jedan od duhovnih iniciatora današnjeg fran- cuskog »Bloka levice« -— tako nam i Tucović — u vreme fraza, mrtvih pa- rola i velikih ideoloških laži — daje primer ideologa koji je zadržao pun kontakt s realnim problemima sredi- ne u kojoj radi. Jer zaustavljajući se kod figure tog socijalističkog vođe koji je proveo ceo balkariski rat kao i prve mesece svetskog rata, do smr-| vii a o ti.u rovu, mi moramo da i tu osetimo, | kreta koji će biti u liniji modernih socijalnih pokreta Evrope ali koji će se roditi iz naših potreba. Ostavljajući, po reči Jaur&sovoj, protivnicima da, čuvaju pepeo sa ognjišta prošlosti, mi želimo da sa ognjišta naših najboljih učitelja po- nesemo sveti plamen borbe za novi ideal, Jer »najbolji način da se posmatra prošlost jest u tome da se nastavi dalje u budućnost delo živih snaga koje su TE u prošlošti«. - 2 < * o K. Pitanie Makedonije. « g Kako se postavlja i kako se može rešiti. Ne možemo se više zadovoljiti propovedanjem racionalnog i social- nog idealizma, — ma kako to pro- povedanje bilo energično i odušev- ljeno. Moramo, ako želimo izvršiti jedan koristan uticaj, progovoriti je- zikom svoga vremena, koje traži ja: sna rešenja za jasno postavljene probleme, Ima puno ljudi koji, s naj- boljim namerama, nemaju hrabrosti pogledati istini u oči, i jasno se opre- đeliti prema mogućnim izlazima iz jedne teškoće, Naročito su ti ljudi obazrivi, malo kuražni i drhtavi kad je reč o pitanjima nacionalne poli- tike prema susednim državama. Mladi, pravi mladi, koji se spre- maju da prime teško nasledje sada- šnjeg pokolenja, moraju imati više muževnosti, da i takve probleme ta- čno“ postave i više širine u posmatra- nju raznih solucija, Ne smeju bežati od gorućih pitanja, čak ni onda kad se izlažu prekoru da nemaju dovolj- no nacionalnog osećanja. Od takovih je pitanja ono koje se odnosi na nu- žno priznanje Sovjetske Rusije, s ko- jom će, izgleda, naša država posled- nja obnoviti veze, Takvo je pitanje naših odnosa sa Bugarskom, koje se komplikuje sporom oko Makedonije. Ako se može pretpostaviti da će generacije koje su danas na javnim poslovima nekako rešiti pitanje na- ošeg užeg nacionalnog ujedinjenja -— sjedmjenja Srba, Hrvata i Slovena- ca — može se uzeti kao sigurno da. će nove generacije imati da izvedu. naše šire i integralno ujedinjenje, “stvaranjem jedne državne zajednice svih Jugoslovena, računajući tu i Bu- gare i sve Makedonske Slovene, Na prvi pogled izgleda da je sva teškoća u sporu srpsko-bugarskom: Kad se stvar požljivije posmatra do- lazi se do zaključka da je po sredi čitavo Balkansko Poluostrvo, oMi mislimo da se danas pitanje Makedonije više ne postavlja onako kao što se postavljalo pre svetskog 1 “tolja, kad se Bitolj liši rata, Na Baikanu su bile tada dve slobodne slovenske države, Srbija i Bugarska, Kao slovenska pokrajina Makedonija je bila upućena da se orientiše prema jednoj ili prema drugoj od tih država, I odista ove su se otimale O uticaj u Makedoniji, ne samo prosvetnom i crkvenom akci- jom, veći putem oružane borbe, To je jedna razlika, ali nije jedi- na. Onda je cela Makedonija bila pod turskom vladavinom, Ka- kva bila da bila ta vladavina, ma- kar da je ona. Makedonce lišavala političke slobode, nesumnjivo je da je Makedonija pod Turskom bila j e- dna ekonomska celina. Kao takva, ona se prilično normalno mo- gla razvijati, u koliko je to mogućno pod feudalnim režimom i bez pune | političke slobode gradjana. Makedo- | nija je živela ekonomski kao jedna oblast: velike varoši su imale dovolj- no seoskog zaledja, Solun je bio za- jedničko morsko pristanište, Solun: i Carigrad su bili ekonomski i fincn. siski centri za celu Makedoniju o Moglo se očekivati da će prvi bal- kanski rat rešiti nacionalno pitanje Makedonije “oslobodivši Slovene i Grke tudjinskog pritiska i feudalnih. veza. Savez Bugara i Srba davao je | nade da će se sva sporna pitanja re- šiti pravičnije nego da je delo izvr- šila samo jedna država. Ali već prva deoba Makedonije pokazala je koli- ko će taj organizam teško moći žive-- ti kad se Skoplje ili Strumica liše Bi: ovih “dvaju varoši, kad se sva ova mesta liše So- luna, Osim toga, jedan veliki deo makedonskih Slovena ostao je odvo-| jen od velike mase i pridodat je Gr-- čkoj. Razbila se ne samo ekonomska nego i etnička celina Ja odonda i Makedonije, Bratoubilački rat i 1913, godine izmenio je ove uslove sporazuma, u korist Srbije i Grčke, na štetu Bu- garske. Nova podela je bila nešto da će naše ozdravljenje doći od po- menio kvalitet, broj stvaranje slobodnih ličnosti. Vrata su svetskim idejama kod nas hermeti.. čki zaključana, jer despotizam parti- ative. Na taj način, povoljnija u ekonomskom roglšša, ali je i ona rasturila makedonsku : ZA jednicu. Svetska. stato: ponovo - baca Srbe i Bugare jedne na druge, i dok ratna okupacija daje skoro celu Ma- kedoniju Bugarskoj, dotle 1918, oslo- bodjenje vraća prvobitnu situaciju, i čak još više favorizuje protivnike Bugarske, No ugovori o miru donose jednu sasvim novu medjunarodnu si- tuaciju, i položaj Makedonije postaje neobično složen, Svojim najvećim delom, eda ski Sloveni se danas nalaze u državi |Srba, Hrvata i Slovenaca, a manjim delom su u Bugarskoj i u Grčkoj. | Odvojeni su od Bugarske, ali su, mo- | glo bi se reći, odvojeni isto tako od Srbije. Istoriska suparnica Bugarske | na Balkanu ne postoji više kao za: sebna država. Takva situacija iz 0s- nova menja odnose medju 'balkan- skim državama, Pitanje prvenstva se ili više u opšte ne postavlja, ili, ako se postavi, ono je nesumnjivo reše- no u korist jedne nove istoriske for- macije, Države S.H,S, s Šta će biti sa Makedoncima? — Bilo da su jedan odvojen narod, bilo da su Srbi, bilo da su Bugari, u da. našnjem stanju stvari Makedonci ne mogu doći do svoga ujedinjenja bez jednog novog balkanskog bratoubi. lačkog rata. U tome ratu, ako bi se | takva ludost dopustila, najviše bi vensku državu, Makedonci bi, »CLOVECNOST*“ stradao sam makedonski narod, da- nas podeljen izmedju Države S.H.S. “| Grčke i Bugarske, Pa i taj rat se ni- pošto ne bi svršio konačnim ujedinje-. > njem svih Makedonaca, ujedinjenjem koje izgleda nužno za pun ekonom- | ski razvoj njihove pokrajine, Ostaje jedini mogućan i zadovo- ljavajući izlaz: rešiti makedonsko. pi- tanje na taj način što će se ujediniti u jednu državnu zajedni. cu svi Južni Sloveni. Naj. zad ujedinjeni u jednu slobodnu slg- ma ekonomskoj i kulturnoj konfigu- raciji svoje teritorije, zauzeli jedno mesto u potpunoj Jugoslta. viji Organizovana .na federalisti. čkoj osnovi, takva država: bi Make- doniji osigurala sve povlastica. etni- čkog jedinstva i sve koristi političke slobode, Ako bi ostalo makedonskih Slovena van takve Jugoslavije, pri- stupilo bi se stvaranju najpre jedne carinske unije sa Grčkom 'a zatim federacije Balkanskih Na. roda. | Makedogsko s se, jednom reči, ne može više rešavati na politi- čko-etničkoj osnovi, već se mora: vo- (diti računa o SE onoma i socialnvj strukturi Makedonije i o njenoj po- trebi da ponovo bude jedna geograf ska i privredna celina,- Dragoljub Jovanović, dan beogr. Universiteta, Putevi naše generacije vode u narod. Velike naše partije izgubljene su za napredak, jer su se postavile na stanovište jedne i jedine ideje: poli- tičke, jer su sa svojom nacionali- stičkom. frazeologijom sasvim napu- stile ideju ekonomskog i kulturnog | napretka, U komplikovanom moder- nom životu, koji se i kod nas sve vi. še javlja, postaje . nacionalizam + je- dnom praznom formulom, “koja se strahovito zloupotrebljava, U borbi za vlast izgubljeno je osećanje za vrednosti, kvantitet je potpuno za- je upropastio: ja stvara od školovanih ljudi auto- mate bez vlastite volje i bez inici- naše političke partije, koje drže u rukama politička i ekonomska sredstva despotizma, svima snagama podržavaju ukoče- nost u zemlji, svima se snagama bo-i- | re protiv rada u prosveti i kulturi — svima snagama hoće da se pribli- Že ideji Pobjedonosčeva, da je anal: | fabetizam sreća zemlje! Narod živi ostavljen po selima, gušeći se u sirotinji (kako li je lažna fraza o bogatstvu naših selal), nepi- smen, oabišioa. lenojasah Sve. na-' ličje jednog naglog prelaza iz primi- tivnog tradicionalnog stanja u svet pariškog hedonizma, nosi na plećima taj narod, Nepismen i bez kulturnih | potreba, bez železnica, puteva : pro- meta, bez stalnog. saobraćaja sa spo. | sobnim svetom, bez mogućnosti, da se ugleda u boljega od sebe, narod još ne oseća težinu svoga ae On još uvek strpljivo ore i ponizno stupa pred vlasti, koje sve mogu, 1 uvek još, umesto u kulturi, traži sva uživanja u seksualnim senzacijama. Ali, polagano, u njemu se radja ose- ćaj O očajnosti toga života, -on već sumnja u »gospodu«, onćne veruje, i on počinje da mrzi, (Ne samo medju Hrvatima, nego i u brdskim selima Srbije), I najgore je što njegova mr- žnja na varoš i varošane nije ne- opravdana, a Više nego išta, važnije od: partij- skih, političkih, ekonomskih intere- sa, potreban nam je jedan snažan prosvetni impuls, koji će po- krenuti školovane ljude na rad, koji će tima ljudima dati neki smisao ži. vota, koji će na površinu izneti nove vrednosti. Treba, ma po koju cenu; —atoznači i po cenu žrtv O. još prije izletau K., u S. ina 1l,iču- dnog onog osećanja' koje“me je pra- tilo čitavu noć, Čas pre spalio sam: one strastvene stihove, što su na va- tri one onći iskipeli na hartiju. Pri- lažem ih spaljene ovom. pismu: Evo jedan isečak života neka umre vas, Jedan “ krčag, jedan san, jedan zaborav: — jedno ništa, Plamen je“. pohlepno ao pla- men, Sad je pepeo. Slušaj, prospi ovaj pepeo. plamena, koji se je uga- sio, Hteo sam ja, ali ne! to ti učini, - Tako umire žar u duši, prigušen, sveće na glavnom oltaru posle svečane li- turgije, Ondje se oseća miris sago- relog stearina, a ovdje od ugašenog života — ništa! i Anny, noć i čudni- mir zaustavlja - ju se na pragu moga prozora, Odse- čak neba zirka u moju sobu, a na tamnom horizontu svetluca se i la- gano pomiče svetlo crvena tačka. Ne znam zašto mi ovaj čas pogled pade u noć i zašto se zaustavlja na ovoj: crvenoj tački. Predosećam, da ti sada, iz nekog skrivenog kutića, u u misli ti iskrsava mladi simpatični kapetan, kojega upoznah s tobom na jednom. izletu, Gledaš u daljinu i uz- dišeš, a tada se setiš, da je ona po- lustaračka ruka ovijena oko: tvoga vrata, da u tebe zure dva upala, na- pola ugasla staklena oka ... Ja ose- ćam grozu toga trentika: osećam odvratnost od one mrtvačke lubanje s iskrivljenom donjom čeljusti, pre- ko čijih te uvelih usana zapljuskuje mlaki starački dah, I ta ruka će da se savije jače, koštunjava lubanja iz- nakažena čestim i dubokim nabori- ovom trenutku pratiš istu tačku, a ma, iz kojih proviruje i glupavo se ceri vreme, dolaziće sve bliže i bliže tvojim mekim, rumenim, mladim i to- plim obrazima. One ispijene blede usne sastaće se s tvojima vlažnim i kao krv crvenim. Zazvečiće poljubac kao razbivenj drveni tanjir. Što je tebe Anny bacilo u naručaj tog, valjda odbrog, ali sagorelog i umornog starca: tebe okrunjenu sa osamnaest leta kao osamnaest ruži- častih požuda; kao osamnaest jedrih. li nabreklih grozdova? Zašto da sa tih grana mladosti grakće gavran i nemoćno kljuca u grozdove, kad je to za orla, koji pun snage vedrine i sr- čanosti klikće i raznosi svetom hi-- mnu mladosti i života? «Večernji zvukovi zvona se ovaj čas okolinom, i kao pesma bogova silaze u noć, Otvaram pro- zor i puštam u sobu zvukove što plo- -_ - | : danim dahom i. kas ] razlježu: veći seju mir i miluju sene, Slušam Osećam da zvukovi prolaze kroz me- ne i da me draškaju, kao dodir la- Sane električne struje, dok noć u me udiše gorčinu crnine ; misao besa, bega iz sebe, u nešto crno, fiuidno. i teopipno: bodi u—=ništa. Preda me niče ta_ misao dia čiva kao greh, a dušom se tronio te-' tura bledo sećanje na onaj jedan dan, kad si pogođena požudom. moga po- gleda sedala kraj mene. Onda si se digla odbacila stolicu i prislonila se na sto, Tanka bluza beše ti ispuzla. Niže niz ramena, a Moj vatreni po- maki sipao je vulkansku + vatru požu- e, smešanu sa ubržanim ka: Ava puzao niz ja mirisava i uzbibana nedra, Ti si to bila primetila ; samo još niže spustila desno tam“, kako bi otkrila svu golu dražest i čar, dok je iz tvog | pra i ispreki-