.ČOVEČNOST“

da bar donekle ispune onu manjkavost,
koja bi se osećala i u jednom višem
selu.

Ovdje treba spomenuti, da je u Du-
brovniku pozorišni život posve zam-
ro. Imali smo u ovo _ nekoliko go-
dina posle rata svega jedno gosto“
vanje Beogradskog pozorišta, dva
gostovanja Sarajevskog pozorišta, je-
dan put i to lani Hudožestvenike, a
posle njih nekoliko večeri gostovanje
zagrebačke opere. Splitsko pozorište
— i ako već nekoliko godina postoji
i ako je predviđeno (barem smo tako
izvješteni) da stanovito vreme ima da
gostuje i u Dubrovniku — rekao bi
da ono o tome ne vodi računa, ili pak
našoj upravi pozorišta do toga nije
stalo.

Uzevši u obzir sve ovo, razumljivo
je, da je pregnuće ovih dviju družina
publika primila veoma simpatično i
time im dala potstreke za jači i puniji
razvitak.

Mjesna je štampa u ovom pitanju
također u svakoj prilici pokazala pri-
iaznu susretljivost. | jedino što se ima
prigovoriti štampi jest to: laskava i
neobjektivna kritika. Nema sumnje da
među mesnim diletantima ima sila koje
zaslužuju da ih se istakne i pohvali,
ali mislim da se baš tim silama ne-
pravda čini, kad se sve diletante sku-
pa svrstava u istu kategoriju.

Za vreme igre jedne i druge dru-
ožine vidilo se je uživljavanje i preda-
nost ulozi sjedne strane, a s druge
potpuna nesposobnost i rušenje svega
onoga što su ovi prvi nastojali da

stvore. Mislio sam, kako je moguće, |.

da te ljude — ako sami nijesu došli
do spoznaje, da nisu za binu — kako!
je moguće da rešiser nije video i stvar
predusreo, ali moje je iznenađenje istom
onda bilo potpuno, kad sam do neko-
liko dana čitao u mesnoj štampi po-
hvale za sve diletante, koji su“ igrali
»Kao pravi glumci“. Eto u tome vidim
da se nepravda čini onima koji uistinu
zaslužuju pohvalu. Treba i to naglasiti,
da je štampa to činila očito u dobroj
nameri, ali taj način kritike vodi čitavu
stvar kojekuda, a najm=nje onamo gde
bi kritičar želeo. e
Što se s polvalom može reći za pu-
bliku i mesnu štampu, ne može se na-
žalost uvek reći za one faktore koji
gotovo odlučuju o opstanku" ovih
družina, a to 'je uprava teatra. Ne-
ki od članova upravnog odbora, jed-
ne od ovih družina, nedavno u raz-
govoru rekoše mi, da tek dan prije
predstave mogu da dobiju teatar, a u
buduće da će ga moći dobiti samo u



radne dane; a nikako svecem, subotom
i nedjeljom, pošto je uprava teatra

uzela u svoje ruke kino, da na taj na-

čin pokrije dugove.

Kada se zna da jedna i druga druš

žina nema prikladnog mjesta za kuš-
nje i kad se uzmu u obzir sve _po-
teškoće koje treba svladati pri jednoj
generalnoj provi (naročito kod kompli-
ciranijih komada) onda su opaženi ne-
dostatci razumljivi, a aka uprava teatra
ostane pri svome da teatar ne dava

svecem subotom i nedjeljom, onda je

nemoguće verovati u daljnji opstanak
obiju družina, pošto su tu ljudi veći-
nota čivovnici i radnici, kojima je u
rađse dane apsolutno nemoguće rediti.

Još bi nešto bilo za željeti.

Obe ove grupe, kako već rekoh
raspolažu sa nekoliko dorih sila, i do-
bro bi učinili kad bi se: fuzionirali.

Nekada su radili skupa, a onda je na-

stao lom. Noosporivo je, da se obe
ne će moći održati. | jedna, fuzioni-
rana, imala bi mnogo brige i posla da
se održi, a kamo li dvije. Trebalo bi
napokon da dođe do kompromisa i
uspjeh bi uz daleko manji napor bio
osiguran.—

Još treba istaknuti sičko življe gi-

banje među đaštvom. Po inicijativi g.

l. Dizdara, bivšeg upravljača mjesne
učit. škole, osnovana je na istoj uči-
teljskoj školi đačka čitaonica, kojoj je
svrha da đaštvo izvan školskih satova
posveti pažnju prosvetnim literarnim
zabavnim i ostalim kulturnim pitanjima.
Nekoje 'smo rezultate videli, što je
ovdje vredno istaknuti i zaželiti da se
i dalje u tom pravcu nastavi.

Zadnjih dana se je pročulo, da je
na mesnoj Kr. realnoj gimnaziji osno-
vano đačko literarno udruženje ,Pre-

porod“, pod raynanjem g. prof. A.|

Halera. To je obradovalo svakoga ko-

me je uistinu stalo da se što inten-|_

zivniji kulturni život razvije među oni-
ma na koje budućnost računa.

Još treba spomenuti, kako čujemo,
da je ponovno oživilo «rp. pjev. dr.
»Sloga“, o nedavno na sjednici mjesne
;Orjune“ zaključilo se je, da se počne sa

kulturnim radom i u tom su pravcu,

kako čujemo, poduzeti koraci. Kad se

bude video rezultat onda opširnije.

Ipak iz svega ovoga proistiće da
kulturni život Dubrovnika ne odgovara
današnjem vremenu, ni položaju koje
zauzima, kao ni njegovim svjetlim i
časnim tradicijama. To treba već jed-
riom i uvideti.

MZ



Širite Čovečnost





nešto više nego n“““ 2; Robespier-
ze-a ili Cromve! , | žda mu je u
istoriji ravna, — ma da se nalazi ra
drugom polu, — tek figura Hristova
kako je znamo iz legendi, Pokušaj
Lenjina je pokušaj dostojan Nietzs-
cheovog nadčovjeka.

U dimenzijama one šestine kugle
zemaljske koja se zove danas SSSR
Lenjin predstavlja jednu istoriski ne-
ophodnu, grandioznu pojavu sa ko-
jom se može uporediti donekle tek
Petar Veliki,

Preuzimajući oć“ovornost za -sud-
binu revolucije : svojoj zemlji i iz-
vodeći je do kraja, Lenjin je uzeo na
sebe ulogu velixog orača koji je ra-
zorao tu široku rusku zemiju, očistio
'je od nemoćne pasivističke apatično-
sti od mnoštva parazita i bacio je
u neviđenu dinamiku punog života.
Sve muke nretrpljene u tim godina-
ma M će uoplaćene, Da se dokaže
istoriska nužrosf Tenjinove pojave
| “ se samo m proricanja
jeanc, riercena i jednog Bakun*sa,
reči Plehanosljevih (još iz 1899)... >
ruska revolucija poioditi kao pro





terska li upošte ne će pobediti, Nije
nužno isticati da je taj Bakunjinov.
ski veliki »destruktor građanskog
stroja« (B. Russel) bio isto tako i ve-
liki konstruktor kome se morao za-
diviti jedan Wells.

Nije ni čudo što su se, u našoj zem-
lji tolike duhovne korumpiranosti i
zaostalosti, neke novine nabacile
blatom na grob Vladimira Ilića. Ali
je baš kod nas, gde toliko cvate ko-
rupcija, askteski čista figura Lenji-
nova »koji bi nekada bio proglašen
svecem« (Gorki) svetlo koje nam ka-
zuje put. Kod nas gde buja šarlatane-
rija, stroga, ratnička jednostavnost

njegovih govora i spisa dokazuje svu.

oštrinu misli, U vremenu kad je kod
nas građanska . demokratija toliko
nemoćna, kad intelektualci tako lako
sagibaju šiju pred moćnima i bogati-
ma, Lenjin nam daje istoriski primer
čoveka neslomive vclie, čoveka ak-
cije, Lenjin nam kao primer kat>
treba sve što je zdravo i progresiv-

no vezati za akciju širokih narodnih

slofe“ \ i radnika, kako ne
si doživelo siom kao što su ga pre



o Lenjinovskoj sociologiji,

..Ta, kod nas, imamo mogućnosti da '

iz bliza posmatramo sve forme balkanske
parlamentarne demokratije. Trebala bi ći-
tava studija da se dostojno i konkretnom
analizom utvrdi metoda kojom se na po-
sletku, isfabrikuje t. zv. narodna volja. Naj-

zgodniju priliku za to daju nam, razumlji-

vo, izbori, upravo, vreme pre izbora, Ko
sve ne pretenduje da narod na njega pre-
nese svoj suverenitet«! Kakva sva sredstva
se ne upotrebljavaju kod stvaranja tog
»pakta« između sime i njegovih pred-
stavnika,

Jedan primer: Kako se +na februarskim

izborima vodi borba na život i smrt, sve

partije nastoje da njihove liste ni u jednom
okrugu ne budu pocepane, No našli se lju-
di koji stvar iskorištavaju. Kad kakav is-
taknutiji partiskj čovek najavi kandidaturu,
nađe se neko ko mu postavi protulistu.

Pregovori, polemike, intervencije viših par-

tiskih organa! Ništa ne pomaže. Odjedam-
put protukandidat povlači svoju listu! Raz-
log?. Njegov protivnik mu je dao izvesnu

“novčanu odštetu ili ma šta slično za to da
«povuče listu i da mu tako osigura izbor...

Ovde, mi imamo više prilike da vidimo sve
detalje izbornih makinacija, jer ono što se
drugdje čini maskirano potajno, ono se tu
događa ciničk; otvoreno i bez maske.

Ako nigdje, a ono ovde vredi Go-
etheova reč:

»Nillst du das Volk beliigen,

so mach es nur nicht sein«,

Kritičar; političke demokratije imak bi
ovde, na Balkanu, mnogo materijala — bili

oni na desnici fašizma ; monarhizma ili na
levicj komunizma..... a

j (Iz pisma jednog prijatelja iz Srbije),
Političke vesti.
SUDBENI STOL u Zagrebu donio

je odluku da se internirani od poli-
cije Dr, Maček i Ko i. na

slobodu, ju 10

MINISTARSTVO Post i dk
izdalo je naredbu svim  direkcijama
pošta i telegrafa, da se od 7, do 9.
ov. mj. zabrazijuju svi hre tele.
fonski razgovori,

 GLASAČKA MJESTA u i Dubrov.
ak su 1 u Općini od A do J uklju.
čivo, II, u »Slozi« od K do O uklju-
čvo, III. u Muškoj osnovnij školi od
P do Ž.

GRAD je islealjea | izbornim Va
katima. |

Gradske vesti. |
Prvi broj vašega lista poslali smo
mnogima na ogled, a nekojima sada

šaljemo prvi i drugi broj. Molimo onu
gospodu, koja Se ne misle pretplatiti,
da nam list povrate, jer ćemo ih ina-

če smatrati pretplatnicima. Oni koji

| se kane preplatiti neka nam odmah
šalju preplatu, jer naš list jedino o
tome ovisi, UPRAVA. |

PSR X Ke 1 NE
> aaa i E

Lenjina doživeli narodovoljci u Ru.
sijij U momentu kad se sećamo na

istoriski masakr pop Gaponovih ma.

sa, 22, januara 1905., koji je doveo
do prve revolucije 1905.—6., mi na
primeru Lenjina učimo kako se u
momentu neuspeha nesme izgubiti
vera u konačan uspeh i kako se iz
poraza moraju iscrpsti sve dupsd za
budući napadaj,

Nesumnjivo, ma što istorija rekla
Vladi-
mir Ilić moći će nam uvek biti je-
dnim od učitelja, Jer, »bilo kako da

sudimo o njegovim metodama i o

njegovim uspesima, van svake sum-
nje ostaje čistoća njegovih namera
da pomogne čovečanstvu koje pati.
On će ostati svetlim uzorom sviju
ruskih i međunarodnih pokolenja«.
(V, Schiicking).

x O, K.





SVEDOČANSTVA. Književni ča-
sopis. Izlazi desetodnevno, Adresa:
Uredništvo »Svedočanstva«Beo;rad.
Kralja dea: Me. 19. ina e rp
4 Dinara. : Y



STRANA 3.

U NEDJELJU 1, ov. mj. otputovao

je za Beograd gosp. I, Dizdar, da pre-

uzme u ministarstvu  prosvete duž-

"nost referenta osnovne nastave za

Dalmaciju.

U prošli četvrtak 29, pr. mj, pro-
fesorski zbor priredio je u Hotel »Im-
perialu« oprosnu večeru u počast g.
I. Dizdara, a u subotu 31, maturandi
čajanku, gdje su se dvojica đaka u
ime drugarica-ova oprostili s njime
toplom i dirljivom rečju, G. Dizdar,
gušeći se u suzama zahvalio je svima
rekavši, da je za njega napuštanje

škole gotovo isto što i smrt, a oso-

bito da mu je žao u nevrijeme napu-
stiti ovaj razred kojega je vodio od
početka, i kojega je toliko volio,
Na stanicu ispratili su ga većina
profesorskog zbora, a među njima i
bivši upravitelj 6, Zuviteo, te: matu-

randice-di.

Primjere ovakove pažnje, ljubavi i
poštovanja vrijedno je zabilježiti, jer

su pravome  nastavniku i pedagogu
jedino i najviše zadovoljstvo,
PROSLAVA SV, VLAHA U DU-
BROVNIKU ove godine nije ispala
kao prošlih godina. Uzrok je najviše
ružno vrijeme koje je vladalo na kan-
deloru kao i na sam dan sv, Vlaha,

DUBROV, ELEKT. ŽELJEZNICA
održati će XII. redovitu glavnu skup-
štinu dne 28. februara 1925. u 10.
sati u općinskoj Vijećnici u Dubrov-

niku,

| »SUMNJIVO LICE«. Dubr. Kazal.
Društvo igrat će na 13, o, mj. prvi
put u Dubrovniku Nušićevu komedi.

ju »Sumnjivo lice«,

Sport.
Prvenstvene igre.

Na 1. IL. 25. odigrana je u Dubrov-
niku prva prvenstvena utakmica za
proljetnu sezonu izmedju Juga i Gra-
djanskog. Kako je bilo iza slutiti
pobjedio je Jug i ako teškim napo-
rom tek minimalnom diferencijom.
Rezultat 4:3 faktični je odraz igre,
koju su pružili. I jedna i druga stra
na igrala je bezciljno, po zraku, ne-
promišljeno. Kao da su se i jedni i
drugi natjecali, tko će dati jadniju
igru. Kod Juga se je jedini Božović
trudio, na uvede nešto korisna  si-

stema u igru. No i on je kašnje pod- |

legao sveopćem  bezciljnom .udara-

nju lopte. Vernazza se nalazi u de:

kadensi. Žagar je potpuno van for-
me, Srinčić dobar, no s premalo tak-
tike, Najmizerniji, ne samo u halves-
liniji nego i u čitavom teamu, bio je
centralhalf “ Sušteršić, koji nema ni
osnovnog znanja jednog centerhalfa,
Cilić je bio dobar kao obrambeni
half. Forwara je bio loš, kao rijetko
jea. |

“ Gradjanski se žilavo branio, i ako
ne onako, kao prošlu nedjelju s Go-
škom, Sva njefova snaga bila je
koncentrisana u obrani, ti kojoj su
mladi backovi švoj posao časno iz.
vršili, Centrehalf je bio takodjer do«+
bar, no pokrajni halfovi, kao i krila

slabi. Trio požrtvovan, Glavna im je |

mana nedržanje mjesta. Ovaj je re-
zultat za Gradjanski veoma častan;
i njime omgu biti potpuno orke.

Korneri 5:1 za Jug,

G. Rodin vodio je utakmicu veo-
ma dobro. Na bit će od nekojih me-
galomanskih klubaša i ovaj put pre-
ko štampe napadnut s tobožnje pri-
stranosti, kao što mu se je već mno-
go puta dogodilo. No takva kluba.
ška mržnja njega neće dostići, jer om
je uvjeren, da su svi oni tako sita
prema njemu,

Odgovorni urednik: TOMISLAV ŠILJIĆ. |
 Štamparija Knjižare »Jadran<, Dubrovnik, |