.ČOVEČNOST“ da bar donekle ispune onu manjkavost, koja bi se osećala i u jednom višem selu. Ovdje treba spomenuti, da je u Du- brovniku pozorišni život posve zam- ro. Imali smo u ovo _ nekoliko go- dina posle rata svega jedno gosto“ vanje Beogradskog pozorišta, dva gostovanja Sarajevskog pozorišta, je- dan put i to lani Hudožestvenike, a posle njih nekoliko večeri gostovanje zagrebačke opere. Splitsko pozorište — i ako već nekoliko godina postoji i ako je predviđeno (barem smo tako izvješteni) da stanovito vreme ima da gostuje i u Dubrovniku — rekao bi da ono o tome ne vodi računa, ili pak našoj upravi pozorišta do toga nije stalo. Uzevši u obzir sve ovo, razumljivo je, da je pregnuće ovih dviju družina publika primila veoma simpatično i time im dala potstreke za jači i puniji razvitak. Mjesna je štampa u ovom pitanju također u svakoj prilici pokazala pri- iaznu susretljivost. | jedino što se ima prigovoriti štampi jest to: laskava i neobjektivna kritika. Nema sumnje da među mesnim diletantima ima sila koje zaslužuju da ih se istakne i pohvali, ali mislim da se baš tim silama ne- pravda čini, kad se sve diletante sku- pa svrstava u istu kategoriju. Za vreme igre jedne i druge dru- ožine vidilo se je uživljavanje i preda- nost ulozi sjedne strane, a s druge potpuna nesposobnost i rušenje svega onoga što su ovi prvi nastojali da stvore. Mislio sam, kako je moguće, |. da te ljude — ako sami nijesu došli do spoznaje, da nisu za binu — kako! je moguće da rešiser nije video i stvar predusreo, ali moje je iznenađenje istom onda bilo potpuno, kad sam do neko- liko dana čitao u mesnoj štampi po- hvale za sve diletante, koji su“ igrali »Kao pravi glumci“. Eto u tome vidim da se nepravda čini onima koji uistinu zaslužuju pohvalu. Treba i to naglasiti, da je štampa to činila očito u dobroj nameri, ali taj način kritike vodi čitavu stvar kojekuda, a najm=nje onamo gde bi kritičar želeo. e Što se s polvalom može reći za pu- bliku i mesnu štampu, ne može se na- žalost uvek reći za one faktore koji gotovo odlučuju o opstanku" ovih družina, a to 'je uprava teatra. Ne- ki od članova upravnog odbora, jed- ne od ovih družina, nedavno u raz- govoru rekoše mi, da tek dan prije predstave mogu da dobiju teatar, a u buduće da će ga moći dobiti samo u radne dane; a nikako svecem, subotom i nedjeljom, pošto je uprava teatra uzela u svoje ruke kino, da na taj na- čin pokrije dugove. Kada se zna da jedna i druga druš žina nema prikladnog mjesta za kuš- nje i kad se uzmu u obzir sve _po- teškoće koje treba svladati pri jednoj generalnoj provi (naročito kod kompli- ciranijih komada) onda su opaženi ne- dostatci razumljivi, a aka uprava teatra ostane pri svome da teatar ne dava svecem subotom i nedjeljom, onda je nemoguće verovati u daljnji opstanak obiju družina, pošto su tu ljudi veći- nota čivovnici i radnici, kojima je u rađse dane apsolutno nemoguće rediti. Još bi nešto bilo za željeti. Obe ove grupe, kako već rekoh raspolažu sa nekoliko dorih sila, i do- bro bi učinili kad bi se: fuzionirali. Nekada su radili skupa, a onda je na- stao lom. Noosporivo je, da se obe ne će moći održati. | jedna, fuzioni- rana, imala bi mnogo brige i posla da se održi, a kamo li dvije. Trebalo bi napokon da dođe do kompromisa i uspjeh bi uz daleko manji napor bio osiguran.— Još treba istaknuti sičko življe gi- banje među đaštvom. Po inicijativi g. l. Dizdara, bivšeg upravljača mjesne učit. škole, osnovana je na istoj uči- teljskoj školi đačka čitaonica, kojoj je svrha da đaštvo izvan školskih satova posveti pažnju prosvetnim literarnim zabavnim i ostalim kulturnim pitanjima. Nekoje 'smo rezultate videli, što je ovdje vredno istaknuti i zaželiti da se i dalje u tom pravcu nastavi. Zadnjih dana se je pročulo, da je na mesnoj Kr. realnoj gimnaziji osno- vano đačko literarno udruženje ,Pre- porod“, pod raynanjem g. prof. A.| Halera. To je obradovalo svakoga ko- me je uistinu stalo da se što inten-|_ zivniji kulturni život razvije među oni- ma na koje budućnost računa. Još treba spomenuti, kako čujemo, da je ponovno oživilo «rp. pjev. dr. »Sloga“, o nedavno na sjednici mjesne ;Orjune“ zaključilo se je, da se počne sa kulturnim radom i u tom su pravcu, kako čujemo, poduzeti koraci. Kad se bude video rezultat onda opširnije. Ipak iz svega ovoga proistiće da kulturni život Dubrovnika ne odgovara današnjem vremenu, ni položaju koje zauzima, kao ni njegovim svjetlim i časnim tradicijama. To treba već jed- riom i uvideti. MZ Širite Čovečnost nešto više nego n“““ 2; Robespier- ze-a ili Cromve! , | žda mu je u istoriji ravna, — ma da se nalazi ra drugom polu, — tek figura Hristova kako je znamo iz legendi, Pokušaj Lenjina je pokušaj dostojan Nietzs- cheovog nadčovjeka. U dimenzijama one šestine kugle zemaljske koja se zove danas SSSR Lenjin predstavlja jednu istoriski ne- ophodnu, grandioznu pojavu sa ko- jom se može uporediti donekle tek Petar Veliki, Preuzimajući oć“ovornost za -sud- binu revolucije : svojoj zemlji i iz- vodeći je do kraja, Lenjin je uzeo na sebe ulogu velixog orača koji je ra- zorao tu široku rusku zemiju, očistio 'je od nemoćne pasivističke apatično- sti od mnoštva parazita i bacio je u neviđenu dinamiku punog života. Sve muke nretrpljene u tim godina- ma M će uoplaćene, Da se dokaže istoriska nužrosf Tenjinove pojave | “ se samo m proricanja jeanc, riercena i jednog Bakun*sa, reči Plehanosljevih (još iz 1899)... > ruska revolucija poioditi kao pro terska li upošte ne će pobediti, Nije nužno isticati da je taj Bakunjinov. ski veliki »destruktor građanskog stroja« (B. Russel) bio isto tako i ve- liki konstruktor kome se morao za- diviti jedan Wells. Nije ni čudo što su se, u našoj zem- lji tolike duhovne korumpiranosti i zaostalosti, neke novine nabacile blatom na grob Vladimira Ilića. Ali je baš kod nas, gde toliko cvate ko- rupcija, askteski čista figura Lenji- nova »koji bi nekada bio proglašen svecem« (Gorki) svetlo koje nam ka- zuje put. Kod nas gde buja šarlatane- rija, stroga, ratnička jednostavnost njegovih govora i spisa dokazuje svu. oštrinu misli, U vremenu kad je kod nas građanska . demokratija toliko nemoćna, kad intelektualci tako lako sagibaju šiju pred moćnima i bogati- ma, Lenjin nam daje istoriski primer čoveka neslomive vclie, čoveka ak- cije, Lenjin nam kao primer kat> treba sve što je zdravo i progresiv- no vezati za akciju širokih narodnih slofe“ \ i radnika, kako ne si doživelo siom kao što su ga pre o Lenjinovskoj sociologiji, ..Ta, kod nas, imamo mogućnosti da ' iz bliza posmatramo sve forme balkanske parlamentarne demokratije. Trebala bi ći- tava studija da se dostojno i konkretnom analizom utvrdi metoda kojom se na po- sletku, isfabrikuje t. zv. narodna volja. Naj- zgodniju priliku za to daju nam, razumlji- vo, izbori, upravo, vreme pre izbora, Ko sve ne pretenduje da narod na njega pre- nese svoj suverenitet«! Kakva sva sredstva se ne upotrebljavaju kod stvaranja tog »pakta« između sime i njegovih pred- stavnika, Jedan primer: Kako se +na februarskim izborima vodi borba na život i smrt, sve partije nastoje da njihove liste ni u jednom okrugu ne budu pocepane, No našli se lju- di koji stvar iskorištavaju. Kad kakav is- taknutiji partiskj čovek najavi kandidaturu, nađe se neko ko mu postavi protulistu. Pregovori, polemike, intervencije viših par- tiskih organa! Ništa ne pomaže. Odjedam- put protukandidat povlači svoju listu! Raz- log?. Njegov protivnik mu je dao izvesnu “novčanu odštetu ili ma šta slično za to da «povuče listu i da mu tako osigura izbor... Ovde, mi imamo više prilike da vidimo sve detalje izbornih makinacija, jer ono što se drugdje čini maskirano potajno, ono se tu događa ciničk; otvoreno i bez maske. Ako nigdje, a ono ovde vredi Go- etheova reč: »Nillst du das Volk beliigen, so mach es nur nicht sein«, Kritičar; političke demokratije imak bi ovde, na Balkanu, mnogo materijala — bili oni na desnici fašizma ; monarhizma ili na levicj komunizma..... a j (Iz pisma jednog prijatelja iz Srbije), Političke vesti. SUDBENI STOL u Zagrebu donio je odluku da se internirani od poli- cije Dr, Maček i Ko i. na slobodu, ju 10 MINISTARSTVO Post i dk izdalo je naredbu svim direkcijama pošta i telegrafa, da se od 7, do 9. ov. mj. zabrazijuju svi hre tele. fonski razgovori, GLASAČKA MJESTA u i Dubrov. ak su 1 u Općini od A do J uklju. čivo, II, u »Slozi« od K do O uklju- čvo, III. u Muškoj osnovnij školi od P do Ž. GRAD je islealjea | izbornim Va katima. | Gradske vesti. | Prvi broj vašega lista poslali smo mnogima na ogled, a nekojima sada šaljemo prvi i drugi broj. Molimo onu gospodu, koja Se ne misle pretplatiti, da nam list povrate, jer ćemo ih ina- če smatrati pretplatnicima. Oni koji | se kane preplatiti neka nam odmah šalju preplatu, jer naš list jedino o tome ovisi, UPRAVA. | PSR X Ke 1 NE > aaa i E Lenjina doživeli narodovoljci u Ru. sijij U momentu kad se sećamo na istoriski masakr pop Gaponovih ma. sa, 22, januara 1905., koji je doveo do prve revolucije 1905.—6., mi na primeru Lenjina učimo kako se u momentu neuspeha nesme izgubiti vera u konačan uspeh i kako se iz poraza moraju iscrpsti sve dupsd za budući napadaj, Nesumnjivo, ma što istorija rekla Vladi- mir Ilić moći će nam uvek biti je- dnim od učitelja, Jer, »bilo kako da sudimo o njegovim metodama i o njegovim uspesima, van svake sum- nje ostaje čistoća njegovih namera da pomogne čovečanstvu koje pati. On će ostati svetlim uzorom sviju ruskih i međunarodnih pokolenja«. (V, Schiicking). x O, K. SVEDOČANSTVA. Književni ča- sopis. Izlazi desetodnevno, Adresa: Uredništvo »Svedočanstva«Beo;rad. Kralja dea: Me. 19. ina e rp 4 Dinara. : Y STRANA 3. U NEDJELJU 1, ov. mj. otputovao je za Beograd gosp. I, Dizdar, da pre- uzme u ministarstvu prosvete duž- "nost referenta osnovne nastave za Dalmaciju. U prošli četvrtak 29, pr. mj, pro- fesorski zbor priredio je u Hotel »Im- perialu« oprosnu večeru u počast g. I. Dizdara, a u subotu 31, maturandi čajanku, gdje su se dvojica đaka u ime drugarica-ova oprostili s njime toplom i dirljivom rečju, G. Dizdar, gušeći se u suzama zahvalio je svima rekavši, da je za njega napuštanje škole gotovo isto što i smrt, a oso- bito da mu je žao u nevrijeme napu- stiti ovaj razred kojega je vodio od početka, i kojega je toliko volio, Na stanicu ispratili su ga većina profesorskog zbora, a među njima i bivši upravitelj 6, Zuviteo, te: matu- randice-di. Primjere ovakove pažnje, ljubavi i poštovanja vrijedno je zabilježiti, jer su pravome nastavniku i pedagogu jedino i najviše zadovoljstvo, PROSLAVA SV, VLAHA U DU- BROVNIKU ove godine nije ispala kao prošlih godina. Uzrok je najviše ružno vrijeme koje je vladalo na kan- deloru kao i na sam dan sv, Vlaha, DUBROV, ELEKT. ŽELJEZNICA održati će XII. redovitu glavnu skup- štinu dne 28. februara 1925. u 10. sati u općinskoj Vijećnici u Dubrov- niku, | »SUMNJIVO LICE«. Dubr. Kazal. Društvo igrat će na 13, o, mj. prvi put u Dubrovniku Nušićevu komedi. ju »Sumnjivo lice«, Sport. Prvenstvene igre. Na 1. IL. 25. odigrana je u Dubrov- niku prva prvenstvena utakmica za proljetnu sezonu izmedju Juga i Gra- djanskog. Kako je bilo iza slutiti pobjedio je Jug i ako teškim napo- rom tek minimalnom diferencijom. Rezultat 4:3 faktični je odraz igre, koju su pružili. I jedna i druga stra na igrala je bezciljno, po zraku, ne- promišljeno. Kao da su se i jedni i drugi natjecali, tko će dati jadniju igru. Kod Juga se je jedini Božović trudio, na uvede nešto korisna si- stema u igru. No i on je kašnje pod- | legao sveopćem bezciljnom .udara- nju lopte. Vernazza se nalazi u de: kadensi. Žagar je potpuno van for- me, Srinčić dobar, no s premalo tak- tike, Najmizerniji, ne samo u halves- liniji nego i u čitavom teamu, bio je centralhalf “ Sušteršić, koji nema ni osnovnog znanja jednog centerhalfa, Cilić je bio dobar kao obrambeni half. Forwara je bio loš, kao rijetko jea. | “ Gradjanski se žilavo branio, i ako ne onako, kao prošlu nedjelju s Go- škom, Sva njefova snaga bila je koncentrisana u obrani, ti kojoj su mladi backovi švoj posao časno iz. vršili, Centrehalf je bio takodjer do«+ bar, no pokrajni halfovi, kao i krila slabi. Trio požrtvovan, Glavna im je | mana nedržanje mjesta. Ovaj je re- zultat za Gradjanski veoma častan; i njime omgu biti potpuno orke. Korneri 5:1 za Jug, G. Rodin vodio je utakmicu veo- ma dobro. Na bit će od nekojih me- galomanskih klubaša i ovaj put pre- ko štampe napadnut s tobožnje pri- stranosti, kao što mu se je već mno- go puta dogodilo. No takva kluba. ška mržnja njega neće dostići, jer om je uvjeren, da su svi oni tako sita prema njemu, Odgovorni urednik: TOMISLAV ŠILJIĆ. | Štamparija Knjižare »Jadran<, Dubrovnik, |