poštari farina plaćena.

IZLAZI SVAKOG ČETVRTKA

PRETPLATA :.

Godišnje E . *“ . . Din. 50.—
- Polugodišnje . Din. 25.—
Za inostranstvo _ . . Din. 100.-
Pošt. pretinac br. 3 - Dubrovnik
Šek konto br. 4227 - Sarajevo

"

—— ——

>

Dubrovačku luku u Dubrovniku II.

U prošlom broju u jednoj kraćoj notici osvrnu-
li smo se na ovu stvar, a danas to pitanje ponovo
tretiramo, obzirom na njegovu ogromnu važnost
za razvitak našeg grada i cijelog primorja kao i
za veliku dobit naše trgovine i cjelokupnog uvoz-
nog i izvoznog prometa, Hoćemo da svratimo pa-
žnju kompetentnih, kojima je predano u ruke da
odlučuju sudbinom ovog, bez sumnje za nas naj-
važnijeg pitanja, a hoćemo da imformišemo i jav-
nost bar približno, što se je do sada uradilo i šta

se misli uraditi,

Do sada je pitanje podizanja dubrovačke luke
u Gružu ili Dubrovniku II. bilo samo stručno te-
oretski obrađeno, u detalje, uzete su u obzir sve
važne činjenice, koje se mogu iskoristiti i na os-
novu kojih se misli započeti sa rađom,

Dubrovačka luka u Gružu ima sve uslove da se
razvije. Njezin prirodni položaj je takav, da se od
nje može preudesiti luka, koja bi imala sav kon-
fort, koji se zahtijeva za n. p. ukrcavanje i iskrca-

vanje tovara sa velikih parobroda, za pohranjiva-

nje robe u velikim magazinima i dr. Prvi prirodni
uslov je njezina dubina. Do sada je ta podesna i
iskorištavala se, Naravno u koliko to nije imalo
poteškoća sa tehničke strane. Ne može se ostati
samo na ovome na čemu smo sada. Jer ako idemo
k progresu, onda se moraju riješavati najprvo vi-
talna pitanja, Za Dubrovnik je vitalno pitanje nje-
gova luka, On je primorski grad, teritorijalno
smješten na prilično nezgodnom mjestu i ako mu
se zapostavi ta jedina mogućnost, da svoju intere-
snu sferu proširi, dapače upravi na more, onda je
njegov položaj kao trgovačkog  centruma južne
Dalmacije stavljen u pitanje, šta više on je osuđen
na polagano ali sigurno umiranje. Svak ima svoje
asniracije i nretenzije. svakomu se je već privred-
na kriza pnonela nu glavu, pak ako se Dubrovnik
osjeti i u ovom pitanju pogođen, na možda proble-
matičnu korist drugoga, onda ćemo doživjeti, da
Će i nal našim obalama porasti gusta trava i da
ćemo veoma rijetko ugledati jarbole transocean-
skih parobroda, Javnost je ovim pitanjem veoma
zainteresovana, Dubrovnik hoće da bude ono što
mora biti i što mu je moguće biti; on ima svoju hi-
storiju, zavidnu i veliku, i nitko nema pravo, da
ugrožava njegov život i sposobnost.

Nije sam Dubrovnik ovdje interesiran već i sva
ona mjesta, koja su u svojoj trgovini upućena na
nj. To je Hercegovina, jedan veliki dio Bosne i
Crna Gora. Austrija je zapuštala ove krajeve i

DUBROVNIK, 1 14. ] romam ra 1926.

i i. 2 i i a i RR 3, o 3. s s s a. - so >

oni onda za nas nijesu imali onu at koju
imaju danas i koju će imati onda, kada projekto-
vana željeznička mreža poveže sva glavnija njiho-
va mjesta. Na njih se mora misliti, jer su oni naše
najbliže 1 veoma važno zaleđe.

Pomorska tehnička uprava, ili kako se sada
zove Pomorsko građevinska sekcija u Dubrovni-
ku, živo se briga za ovu stvar. Oni su stručnjački
cbradili sve nacrte, koji su podneseni na uviđaj 1
cdobrenje, Stvar je uspjela, jer se — kako smo
već javili -— ovog mjeseca vrši druga licitacija u
Splitu. Ovdje se radi o proširenju obale i to onog

= dijela između starog i novog mula. Tu se ima na-

praviti jedan nasip i tako proširiti onaj dio, a iz-
među ovog nasipa i novog mula ostaje jedan pri-
lično velik prostor, koji će biti osobito podesan za
male lađe. To je sada fakat, Za ovu gradnju odo-
bren je kredit od 8 milijona dinara i Direkcija ima
da to preda na izgradnju najboljem, najsposobni-
jem, dakako i najkulantnijem licitantu, Sa radom
bi se počelo odmah i tako bi već na proljeće mo-
$li imati preuređenu i novu operacionu obalu, ko-
ja će bez sumnje nadomjestiti mnoge manjkavosti,
koje su do sada kočile promet. Mi oduševljeno
pozdravljamo ovu činjenicu s uvjerenjem, da neće
nastati više nikakovih sporova, koji bi ponovo to
pitanje zakačili za oblake,

Nego, radi se o nečem drugom, mnogo većem i
korisnijem. Gornjim faktom luka dobiva, to je ne-
sumnjivo, ali opet ne toliko, da bi bila potpuno
osigurana od njenih rivala i da bi bila osigurana
njezina prava i potpuna djelatnost, Projekt je mno-
60 veći i dotjeraniji.

Obala ispred željezničke stanice bi se pomo-
ću nasipa proširila i protegla čak onamo do Kan-
tafiga a možda čak i do Batahovine. Na njoj bi se
postavili strojevi za prenašanje tereta u velike
magazine. Samo kod ovoga nastaje jedan žalostan
lakat. Onaj riedavno sagrađeni magazin na željez-
ničkoj stanici bi izgubio svoju važnost koju ima
sada i to radi toga, što bi bio odveć udaljen od ru-
ba obale, Njegova djelomična vrijednost bi isto os-
tala, jer bi ipak bio upotrebljavan, pogotovo za
terete, koji imaju veze sa željezničkim saobraća-
jem. Onda dolazi pitanje, koje je u kompetenciji
Ministarstva Saobraćaja, naime prenos  želiezni-
čke stanice na novo sagrađenu operacionu obalu
Prenosom stanice stvorila bi se mogućnost lakše
i bržeg ukrcanja, iskrcanja i prekrcavanja robe.
— Zatim dolazi temeljiti popravak Batale (čitav
dio ispred Elektr, Centrale). Taj predio je već sa-
da u tako strašnom stanju, da je postao skoro ne-

.—-_-»-"-."-.-»;..—aammmmmpp em...

#
#
.
pa
.

. ADMINI IJA | REDAKCIJA :
* ADMIUSTRAGUA | BEDAKOJA

Otvoreno od 10 do 12 jutrom
Plativo i utuživo u Dubrovniku.
Oglasi po tarifi.
Rukopisi se ne vraćaju.

——-———mmm mugo —

ete God. IV.

upotrebljiv, Inače on je od velike važnosti, ako za

ništa, a to bar za stacioniranje. Najzad je uzeta u

obzir i Mokošica u Rijeci dubrovačkoj. Tamo ima
jedan veoma zgodan i prostran teren, koji bi mo-
gao, kada bi se uredio, veoma korisno da posluži.

To su u glavnom sva ta pitanja naše luke i ako
jedanput svemu ovome ograne sunce, moći ćemo
se zaista ponositi i biti sretni, da je riješeno jedno
najvitalnije pitanje i biti sigurni u svakom pogledu,
da nam je osiguran prestiž, dobra budućnost i na-
predak.

Nijesmo nimalo naivni, da mislimo, da će sve
to biti odmah, ali imamo uvjerenje, da naši pred-
stavnici, interesenti i stručnjaci neće ta pitanja
pustit da se rasplinu u ništa!

Pitanje opštinske uprave
u Dubrovniku

Posle reorganizacije Radikalne Stranke u Du-
brovniku g, opć. Upravitelj pozvao je organizacije
radikalnu, radićevsku i pučku da se sporazume
odnosno sastava opć. Odbora.

Sastanak je održan prošlog ponedeonika, od
N.R.S. prisustvovali su tri delegata i u ime du-
brovačkih radikala izjavili da su spremni sarađi-
vati sa radićevcima i sa njihovim Upraviteljem.

Ali odmah zatim dogodilo se nešto što nije nit-
ko očekivao, naime sada radićevci ne pristaju da
radikali imaju jednak broj odbornika kao i radi-
ćevci, a natrag tri meseca njihovi delegati predla-

gali su prvi taj razmer samo da radikali uđu u
Odbor kome bi predsedao g. Koprivica,
Kada su radikali progutali taj njihov zahtev,

sada kažu razmer vam je ovaj: 12 radićevaca i 2

pučkaša, a samo 8 radikala, k njihovim treba pri-

brojiti još i 6. Upravitelja, dakle radikalima sađa
daju samo trećinu odbornika,

Jeli to mirotvorno, čovečanski i pošteno, svaki
može lako prosuditi, a radićevci takovo svoje dr-
žanje u privatnom razgovoru opravdavaju tako,
da su prisiljeni radi agitacije republikanaca i da
moraju imati obzira prema osećajima svojih  čla-
nova.

Lepo gospodo radićevci, kada stvari tako sto-
je radikali su voljni čuvati vas od republikanaca,
i pristati u tu svrhu na razmer koji vi smatrate
potrebnim, ali 1 vi onda treba da imate malo ob-
zira prema osećajima radikala, pak nam za opć.
Upravitelja dajte na pr. g, Dr. Pokovića, kojega
je već jedna vaša frakcija predlagala za to mesto.

S. M. Paležanski:

Lopov.

U prostranoj i raskošnoj plesnoj dvorani hotel
Imperijala tiho i nostalgično je gudela glazba. Ne.
koliko mladih dubrovčana i masa elegantnih stra-
naca spareni sa ljupkim damama okretali su se
po glatkom parketu. Kada se oko jedanaest časo-
va ples utiša mis Berta Uaghton priđe svom uja-
ku i diskretno mu došapnu da bi se moglo poći za
sto. Njen ujak, prosedi starkelja sa večito svežim
licem, još diskretnije to saopšti damama i gospodi
i, malo zatim, jedna se grupa lagano _ odvoji iz
dvorane.

Za stolom pored mis Uaghton sedeo je mladi
slikar Oktav Šimić i svojim vedrim humorom za-
bavljao je i lepu mis, i sve ostale za stolom. Pri-
čao im je o smešnim zgodama svoga zavičaja, o
lepoti grada Sv, Vlaha, smejao se i veselio druge.
Samo, pokadkad bi dobio ozbiljan izraz lica. Oči
mu se zavlaže nekom sanjarskom mekotom, usne
mu zadrhte osmehom mučenja neke  predaleke
patnje i onda, kao da se trgne iz sna, nanovo po-
stane čio 1 veseo. I za sve vreme večere sa sim-
patijom je obraćao pažnju lepe mis. A lepa mis
kao Amerikanka volela je živahnost i humor, i ni-
je se trudila da zaviri u dušu mladog slikara.

Kada je posle večere pukla boca šampusa, mis
Uaghton se trže, uznemiri se, pobledi i lagano us-

tade od stola, To niko ne primeti; samo njen stari
ujak koji odmah pođe za njom. U predsoblju je
stiže i brižno zapita:

— Berta, tebi nije dobro?

Ona sva bleda i uzrujana šapnu mu tiho:

— Ujače... nestalo mi je brilijantskog broša
sa grudi....
— Kad]... lis li...

— Ne. Večeras na plesu sam ga imala na gru-
dima, a mislim i za vreme večere.....

Stari ujak mis Uaghton se zacrveni, steže pes-
nice, namršti se i vrati se u trpezariju. Za stolom
je još uvek sve bilo veselo. Smešeći se, on drhta-
vim glasom izusti:

— Gospodo, veoma mi je neprijatno što vam
moram saopštiti ovo: mojoj sestrični je nestao
brilijantski broš. Kako on predstavlja jednu dragu
uspomenu i vrednost od nekoliko tisuća dolara,
molim vas, dozvolite mi da ga potražim....,

Sva se gospoda pokrenuše za stolom, a dame
nehotice uputiše svoje poglede na mladog slikara.
Posle dugog i uzaludnog traženja, jedan mladi du-
brovčanin iz plemićske porodice očito zbunjen uz-
viknu:

— Gospodo i dame, ne treba žamiijati ni u či-
ju čast, ali da bi smo otišli odavle onakvi kakvi
smo došli, pretresimo jedni drugoga. Molim vas,
dame u jednu, a gospoda u drugu sobu.

Za stolom nasta komešanje. Jedni su protesto-
vali, drugi su odobravali. Najzad, gospoda su prvi
isškeli “+ otišli u jednu poprečnu sobicu.

Mladi pm Oktav Šimić posmatrao je ar
sanje, uzrujuvao se, i, kao od nekog straha drhtao
je telom. Kada je došao red na njega da svuče ko-
mad po komad svoga odela, on drhćući izusti. ...

— Ne... ja ne mogu dozvoliti premetačinu
nadamnom......

Svi ga pogledaše začuđeno, neki mu se osmeh-
nuše ironično i slegoše ramenima. On i ne sače-
kavši njihov protest, izleti iz sobe, dograbi svoj
šešir i kaputi izgubi se put Pila.

Dva minuta kasnije, kad je mladi slikar stigao
u svoj stan, neko zakuca na vrata. On još ne iz-
govori ni jednu reč, a vrata se sa praskom širom
otvoriše, U sobu uđe jedari agent a za njim ujak
mis Uaghton. Stari amerikanac baci jedan ironi-
čan pogled na bledu i mršavu slikarevu ženu, ko-
ja je alapljivo gutala korice kruha, i upita:

— Gospodine Šimiću, radi čega ste na onaj na-
čin napustili hotel?

Mladi slikar se bolno osmehnu, pogleda sa oči-
ma punim ljubavi svoju ženicu, priđe o srasičite
i lagano mu odgovori:

— Zato.... što sam ipak lopov. Nedelju da-
na ja već gladujem sa svojom ženom. Večeras sam
bio kod Vas na večeri... Ja nisam mogao đa je-
dem a da se ne setim nje...., Eno, one komadiće
kruha i mesa ja sam dasa sa vašeg mola:ć2 0:

Topla i svetla suza skliznu iz Amerikančevog
oka, On raširi ruke, zagrli slikara i iskreno zapla-
ka: — Jadni čoveče,.,,.,

..

ti
a