ioni E nd oo ag ši Godina TI. U DUBROVNIKU, 15. Novemljra 1882. Broj 2. PUČKI LIST. Izlazi prvog i petnaestog svakog mjeseca. CIJENA JE LISTU: U Dubrovniku na godinu 2. forinta. Za našu Monarhiju, Bosnu i Eecegorinu 2. for, i 50. nov. Za ostale Europejske države 3, forinta. kila Poslovice i izreke glasovitijeh ljudi. EGOGOGSEGEODEEH Nastoj da ti bude ljepsi um nego tijelo. PITAK MITILENSKI. os ĐEĐES Na školu! EDEM Okružnica presjednika mjesnog škol- . skog Vijeća, kojom pozivlje roditelje, da vode. djecu na školu, gdje će razviti svo- je umne sposobnosti i postati ljudi, pa Slovinčeva. sitnica, koja _ nam predočuje priličnu. manjinu gjaka od lanjske školske godine u našijem školama, i statistika koju danas donosimo, kažu nam jasno, kako naši gragjani još slabo shvaćaju korist nauke, kako im je još tavna cijelj odgojenja, kako slabo razumiju, da im je dužnost mlagjanog čovjeka, koga su na svijet donijeli da obrazuju po mogućnosti u svemu, da tako on bude u stanju, kad do svoje nezavisnosti dogje, da sam svo- je obrazovanje produži u velikoj skoli svje- .ckoj, pa da bude sam svoj dalji odgoji- telj. Ova razmatranja nagnali su nas, da se za to zbiljski promislimo, te da razja- snimo njima, u koliko je nama moguce, korist što obrazovanje nanosi. Stara je istina, da znanje budi u mladeži zdravu Svijest, ragja stvarne poj- “move, kida svake lance ropstva i nasilja, iskorjenjuje sirotno stanje u narodu, kao i sve ono sto smeta boljem napretku li- .čnom i.narodnom. Ovo nam potvrgjuje i- storija. učiteljica života, ogledalo ljucko. Ona nas. naime uči, da samo oni narodi ..koji su se brinuli o svestranom uzgoju svojijeh. sinova, napredovali su i ostali za dugo, na istoričnom polju, a da nijesu po- dlegli tugjoj sili i bili progutani od bolji- ..jeh. prosvješćenijeh: naroda. Drugijem ri- .ječima; narod koji ć opstanak, koji će da sačuva ono što mu | ..jevnajsvetije, ime, jezik i narodnost svo- | «ju, on treba:da najprije i pazi, da _neosta- . ne neprosvješćen, neuk, i nevješt. Kada napredniji, narodi od nas hrle sa svojom će da obezbjedi svoj djecom da.ih vode na školu, kada ušte- ogjuju od; svog zalogaja, da kupe svojoj djeci svaku valjanu i odabranu knjigu, te je. toj, uzdanici svojoj i narodnoj daju s. toplom preporukom i i očinskim savjetom, : da usvoje sve ono sto u njoj čestita na- gju, tim većma to imamo mi činiti, koji smo toliko za njima. zaostali. Istina ta krivića Za ostale strane ssijeta 3. forinta i 50. nov. Polječe i tromjesec razmjerno, Pretplate prekogranične moraju biti u zlatu. Pretplata, dopisi i oglasi šalja se Opraviteljstvu ,,Gušterice“ u Dabrovnika. naša nije: svakome je poznato koliko nas je muke stalo i koliko će nas još slati, da obezbijedimo svoju narodnost, ali zato valja da budemo ustrajani u toj borbi, ako će mo da izagjemo iz nje pobjedite- lji. A sve napore sto nam stoje na putu pobjede predobićemo najlakše,ako posta- nemo izobraženi, jer za velike radove va- lja imati valjanijeh radnika, a da radnici hudu valjani valja da budu izučeni, Kad je- dnom budemo to razumjeli, i kad vidimo da bez pouke nema stvarnog znanja, da bez znanja bez razumijevanja duha vremena u kom živemo, bez dubokog shvaćanja li- čnijeh i narodnijeh životnijeh potreba ni- je ni pomisliti da se nase velike dužno- sti mogu izvršavati kao što treba, i da se od kvareža očistimo i od svake tugjin- ske zablude sačuvamo, tad nećemo za- pustiti našu djecu, već ćemo ih na sko- lu voditi, gdje će oni sve ovo naučiti, i izvršiti ono što nijesmo mi bili kadri u- činiti. jd Mi u gradu imamo ražličitijeh skola za odgojenje naše mladeži i na našem i na tugjem jeziku. Mi dakako svijesni na- šeg imena i naše narodnosti, vodićemo sa- mo djecu u one škole, gdje će se odgo- jiti na svom milom srpskom jeziku. Po- čitujmo strane jezike, strane narodnosti, puštimo nek se svak svojijem perjem ki- ti, a mi megjutim držimo se svoga i po- štujmo svoje, ako ćemo da budemo kod svakoga u poštovanju. Ovo malo riječi cijenili smo, da nam je u dužnosti bilo upraviti ih onijem ro- diteljima, koji ni malo ili slabo mare za odgojenje svoje djece iz neznanja ili ne- hajstva, željni kao sto smo da se uzvisi slava i snaga srpska a ne da spada i pro- pada, da vidimo Srbina moralna, uredna, razumna i čuvena, kao odlična domačina, primjerna oca, vatrena rodoljuba, pa i kao ugledna gragjanina naše mile otadzž- bine. Polumjesečna hronika. (AUSTRO-UGARSKA). Delegacije i Glas Crnogorca. Delegacije su otpoćele svoj rad. Na pozdrav sto je upravio caru pre- sjednik D." Šmolka odgovorilo je Nj. Ve- lićanstvo istaknuvši živo zadovoljstvo, da su vanjski odnošaji države sasvim dobri; da se u Egipatskom pitanju radilo u smi- slu jevropejskijeh interesa koji su u isto doba interesi Austro-Ugarske; da su ne- miri u zaposjednutijem pokrajinama svla- Rukopisi se ne vračaju. Za oglase plača se svaki redak u tređini lista po 8, u po= lovini po 12, a na cijeloj strani po 18. nov. Poseban broj ,,Gusšterice“ zapada 10. nov., stariji broj 12. nov. T dani uslijed energičnog postupanja vojske. Dva važna pitanja, koja je D." Falk upravio ministrima i odgovori ovijeh, dali su svijem novinama povoda pretre- sanju, a nadasve onijem kojih se taj po- sao iz bliže tiće. Prvo pitanje bilo je: Zašto car_ nije odvratio posjet kralju talijansko- mu? Grof Kalnoky odgovori, da je za po- sjet bilo sve spremljeno, ali da je mini- starstvo talijansko izabralo za to grad Rim, odakle poteškoće. U građu Rimu nalazi se_i Nj. Apostolsko V. te cer_ nebi mogao ne odgovoriti težnji svoga srca, a da ne po- sjeti u isto doba papu, sto bi moglo da- ti povoda kojekakvim izjavama i neredi- ma, a kralju talijanskom omete i nemira. S toga ministarstvo nije moglo posavje- tovati cara na taj otposjet, te se je onaj odložio, ali nikako zanemario. Prijateljski odnošaji s Italijom nijesu se uslijed toga nimalo poremetiti dapače i veće učvrstili. Drugo je pitanje D." Falka mnogo interesantnije po nas. Tiće se Crne Gore čiji odnosšaji prama našoj monarhiji zani- maju mnogo javno mnijenje, te gonornik traži od ministra vanjskijeh posala, da mu se ti odnosaji razjasne, a od ministra za- jedničkijeh financija, koji je proputovao tu skoro Bosnu i Hercegovinu, da ga iz- vijesti agitira li Crna Gora proti Austro- Ugaskoj, te je ona uzrok, da se poredak neda uspostaviti u zaposjednutijem ze- mljama? Ministar vanjskijeh nosala odgovorio je, da su diplomatični odnosaji s Crnom Gorom dobri, i ako su se dogodili neki epizodi, koji su uzrok poteškoćama. 0- ve su poteškoće, hercegovački bjegun- ci na ernogorskom zemljištu, ali će knez Nikola nastojati da to pitanje što povolj- nije riješi uvideći koliko mu je od kori- sti prijateljstvo. s Austrijom. Ponašanje njegovijeh. podanika dovodi njega češće u nepriliku, pošto se ovi ne mogu da prila- gode novom svom položaju, što su ga ste- kli poslije Berlinskoga, ugovora, od kogi ji su se oni mnogo više nadali, Nada je sva da će se _ S vremenom obiknuti i da će . ? se 1 tamo osjetiti naravni upliv. naše monarhije, što nema vlade na koju bi se mogla Crna Gora bolje osloniti. Vrijedno je prije. no što dalje pre gjemo, da vidimo što Glas Crnogorca primjećuje odgovoru Grofa Kalnokija. O- vaj list kaže, da Crnogorskom knezu na- rod ne dava nikakve omete, jer da je kod Crnogoraca volja kneževa i puka je- dna, što knez hoće to narod želi, a što narod želi to knez hoće. S toga ako knez