Godina I.



GUŠT

U DUBROVNIKU, 15. Dekemlira

1882.

Broj 4.



PUČKI LIST.



i



Izlazi prvog i petnaestog svakog mjeseca,
CIJENA JE LISTU:
U Dabrovniku na godina 2. forinta,
Za stra Monarhiju, Bosnu i Ercegovinu 2, for, i 50. nov,
Za ostale Europejske države 3, forinta.

Za ostale strane svijeta 3. forinta i 50. nor,
Poljeće i tromjesec razmjerno,
Pretplate prekogranične moraju biti u zlatu.
Pretplata, dopisi i oglasi šalja se Opraviteljstru ,,Gušterice“
u Dubrovnika,

Rukopisi se ne vračaju,
Za oglase plača se svaki redak u trečini lista po 8, u Ks
lovini po 12, a na cijeloj strani po 18. nov.
Poseban broj ,Gušterice“ zapada 10. nor, stariji broj

12. nov.



Poslovice i izreke glasovitijeh
ljudi.

i DR
: Čuvaj bijele novce za crne dane. |

0
ivoovovosooeeea
Poštarske Štedionice.

Svaka godina nosi nam s vladine stra-
ne po Koji dar, u opšte opasni dar, jer nam
povišuje terete pod kojima | već stenjemo i
skučeni do zemlje. lazimo. Čija krivica?

Svakako nasa steta. Nije čuda dakle da |

svaki novi dar, koji nam dolazi od bri-
žljive i očinske vladine ruke, s. nepouz-
danjem smatramo i cutimo da bi joj u

velike harni bili kad bi nas mimoišla pri

ljubaznem razdjeljivanju. Nu izmegju toli-

kog mnoštva ne žugjenijeh i ne plođonos- |

nijeh darova, dolazi nam ove godine jedan

čisto koristan i blagonosan, poštarska šte- |
dionica. Namijenjen je ne mogućoj i bo-

gatoj gospodi, dali siromašnom i radišnom
pučanstvu.

Namjera je ove ustanove, uzbuditi i
uzgojiti ljubav k stedljivosti u narodu i_

posredno poboljsati njegovo moralno sta-
nje odvraćajući ga od zlijeh navada, i po-
bugjujući u njemu čuvstvo da sam sebi
pomogne, i da se u sebe pouzda.

| Najgrgja je rana čovječanstvu nešte-
dljivost. Radnja jest dobra ali je štedljivost
još bolja. Narod kaže »u radiše svega biše a

u štediše i još više«. Bez štednje nema do- |

brostanja, a bez dobrostanja rijetko kad
bude zdrav, umni i tjelesni razvitak. A
onda i društvo, kao'i pojedinac, živi, ali
bolesnim životom, manjka mu krepost sva-
ka, manjka mu pouzdanje u svoju moe,
manjka mu i cilj življenja: Ostaje rob po-
trebe, ter rob svačiji.

Rasap u svačemu prouzrokoje potre- |
Nauči i usiluj |

obu, a potreba svako zlo.
svakoga na štednju, pak će iščeznuti mno-

go sramota, mnogo jađa ljuekijeh. Uzmi
Kao mjeru ljucke vrijednosti štedljivost

pojedinca, pak ceš imati u ljudima ljude.
Štedljivost je potrebita svakome ali
. navlastito radišnom staležu. Ako bogatac
ne štedi, izgubiće ono te mu je suvišno,
tva siromah, ma radnik izgubiće što mu
je najnužnije. Nek oboli, nek ga starost
zateče, pa elo ga prosjaka ili barem u
najvećoj potrebi i to baš onda kad mu je
najpotrebitije neko relativno dobrostanje.
Pa i kad je zdrav, kad je i u najvećoj





snazi za radnju, kakav da mu je život,
kad mu je svegj pred očima ta neophodna
budućnost? Ta grka čaša može ga minu-
ti; može, ako hoće, pripraviti sebi mirnu
i bestužnu starost; može, ako hoće, ne
drhtati, ako slučajno oboli, sve to može
ali mu valja štedjeti, štedjeti neprestano,

Ali kako da štedi kad je bas radni-
čkom, staleža, kojemu je štedljivost prvi
uvjet života, najmučnije štedjeti? Veliku
svotu novaca moguće je učuvati, moguće
i korisno uloziti, ali jadnik, kojemu. od
dohodaka ne preostaje neg mali novčić,
što od njega da učini? gdje da ga «loži?
Mogao. bi ga doma pričuvati i
malo skucali neprezirnu svoticu; ali ista
malenkost svotice koje mu pretječe, ne
bodri ga da je uštedi, prezirnom .je. sma-
tra te je lakoumno troši.

Pa baš da je i započeo štedjeti; pa baš
da je i sakupio koji fiorin, mućno da u
štedljivosti napreduje. Imajuć novac gotov

malo po-

svegj na raspoloženju, a pošto mu s. dru-
ge strane svaki dan nikne novijeh potre- |
ba, novijeh požuda, mučno je da odoli.
napastima te da ne potroši. Da mu je: uš- |
tedak znatniji, ne. bi tako lasno u nj ta-.
knuo, ali malo fiorina lako je potrošiti, za |
njih neće ga dusa boljeti. Pa toliko putu |
da nije za drugo nego da se oslobodi igri- |
ce djetinje te kukavne štednje zadovolji- |
će baš i najprvoj ma kojoj želji. A je li.

jednom isčeznuo prvi ustedak,
je gotovo za uvijek i volja i moć da seiz
nova započne. Iznimaka ima, ima lju-

.vr U
isceznula |

ckijeh mravi koji ne preziru ni najmanju |

stvarcu, i čuvaju je kao najdragocjeniju.

Poznam jednog dubrovačkog fakina |
koji u malo godina uštedje do sto napo-.

leona i nekoliko dukata. Drži ih u jedne

gospogje da mu ih čuva; glavnica mu ne.
plodi ni novčića. Najveće je njegovo ve-.
selje kad svako malo dana preda gospogji
po žutac, da ga nadoda ostalijem. Radost je |
njegova veća neg u najmogućnijega, neg |
u najčestitijega čovjeka, kad u večer pri- |

povijeda kako je dobio 15, 20 seslica a

nije potrošio neg četiri, kako se uzda do.

malo povećati svoju glavnicu. A ipak to

nije lakomac, ne, štedljivac je. Jednom |

sam ga upitao, a boba ti, Ilija, čemu će
ti taj novac? zašto, jadan, što manje ne

trudiš a bolje ne živis? Odgovorio mi je:

Bogme, gosparu, najveće mi je veselje kad
vidim da mi moj mali imetak raste, vo-
lim mu: fiorin pridodati negoli nauživati
se što valja 40 fiorina. Za sada mi ne
trebuje, ali kad ostarim svegj ću naci što
sam uložio; i sam cu sebi biti baran, kad



vidim da mi nije potreba izgledati, da mi
ko što udijeli; Miran sam u duši. znajuć
da božijom pomoći neću biti usilovan pro-
sjačiti.

Ali kao što cje lija fakin malo. koga
imade. Malo koga imade što, da bi i htio,
zna čuvati. Hvala Bogu imamo dosta. pa
i suviše svakovrsnijeh škola, namijenje-
Dijek. za narodnu prosvjetu; ali u kojoj
se uči. najpoglavitija najmučnija znanost
štedljivost? U nikakovoj. Kakva javna us-
tanova ima, barem do sada, koja na šte-
dljivost bodri, usiljava? Nikakova. Što se
je do sad učinilo da se štiti siromah od
nevolje, i da mu se obezbijedi življenje
u slučaju nemoći? Ništa; manje. nego ni-
šta; jer javni milosrdni zavodi od štete
su i sramote. Čovjek. nek žive ne o mi-
lostinji tugjoj nego o vrijednosti svojoj;
a je li iznemogao, a nije li vrijedan, on-
da ili nek mu se. uzme pravo na život, ili
nek se ustanovi da je dužnost cijeloga
društva uzdržavati ga.

Uboštvo, komu je ktožen: najveći (dio
radnika, i društveni nemiri koji proisho-
deć iz te društvene rane, prijete sadaš-
njem društvu, probudili su u vladama mi-
sao i želju. da se poboljša stanje neimuć-
nog pučanstva,

Izmegju ostalijeh ustanova učinjeni-
jeh u tu Svrhu, Engleška vlada god. 1861
ponajprva dŠidvita je  postarske šte-
dionice, koje olakšavaju štedljivost ma i
najmanje svotice. Uspjeh tijeh zavoda u
Engleškoj skloni i belgičku vlađu god,
1870, da ih uvede, talijansku god. 1875,

| francusku god. (881. U zadnjem zasjeda-

nju zastupničke kuće bi odobren. zakon
da buđu uvedene i u Austriju. Kasno, ali
ipak časno. Ova ustanova, koja već svu-
da dađe najljepše uspjele, i. za koju uz-
dat se je da će i kod nas. uspjeli; ude-
šena je na taki način da čovjek ne samo
nalazi sve olakšice za štednju, dali ne-
kako ne može da odoli nekoj sili koja 8
Vodi na: stedljivost.

Nastojićemo da u malo riječi dađe-
mo pojam o ovom novom blagonosnom
zavodu, koji, ako i neće izliječiti i ukinu-

ti sve uddštvu i njegove posljedice, ipak

ako bude opštenito upotrebljen i oblju-
bljen, znatno će smanjiti i jedno i drugo
Svaki i najmanji poštarski ured du-
žan je primati od koga mu drago, novča-
nijeh prinosa. Sakupljene_ novce sprema
u Beč središnjem uredu koji je pođ u-
pravom, odvisnosti, i odgovornosti mini-
starstva trgovine i obrtnošli, Ovaj sredi-
šnji ured ulaže primljeni novać na Ka

Me