Godina I.





GUSTE RI

U DUBROVNIKU, 1. Januara 1883.





PUČKI LIST.







Izlazi prvog i petnaestog svakog mjeseća,
CIJENA JE LISTU:
: U Dubrovnika na godinu 2. forinta.
aa našu Monarhiju, Bosnu i Ercegorinu 2. for, i 50. nor.
Za ostale Europejske države 3, forinta.

Za ostale strane svijeta 3. forinta i 50. nor,
Poljeće i tromjesec razmjerno.
Pretplate prek ogrenično moraju biti u zlatu.
Pretplata, dopisi i oglasi šaljn se Opraviteljstvu diana
u Dabrovniku,

Rukopisi se ne vračaju.

Za oglase plata se sraki redak u trebini:lišta po 8, a po-

lorini po 12, a “na cijeloj strani po. 48, uov.
Poseban broj » Gus terice“ gspoda 10. nos, stariji bei.
12. nov.

š



mo i itbete“ glasovitijeh

ljudi.
ZDES
C Najprostranije je u svome domu.
0 aNanPjeii 8)
“DesssooeossessY
Nova godina. |

Običuj je novina vratit seina novo!

ljeto 's malo riječi “na tečaj: Svog “pro-
šlog života, pa odatle izvaditi | slutnje!

za brdućiost; I mi bismo rada to učini-
ti, ali koliko godišta  života'moženmo“ mi
do sad da nabrojimo 2 Ni jedno, Naš 'ži-

vot može još da se broji, tako reći, na“

dane, pošto nema nego dva mjeseca da:
Sitno prvom svijetlo ugledali, a i ta dva
mjeseca: provedosmo u skromnosti, jer
mi za burnim životom  velikijeh“ novin»
i ne težimo. Naša je jedina namjera da
uzgojimo, koliko je do našijeh ograničenih
sila, plemenita čuvstva u našemu puku
objelodanjujući članaka moralna sadržaja, i
da izmegju njega rasprostranim “poznava-
nje srpskog jezika. A jesmo li mi dosad pos-
tigli tu svrhu? Premda su dva mjeseca od-
više kratko vrijeme da se može stavno: na
tako pitanje odgovoriti, ipak se, Bogu hva-
la, nadamo da jesmo već počeli jepostizati.
Znamo da je »Gušterica« puno rasprostra-
njena i čitana od" našega puka, i da je
dobar utisak na nj učinila. Znamo da. kad
nazad nekoliko vremena jedan zanatlija
htijaše da bije svog šegrta, drugi mu to
ne daše govoreći mu ozbiljno; »Nemoj,
brate, staviće te u «Guštericu«» A<i veli-
ka Gospoda ne mrze nasu »Guštericu«.
Doznasmo od najpouzdanijeg izvora. da
Jedna od najvišijeh ličnosti grada Dubrov-
nika, odobrila je potpuno dosadanje drža-
nje našeg lista, te nam poruči da ga se
nigda ne ostavimo. A i nećemo, božja
vjera! Pa ne samo u Dubrovniku, već i
drugovdje je »Gušterica» puno omiljela.
Miioštvo smo do sad primili vrlo laska-
vijeh pisama od svijeh strana, i gotovo
svako nošaše nam po kojeg novog  pred-
brojnika. Pridodajmo k svemu tomu još
umnoženi broj suradnika i dopisnika,
pak će svak pripoznat da nijesmo ni malo
pretjerali kad rekosmo da smo več poče-
li postizati svoju cijelj - Toliko o pro-
šlosti. “A za budućnost? “Budućnost je u
rukama“ božjima; ali ako 'se'iz proslasti
da štogod “slutiti za buducnost, usugjuje-
rio se ufati dosta dobro. Obećanja ne



činimo nijednoga, osim onoga što ga: već |.
gore učinismo; da :se ne ćemo odalečiti.
od “dosadanjega :držanja« Naš je program
 svijema poznat. A ako je-on toliko omi-

(AUSTRO-UGARSKA). Zastupnička je ku-.

olio do sad, zašto ne bi i od sad?

Bože, naspori naš rad, zabolje našeg

»Guštoricu«,

\ uvigja.
U “to vime: čestitamo mlado“ ljeto:

svijem svojim predbrojnicima i čitateljima,

puka, asti puče, slijedi begenisati svoju.
koja samo za te svijetlo:

da 'im'Bog da svaku sreću i da: mogu još:

»Gušteriće «,



Polumjesećna. hronika.

ca u ovo petnaest dana iscrpila pretre-
sanje o zakonskom predlogu o obrtu, koji,
bi i-primljen. Osim: toga vlada je : pitala

4 milijuna fiorina za potporu Tirolu a
450000. za Kranjsku; a ministarstvo po-
ljodjelstva prikaza. zakonski predlog o za-.

bavi mladijeh radnika i žena, o trajanju

svagdašnje raduje.io počinku nedjelnomu

pri: radnji: u rudnicima. Od nekoliko da-

na zasjedanje je odgogjeno radi božitnjih
i-mladoljetnih blagdana.

olkrivenja sto ih je Kčinische Zeitung tu.
skoro učinila-o savezu njemačko - austrij-.
skom, sklopljenu na 45. otkobra 1879 na;
5 godišta, kojemu bi dakle _ istjecao , rok ,

Veliko -su uznemirenje prouzrokovala

na 45 oktobra 1884. Cijela se jevropska

štampa bavi: danas ovim. predmetom, a
uslijed toga ponikoševrlo uznemirujuci gla-.
sovi, osobito:o nekom ogromnom. oružanju.,

sa strane ruske, o nagomilavanju vojske na;

granicama Austrijel Njemačke, o gragjenju
onamo 'mnogih željeznica itd; Svak se, boji
rata izmegju Austro-Ugarske i:

du jedan članak krakovske »Nove Refor-
me«, koja hoće da već poznaje vas. plan
Rusije za taj rat, pa čak i broj. pješačke
i konjaničke vojske, kojem bi Rnsija -po-

plavila: cijelu Galiciju! Ali da se svijet: u-

miri ustao je na 20 pr. mjsu ugarskoj ..do+

njoj kući Ministar-Predsjednik Tisza te je.
svečano izjavio da nema baš ništa na po-:
litičkom horizontu šta bi moglo prijetiti:

mir Jevrope.

(ENGLEŠKA) Na 46 pr. mj. učinjena je

neka promjena u Engleškomu ministar;

stvu, uslijed koje je i Lord Derby stupio u

Gladstonov kabinet. U opšte se ovomu stu-

za stotinu puta čitati “prvi godišnji broj.

franaka što

Njemačke :
s jedne, a Rusije (a možda i Francuske). s |
druge strane. Smiješan .je u tome. pogle-.,

| (PRANGUSKA).



Teme

s.

panju pripisuje. vatiku“ važnost, oostid
za Vanjsku politiku, jer je Lord Derby |

veliki prijatelj Francuske a neprijatelj

Austro-Ugarske i Njemačke; te se drži “
da'će on zajedno s Gladstonom nastojati

da izvede savez izmegju Engleske Fran-
cuske i Rusije protiva saveza austro-uga-,
rsko - njemačkoga.

U. ministarskomu
držanui ma 24 dek. odlučeno je...poduzeti

ekspediciju u Tonking, ali, je. zastupnička ,

komora. odgodila .na zasjedanje. Januara

mjeseca pretresanje o kreditu od 4.800000 .
pita.“

ga vlada za tu svrhu
Nanking; zemlja na: jugu od. Kine,

kojom .vladaja: Annamljani, bješe zatvoren :
Jevropljanima sve. do 4872 god. kad neki.

francuski trgovac Dupuis prodrije u. “Cr-,
venu Rijeku. Slijedeće godine saka Fran-
cuza osvoji tu zemlju, ali god. 4874 u-
slijed ugovora izmegju francuske Republi,
ke i:Kralja+od Annana, ovaj je dobio na-

trag vladu te zemlje, s uvjetom. da će.
Nanking ostati otvoren jevropskoj .trgovi-

ni. Nu (kako «kralj. od -Anname nije izvr-

iv . v . : . v . v
savao: s$voje dužnosti, Francuzi poslase jos ,

aprila mjeseca prošlegodine dvije satnije po-
morske vojske u:Hanoj, te zauzeše tvrgjavu.

One se jos svegj nalaze ondje;vali su op-
| koljene od :Annamljena i kineškijeh .gu-

sara. Najprva (se dakle: cijelj francuske

ekspedicije biti da oslobodi francusku po-:
sadu“ Kako pak:Kina tvrdi da ima pravo |
suzerenitati na tu zemlju tako ne bi bi- |
lo nemoguće “da Tonkling postane  jabu-
kom'od nesloge izmegju Francuske: i Ki-:

ne.

leroni da položi zakletvu vjernosti kralju
i ustavu, talijanska vlada prikaza“ zastu<
pničkoj kući zakonski predlog po kojemu |
zastupnik, “koji se: reće“ htjet“ zakleti ili

se ne zakune u prva tri mjeseca, otpada:
od svog zastupništva. Taj je predlog vla=

din 'bio urbdš na it koje većinu m.
sova. | HIgBx 98
(SRBIJA) Na 45 dek. otvorena je srpska

skupština prijestonom besjedom,“ koja“ is- |

tlače dobre odnošaje Srbije k ostalijem
vladama a osobito k Bugurskoj, gdje se
je takogjer otvorila narodna skupština na |
22 dek. prijesštonim govorom. Ali kako:
je knjaz obolio, tako je na mjesto njega

pročitao. govor i. otvorio zasjedanje, Pre-“

dsjednik' Vijeća, Gjenero Sobolew.'
(ŠVAJCARSKA) Na 20 dek. izabran je
inovi Predsjednik saveza koji se "zove:
Louis Ruchonnet.



vijeću:

ATALIJA). Uslijed uskrate zastupnika Fal-'