Godina I. GUSTE RI U DUBROVNIKU, 1. Januara 1883. PUČKI LIST. Izlazi prvog i petnaestog svakog mjeseća, CIJENA JE LISTU: : U Dubrovnika na godinu 2. forinta. aa našu Monarhiju, Bosnu i Ercegorinu 2. for, i 50. nor. Za ostale Europejske države 3, forinta. Za ostale strane svijeta 3. forinta i 50. nor, Poljeće i tromjesec razmjerno. Pretplate prek ogrenično moraju biti u zlatu. Pretplata, dopisi i oglasi šaljn se Opraviteljstvu diana u Dabrovniku, Rukopisi se ne vračaju. Za oglase plata se sraki redak u trebini:lišta po 8, a po- lorini po 12, a “na cijeloj strani po. 48, uov. Poseban broj » Gus terice“ gspoda 10. nos, stariji bei. 12. nov. š mo i itbete“ glasovitijeh ljudi. ZDES C Najprostranije je u svome domu. 0 aNanPjeii 8) “DesssooeossessY Nova godina. | Običuj je novina vratit seina novo! ljeto 's malo riječi “na tečaj: Svog “pro- šlog života, pa odatle izvaditi | slutnje! za brdućiost; I mi bismo rada to učini- ti, ali koliko godišta života'moženmo“ mi do sad da nabrojimo 2 Ni jedno, Naš 'ži- vot može još da se broji, tako reći, na“ dane, pošto nema nego dva mjeseca da: Sitno prvom svijetlo ugledali, a i ta dva mjeseca: provedosmo u skromnosti, jer mi za burnim životom velikijeh“ novin» i ne težimo. Naša je jedina namjera da uzgojimo, koliko je do našijeh ograničenih sila, plemenita čuvstva u našemu puku objelodanjujući članaka moralna sadržaja, i da izmegju njega rasprostranim “poznava- nje srpskog jezika. A jesmo li mi dosad pos- tigli tu svrhu? Premda su dva mjeseca od- više kratko vrijeme da se može stavno: na tako pitanje odgovoriti, ipak se, Bogu hva- la, nadamo da jesmo već počeli jepostizati. Znamo da je »Gušterica« puno rasprostra- njena i čitana od" našega puka, i da je dobar utisak na nj učinila. Znamo da. kad nazad nekoliko vremena jedan zanatlija htijaše da bije svog šegrta, drugi mu to ne daše govoreći mu ozbiljno; »Nemoj, brate, staviće te u «Guštericu«» A<i veli- ka Gospoda ne mrze nasu »Guštericu«. Doznasmo od najpouzdanijeg izvora. da Jedna od najvišijeh ličnosti grada Dubrov- nika, odobrila je potpuno dosadanje drža- nje našeg lista, te nam poruči da ga se nigda ne ostavimo. A i nećemo, božja vjera! Pa ne samo u Dubrovniku, već i drugovdje je »Gušterica» puno omiljela. Miioštvo smo do sad primili vrlo laska- vijeh pisama od svijeh strana, i gotovo svako nošaše nam po kojeg novog pred- brojnika. Pridodajmo k svemu tomu još umnoženi broj suradnika i dopisnika, pak će svak pripoznat da nijesmo ni malo pretjerali kad rekosmo da smo več poče- li postizati svoju cijelj - Toliko o pro- šlosti. “A za budućnost? “Budućnost je u rukama“ božjima; ali ako 'se'iz proslasti da štogod “slutiti za buducnost, usugjuje- rio se ufati dosta dobro. Obećanja ne činimo nijednoga, osim onoga što ga: već |. gore učinismo; da :se ne ćemo odalečiti. od “dosadanjega :držanja« Naš je program svijema poznat. A ako je-on toliko omi- (AUSTRO-UGARSKA). Zastupnička je ku-. olio do sad, zašto ne bi i od sad? Bože, naspori naš rad, zabolje našeg »Guštoricu«, \ uvigja. U “to vime: čestitamo mlado“ ljeto: svijem svojim predbrojnicima i čitateljima, puka, asti puče, slijedi begenisati svoju. koja samo za te svijetlo: da 'im'Bog da svaku sreću i da: mogu još: »Gušteriće «, Polumjesećna. hronika. ca u ovo petnaest dana iscrpila pretre- sanje o zakonskom predlogu o obrtu, koji, bi i-primljen. Osim: toga vlada je : pitala 4 milijuna fiorina za potporu Tirolu a 450000. za Kranjsku; a ministarstvo po- ljodjelstva prikaza. zakonski predlog o za-. bavi mladijeh radnika i žena, o trajanju svagdašnje raduje.io počinku nedjelnomu pri: radnji: u rudnicima. Od nekoliko da- na zasjedanje je odgogjeno radi božitnjih i-mladoljetnih blagdana. olkrivenja sto ih je Kčinische Zeitung tu. skoro učinila-o savezu njemačko - austrij-. skom, sklopljenu na 45. otkobra 1879 na; 5 godišta, kojemu bi dakle _ istjecao , rok , Veliko -su uznemirenje prouzrokovala na 45 oktobra 1884. Cijela se jevropska štampa bavi: danas ovim. predmetom, a uslijed toga ponikoševrlo uznemirujuci gla-. sovi, osobito:o nekom ogromnom. oružanju., sa strane ruske, o nagomilavanju vojske na; granicama Austrijel Njemačke, o gragjenju onamo 'mnogih željeznica itd; Svak se, boji rata izmegju Austro-Ugarske i: du jedan članak krakovske »Nove Refor- me«, koja hoće da već poznaje vas. plan Rusije za taj rat, pa čak i broj. pješačke i konjaničke vojske, kojem bi Rnsija -po- plavila: cijelu Galiciju! Ali da se svijet: u- miri ustao je na 20 pr. mjsu ugarskoj ..do+ njoj kući Ministar-Predsjednik Tisza te je. svečano izjavio da nema baš ništa na po-: litičkom horizontu šta bi moglo prijetiti: mir Jevrope. (ENGLEŠKA) Na 46 pr. mj. učinjena je neka promjena u Engleškomu ministar; stvu, uslijed koje je i Lord Derby stupio u Gladstonov kabinet. U opšte se ovomu stu- za stotinu puta čitati “prvi godišnji broj. franaka što Njemačke : s jedne, a Rusije (a možda i Francuske). s | druge strane. Smiješan .je u tome. pogle-., | (PRANGUSKA). Teme s. panju pripisuje. vatiku“ važnost, oostid za Vanjsku politiku, jer je Lord Derby | veliki prijatelj Francuske a neprijatelj Austro-Ugarske i Njemačke; te se drži “ da'će on zajedno s Gladstonom nastojati da izvede savez izmegju Engleske Fran- cuske i Rusije protiva saveza austro-uga-, rsko - njemačkoga. U. ministarskomu držanui ma 24 dek. odlučeno je...poduzeti ekspediciju u Tonking, ali, je. zastupnička , komora. odgodila .na zasjedanje. Januara mjeseca pretresanje o kreditu od 4.800000 . pita.“ ga vlada za tu svrhu Nanking; zemlja na: jugu od. Kine, kojom .vladaja: Annamljani, bješe zatvoren : Jevropljanima sve. do 4872 god. kad neki. francuski trgovac Dupuis prodrije u. “Cr-, venu Rijeku. Slijedeće godine saka Fran- cuza osvoji tu zemlju, ali god. 4874 u- slijed ugovora izmegju francuske Republi, ke i:Kralja+od Annana, ovaj je dobio na- trag vladu te zemlje, s uvjetom. da će. Nanking ostati otvoren jevropskoj .trgovi- ni. Nu (kako «kralj. od -Anname nije izvr- iv . v . : . v . v savao: s$voje dužnosti, Francuzi poslase jos , aprila mjeseca prošlegodine dvije satnije po- morske vojske u:Hanoj, te zauzeše tvrgjavu. One se jos svegj nalaze ondje;vali su op- | koljene od :Annamljena i kineškijeh .gu- sara. Najprva (se dakle: cijelj francuske ekspedicije biti da oslobodi francusku po-: sadu“ Kako pak:Kina tvrdi da ima pravo | suzerenitati na tu zemlju tako ne bi bi- | lo nemoguće “da Tonkling postane jabu- kom'od nesloge izmegju Francuske: i Ki-: ne. leroni da položi zakletvu vjernosti kralju i ustavu, talijanska vlada prikaza“ zastu< pničkoj kući zakonski predlog po kojemu | zastupnik, “koji se: reće“ htjet“ zakleti ili se ne zakune u prva tri mjeseca, otpada: od svog zastupništva. Taj je predlog vla= din 'bio urbdš na it koje većinu m. sova. | HIgBx 98 (SRBIJA) Na 45 dek. otvorena je srpska skupština prijestonom besjedom,“ koja“ is- | tlače dobre odnošaje Srbije k ostalijem vladama a osobito k Bugurskoj, gdje se je takogjer otvorila narodna skupština na | 22 dek. prijesštonim govorom. Ali kako: je knjaz obolio, tako je na mjesto njega pročitao. govor i. otvorio zasjedanje, Pre-“ dsjednik' Vijeća, Gjenero Sobolew.' (ŠVAJCARSKA) Na 20 dek. izabran je inovi Predsjednik saveza koji se "zove: Louis Ruchonnet. vijeću: ATALIJA). Uslijed uskrate zastupnika Fal-'