Godina, L.. : .. I feta tina KI z “U ĐUBROVNIKU, PUČKI LIST. 15. Januara: 1883. o CIJENA JR LISTU: «U Dubrovnika na: godinu: 2, forinta; Za naša u onar i B L sor n Fi Y. s M hij u osuu i E ce: i ju i 1 u. fo i 50. no a ostale rs države 3, forinta. Kel prvog i petnaestog svakog mjeseca. Za ostale strane svijeta 3. forinta i 50. not. Poljeće i tromješec razmijeruo, Pretplate prekogranične moraju “biti a zlatuj Pretplata, dopisi i oglaši Žalja se Oprdviteljštva!,,G4štericet u. Dubrovniku, —_== Rukopisi se ne vračaju. lorini po'12, a na čijelaj strani po 18. nasi stariji broj +12. nor. £ . v . : * Poseban «broj, Guglerice“ zapada! 10. nom; i pošlović i prnoši ljudi. I parom Pokoj : Ništa M ru do M ra oBttijeu BG lili Kr £ i! [8] \ajvažnija i najprva činjenica. bez koje nijedno, društvo ne može da opstoji : jest čovjek, te odnosno po. “izobraženju i ugledu njegovu i društvo zauzimlje neki viši dlia niži ugled. Pošto je, on dakle. jez. gra, svega što je umnije i veličanstvenije, zašto da, se oko ne brine za njegovo od- gojenje i i za njegovo izobraženje, nego se pušta. da. u sljepila i neznanju žive? Kad. ga. je narav, nadarila lijepim darom uma i pameti te. ga, povisila, nad ostale živiue. ospoddije,, zašto, mu. se. ove umne si- ne može, da papreduje i da dostigne svo- ju, cilj i svoje blagostanje, ako članovi, koji ga sastavljaju nijesu čelični, umni a kreposni ljudi, tako Di nijedno. mjesto, ne |, og doći do ŠVog, blagostanja i sreće, a koj puk, koji i u njemu žive, nije značajan, | id ostan.i izobražen. Dakle, najprva cilj. ai treba. da se teži jest izobraženje pode puka, koji je vrlo važan elemenat ljuekog. društva E za, kojega. se. malo, ko. bri ine, “Ali da se prosti puk, izobraži, nije. dosla da ;se pojedinj VA njega, podigna na. ko oji vi Visoki. stupanj, nego , treba, poboše, kk zvigiti i oplemeniti cijeli. narod, t učiniti ge tako otvoriti mu. izvore blagostanja i sre- će, (ot, je jedna od nojupvišgnjeh, za- 1 oim terijalan doga jstva, 1 te: ne može da uvidi sve ljepote div ote naravi, sasvim zaslijepilo;,, čovjek mudar i izo- bražen 1 u svakom kutu zemlje nalazi na- slade i uživanja, te, .u, naravi uvigja, kao u zrcalu, sve što je po knjigama izučio. Ne treba bataliti sve i klonuti duhom videći se bez srestava i misliti da je sa- mo' za "moguće i i bogate, knjiga izmišljena, dapače tiema 'stvari koja bi mogla zapri- “neznalica sprovodi sasvim ma- ječiti "da! s€ um“ ljucki ne razvije, jer čo- vjek“ može, “kad hoće da svaku zapreku skrši i utamani. Koliko glasovitijeh ljudi“ ni Blasovitijek moglo. bi se nabrojiti, koji iz prostog pu- ka iznikose i u sasvim siroiašnom i os- osobnosti, ne razviju i vježbaju, da u. tromosti ne, "slabe? Kako nijedno društvo, umnim, učenim i kreposnim_ s , Život bez ikakvog čućenja , i.za- jer. ga je neznanstvo. kudnom stanju živješe, pa ipak se pope- še svojim umom do take slave. da su na odiku i izgled svijem. Na žalost. a bolje na sramotu i štetu cijelog društva, viši dio misli kako će po- visiti svoju glavnicu i svoje imanje, do- čim sasvim zanemare poboljšanje i blagos- | tanje prostog puka 0 izobraženju i učenju | kojega zavisi ugled cijelog mjesta, Pristaje se, da svaki čovjek po. na- ravi. je. sklonjen, da za se priteže, ali ne opet preko načina da njegova sebičnost upropasti druge. Jer. sto nam vrijedi sve blago cijelog svijeta kad nam prosti. puk u sljepilu neznanja žive, kad se za po- oboljšanje njegova stanja i za razvijanje njegova uma niko ne brine? Sreća, blagos- tanje i napredak cijelog mjesta stoji u i- zobraženju, kreposti i značaju prostog pu- ka. Ako se ovaj ne izobraži da. upozna svoje sposobnosti i .da,sazna što je, nema sreće ni značajnosti te tako moći, će s njim prevrlati, kako ko hoće, na sramo- tu i štetu cijelog mjesta. Istinita je pako. i ova poslovica po- MOZzi se sam pomoći ću teija, jer salu- du se pružaju .jelnome sva moguća sre- stva i načine, po kojijem bi mogao, do- prijeti do izobraženja, kad. on sam zane- mari i hladno krvno prima, kao nešto su- višno za njega. Barem sada ne oskudije- vamo dobrim i korisnim knjigama, jer za jeftinu cijenu mogu. se dobaviti. mnoge dragocijene knjige, iz kojijeh se može er- ] J!ge,, Ji] piti neizmjerno, blago; te mješte plando- vati tamo i amo, kad: se ne radi, mnogo bi bolje, bilo dase. knjigom u ruci vjež- obaju, umne sile i misli o svom izobraže- nju, jer “svaki čovjek ima veliku zadaću “da, vrši i plemenita čustva da goji prama narodu i domovini. Svak treba dakle . da gleda" bolji način kako će. sam .po ,sebi,, JE kad ne može bit inače, svoj um i. duh. ouzvisiti, jer i po sebi čovjek, kad hoće, može do velika doći, te tako bit od ko- oristi sebi, narodu i domovinu, a ne luda oda drugi upotrebljavajući njegovo ne zna- nje za svoje posebne svrhe tlači njega i sve što mu je najsvetije i najmilije. Polumjesećna hronika. (AUSTRO - UGARSKA) Zbog božitnjih i novoljetnih blagdana, obje komore u Beču praznuju, te će opet otpočeti svoju rad- nju stoprv na 45 tek. Na dnevnom redu za prvu sjednicu stoje nekolika prva či- sa "154 3% tanja raznijeh zakonskih predloga učinje-: nih od nekijeh zastupnika, To je i razlog bavile jest ustanovljenje jedne privatne glavi“ Nijemcima; Vijeće bečko prosvjedovalo protiva. toga ustanovljenja. S početka se je držalo da u zadnjijem novinama bečkijem, biti. ustanovljena. (FRANCUSKA) Najveći i jedini dogagjaj kojijem se od petnaest dana bave sve francuske. novine, paček i vas francuski narod jest smrt velikog francuskog. rodo- ljuba Gambetta, koji umrije pet časova prije nego će počet nova. godina. On je. već i ukopan privremene u ponedjeljnik, 6 tek. na nasjajniji način, pošto je Pred- bio poslije. kobnog Sedanskoga. po Francusku dana Njegovo će tijelo, pak . biti gdje mu već leži i mati; jer je to bila volja poe. i staroga mu Sos, koji je jos živ u Nici. Odvelo bi nas prem u dugo, kad bismo htjeli i u malo riječi stegnuti sve što su do sad o Gambetti pisale ne samo francuske nego'i cijele Jevrope novine. Gotovo svekolike govore s dubokim poči- tanjem o velikomu pokojniku, i sve hoće imati ne samo za Francusku nego i za cijelu' Jevropu. Mi ćemo se ograničiti navesti riječi oca pokojnikova i Grčvy- a, Qadediti smrt, a ostavičemo vremenu obila ta smrt. Grćvy reče: To je baš veli- ka nesreća! A otac Gambetin: za mene jest ovelika* nesreća, Francusku. Oberdank, mjeseca obješen. nekoliko kojega su uhvatili Broj 6. Mi Za oglase plaža se svaki redak u tređini lista po 8, u Sa i : 4 bi i LLILOLUTI s kojega i unutrašnja politika spava. Naj. važnije pitanje o kojemu su se novine, češke škole u Beču, što je vrlo dalo po. pa je i samo opštinsko će vlada uslijed toga prosvjeda raspustiti opstinsko vijeće bečko, ali, kako čitamo to se. neće obistiniti, ali će ipak češka škola . osjednik francuske Republike hotio da bu- i de ukopan sa svijem častima koje pripa- daju državnome poglavici, što je Gambetta preneseno u Nicu da počiva u grobu _, da gataju poslijedice, što će ih' ova smrt / Predsjednika Republike, kad im bi javljena .da'nam dokaže kojega će zamašaja biti ali je. još veča za (ITALIJA) Prigodom kad je u. Trstu bio | nazad gdje uva- gja Orsinijevih bonaba u Austrijsko ze- mljište, iredentovci i radikalci. učiniše u nekijem gradovima. talijanskijem der - monstracija, koje su od talijanske vlade zapriječene a provodići kažnjeni. Megju. | ostalijem neki Rigattieri zapali na 4 tek, četiri puta iz revolvera na grb austro-u- garskog Poslanstva kod vatikana; a kad ga |