Godina, L..

: ..
I feta
tina KI
z

“U ĐUBROVNIKU,



PUČKI LIST.

15. Januara: 1883.







o
CIJENA JR LISTU:
«U Dubrovnika na: godinu: 2, forinta;

Za naša u onar i B L sor n Fi Y.
s M hij u osuu i E ce:
i ju i 1 u. fo i 50. no

a ostale rs države 3, forinta.

Kel prvog i petnaestog svakog mjeseca.

Za ostale strane svijeta 3. forinta i 50. not.
Poljeće i tromješec razmijeruo,
Pretplate prekogranične moraju “biti a zlatuj
Pretplata, dopisi i oglaši Žalja se Oprdviteljštva!,,G4štericet
u. Dubrovniku,

—_==

Rukopisi se ne vračaju.

lorini po'12, a na čijelaj strani po 18. nasi
stariji broj

+12. nor. £

. v . : *
Poseban «broj, Guglerice“ zapada! 10. nom;



i

pošlović i

prnoši ljudi.

I

parom Pokoj :

Ništa M ru do M

ra oBttijeu



BG lili Kr £ i! [8]
\ajvažnija i najprva činjenica. bez

koje nijedno, društvo ne može da opstoji :

jest čovjek, te odnosno po. “izobraženju i
ugledu njegovu i društvo zauzimlje neki

viši dlia niži ugled. Pošto je, on dakle. jez.
gra, svega što je umnije i veličanstvenije,

zašto da, se oko ne brine za njegovo od-
gojenje i i za njegovo izobraženje, nego se

pušta. da. u sljepila i neznanju žive? Kad.

ga. je narav, nadarila lijepim darom uma

i pameti te. ga, povisila, nad ostale živiue.

ospoddije,, zašto, mu. se. ove umne si-



ne može, da papreduje i da dostigne svo-
ju, cilj i svoje blagostanje, ako članovi,

koji ga sastavljaju nijesu čelični, umni a
kreposni ljudi, tako Di nijedno. mjesto, ne |,

og doći do ŠVog, blagostanja i sreće, a

koj puk, koji i u njemu žive, nije značajan, |
id ostan.i izobražen. Dakle, najprva cilj.
ai treba. da se teži jest izobraženje

pode puka, koji je vrlo važan elemenat

ljuekog. društva E za, kojega. se. malo, ko.

bri ine,

“Ali da se prosti puk, izobraži, nije.

dosla da ;se pojedinj VA njega, podigna na.

ko oji vi Visoki. stupanj, nego , treba, poboše,

kk zvigiti i oplemeniti cijeli. narod, t
učiniti ge
tako otvoriti mu. izvore blagostanja i sre-

će, (ot, je jedna od nojupvišgnjeh, za-

1 oim
terijalan
doga jstva, 1 te: ne može da uvidi sve ljepote

div ote naravi,
sasvim zaslijepilo;,, čovjek mudar i izo-
bražen 1 u svakom kutu zemlje nalazi na-
slade i uživanja, te, .u, naravi uvigja, kao
u zrcalu, sve što je po knjigama izučio.

Ne treba bataliti sve i klonuti duhom
videći se bez srestava i misliti da je sa-
mo' za "moguće i i bogate, knjiga izmišljena,
dapače tiema 'stvari koja bi mogla zapri-

“neznalica sprovodi sasvim ma-

ječiti "da! s€ um“ ljucki ne razvije, jer čo-
vjek“ može, “kad hoće da svaku zapreku
skrši i utamani. Koliko glasovitijeh ljudi“



ni Blasovitijek moglo. bi se nabrojiti, koji iz prostog pu-

ka iznikose i u sasvim siroiašnom i os-

osobnosti, ne razviju i vježbaju, da u.
tromosti ne, "slabe? Kako nijedno društvo,

umnim, učenim i kreposnim_ s

, Život bez ikakvog čućenja , i.za-

jer. ga je neznanstvo.





kudnom stanju živješe, pa ipak se pope-
še svojim umom do take slave. da su na

odiku i izgled svijem.

Na žalost. a bolje na sramotu i štetu
cijelog društva, viši dio misli kako će po-

visiti svoju glavnicu i svoje imanje,  do-

čim sasvim zanemare poboljšanje i blagos-

| tanje prostog puka 0 izobraženju i učenju
| kojega zavisi ugled cijelog mjesta,

Pristaje se, da svaki čovjek po. na-
ravi. je. sklonjen, da za se priteže, ali ne

opet preko načina da njegova sebičnost
upropasti druge. Jer. sto nam vrijedi sve
blago cijelog svijeta kad nam prosti. puk

u sljepilu neznanja žive, kad se za po-

oboljšanje njegova stanja i za razvijanje
njegova uma niko ne brine? Sreća, blagos-

tanje i napredak cijelog mjesta stoji u i-
zobraženju, kreposti i značaju prostog pu-
ka. Ako se ovaj ne  izobraži da. upozna
svoje sposobnosti i .da,sazna što je, nema
sreće ni značajnosti te tako moći, će s
njim prevrlati, kako ko hoće, na sramo-
tu i štetu cijelog mjesta.

Istinita je pako. i ova poslovica po-
MOZzi se sam pomoći ću teija, jer salu-
du se pružaju .jelnome sva moguća sre-

stva i načine, po kojijem bi mogao, do-
prijeti do izobraženja, kad. on sam zane-

mari i hladno krvno prima, kao nešto su-

višno za njega. Barem sada ne oskudije-

vamo dobrim i korisnim knjigama, jer za

jeftinu cijenu mogu. se dobaviti. mnoge

dragocijene knjige, iz kojijeh se može er-
] J!ge,, Ji]

piti neizmjerno, blago; te mješte  plando-

vati tamo i amo, kad: se ne radi, mnogo

bi bolje, bilo dase. knjigom u ruci vjež-
obaju, umne sile i misli o svom izobraže-

nju, jer “svaki čovjek ima veliku zadaću

“da, vrši i plemenita čustva da goji prama
narodu i domovini. Svak treba dakle . da
gleda" bolji način kako će. sam .po ,sebi,,
JE kad ne može bit inače, svoj um i. duh.
ouzvisiti, jer i po sebi čovjek, kad hoće,

može do velika doći, te tako bit od ko-

oristi sebi, narodu i domovinu, a ne luda
oda drugi upotrebljavajući njegovo ne zna-

nje za svoje posebne svrhe tlači njega i
sve što mu je najsvetije i najmilije.

Polumjesećna hronika.

(AUSTRO - UGARSKA) Zbog božitnjih i
novoljetnih blagdana, obje komore u Beču
praznuju, te će opet otpočeti svoju rad-
nju stoprv na 45 tek. Na dnevnom redu
za prvu sjednicu stoje nekolika prva či-

sa
"154
3%

tanja raznijeh zakonskih predloga učinje-:

nih od nekijeh zastupnika, To je i razlog

bavile jest ustanovljenje jedne privatne

glavi“ Nijemcima;
Vijeće bečko prosvjedovalo protiva. toga
ustanovljenja. S početka se je držalo da

u zadnjijem novinama  bečkijem,

biti. ustanovljena.

(FRANCUSKA) Najveći i jedini  dogagjaj
kojijem se od petnaest dana bave sve
francuske. novine, paček i vas francuski
narod jest smrt velikog francuskog. rodo-
ljuba Gambetta, koji umrije pet časova
prije nego će počet nova. godina. On je.
već i ukopan privremene u ponedjeljnik,
6 tek. na nasjajniji način, pošto je Pred-

bio poslije. kobnog
Sedanskoga.

po Francusku dana
Njegovo će tijelo, pak . biti

gdje mu već leži i mati; jer je to bila
volja poe. i staroga mu Sos, koji je
jos živ u Nici.

Odvelo bi nas prem u dugo, kad
bismo htjeli i u malo riječi stegnuti sve
što su do sad o Gambetti pisale ne samo
francuske nego'i cijele Jevrope novine.
Gotovo svekolike govore s dubokim poči-
tanjem o velikomu pokojniku, i sve hoće

imati ne samo za Francusku nego i za
cijelu' Jevropu. Mi ćemo se ograničiti
navesti riječi oca pokojnikova i Grčvy- a,

Qadediti smrt, a ostavičemo vremenu

obila ta smrt. Grćvy reče: To je baš veli-
ka nesreća! A otac Gambetin: za mene
jest ovelika* nesreća,
Francusku.

Oberdank,
mjeseca

obješen.
nekoliko

kojega su
uhvatili







Broj 6. Mi

Za oglase plaža se svaki redak u tređini lista po 8, u Sa

i : 4 bi i LLILOLUTI

s kojega i unutrašnja politika spava. Naj.
važnije pitanje o kojemu su se novine,

češke škole u Beču, što je vrlo dalo po.
pa je i samo opštinsko

će vlada uslijed toga prosvjeda raspustiti
opstinsko vijeće bečko, ali, kako čitamo
to se.
neće obistiniti, ali će ipak češka škola .

osjednik francuske Republike hotio da bu- i
de ukopan sa svijem častima koje pripa-
daju državnome poglavici, što je Gambetta

preneseno u Nicu da počiva u grobu _,

da gataju poslijedice, što će ih' ova smrt /

Predsjednika Republike, kad im bi javljena

.da'nam dokaže kojega će zamašaja biti

ali je. još veča za

(ITALIJA) Prigodom kad je u. Trstu bio |
nazad
gdje uva-
gja Orsinijevih bonaba u Austrijsko ze-
mljište,  iredentovci i radikalci. učiniše
u nekijem gradovima. talijanskijem der -
monstracija, koje su od talijanske vlade

zapriječene a provodići kažnjeni. Megju. |
ostalijem neki Rigattieri zapali na 4 tek,
četiri puta iz revolvera na grb austro-u-
garskog Poslanstva kod vatikana; a kad ga |