Godina L

Bidai



lalazi prvog i petnaestog svakog mjeseca.
CIJENA JE LISTU:
U Dubrovniku na godinu 2 forinta,
Za našu Monarhiju, Bosnu i Ercegorinu 2. for, i 50. nor.
Za ostale Europejske države 5 forinta.

U jan KR LNANA 1. Februara 1883.

GUŠT RI

PUČKI LIST.

Za ostale strane svijeta 3. forinta i 50. nor.
Poljeđe i tromjesec ražinjerno.
Pretplate prekogranične moraju biti u zlatu.
Pretplata, dopisi i oglasi šalja se Opraviteljstru ,,Gašlerice“
u Dubrorniku,

Broj 7.





Rukopisi se ue vračaju.

Za oglase plala se svaki radak u trešini lista po B, u po
lorini po 12, a na cijeloj strani po 18. nov,

Poseban broj ,,Gusšterice“ zapada 10. nor.,

12. nor.

stariji broj



Poslovice i izreke žlasovitijeh
| “ljudi,
oeesanessesa

Ljubav k domovini jedna je od

najprvih dužnosti...
N,.P;

O ljubavi domovine

Svakom stvorenju prirogjeno je neko
uzvišeno i plemenito zanesenje za onim
mjestom, gdje. se je prvom svježim zra-
kom napojio, gdje je prvom oči: otworio
te se nauživao divote naravi, gdje je pr-
vom okusio slatki. poljubac i mili posmjeh
svojih dragijeh roditelja. Za čudo je kako
se mogu. napomenuti: oni. nevini. časovi
djetinstva, sprovedeni u veselju i društvu
svojih, milijeh ; roditelja, braće, sestara i
prijetelja; a ne sjećati se nekim osobitim
zanesenjem i ljnbavi onog mjesta, u ko-
jem se ovo sve zgagjalo,.od kojega treba

da nam najskrajniji ugao, kao prionut, u |

pameti ostane! Ipak ljubav domovine ne
sastoji se samo.u tom da je svakomu mje-
sto; gdje se je rodio i othranio, milije, ne-
go sva druga:na svijetu; jer ovo je pri-
rogjeno i nijemoj životinji, koja se ne ra-
do, otugjuje od mjesta, gdje se je iz po-
četka obikla i prvom na svijet izišla, te
češće: se zgagja da životinje, kada se ka-
mo daleko premjeste, izmaknu i pobjegnu
na svoje prvo selište.

Ako je pako podato od naravi i ni-
jemoj. životinji, da teži za svojim prvim
selištem, ne iz prirogjenog svojeljublja ne-
go iz zahvalnosti prama nauci mjesta i
othraniteljima, koliko ne treba da bude
probugjen i uzvišen u razumnom čovjeku
ovaj isti prirogjeni nagon? On treba da iz
zahvalnosti i blagodarnosti prama svojim
milijem i slatkijem roditeljima gleda da
usreći i: uzvisi. blagostanje i ugled svog
rodnog mjesta, gdje je prvom svjetlost u-
gledao, gdje se je prvom života nauživao
Treba da uspomenom na svoje mile pri-
jatelje, u čijem je društvu sproveo naj-
bolje doba svoga života, ljubi i grli i bra-
ni, ma u kojem kraju bio, svoj rod i ci-
jeli narod, koji je istoga roda i jezika i da se
Š njim vazda: vedrim: čelom ponosi.

Ima za nesreću i sramotu cijelog mje-
sta, nekijeh podlijeh i gorijeh od živinskijeh
stvorova, bez ikakvog plemenitog čustva i
osjećaja, kojijem je načelo ubi bene ibi
patria te drže, gdje paša britvu, i domo-



'

vinu i narodnost i jezik i običaje i rodi-
telje i sve što bi im imalo hiti najsvetije i
najmilije, te kadri su sve ovo upropastiti
i časno svoje ime i narodnost pod noge
metnuti, dapače i cijeli svoj narod oernit,
samo da što za svoju sopstvenu korist
izvedu i dostignu, te ne haju što ih puk
izdajicama svog imena nazivlje i prstom
kazuje. Istina rijedak je broj ovijeh ali to-
liko opasniji za domovinu i narod, koli-
ko je koristan onijeh, koji žrtvoju svoju
sopstvenu korist i često dragovoljno i sam
svoj zivot preziru i predaju za“ korist i
sreću svoga mjesta i svojih suplemenika.
Doklegod u kom narodu ne bude dovoljan
broj takovih plemenitijeh domoljuba, svag-
da će on ili na jeduu ili na drugu stra-
nu hramati; nu buduce da se od tako uz-
visenijeh. domoljuba traži junačka krepost
i požrtvovanje, zato se ne može naći ve-
liki broj onakijeh, dok se u vas narod
othranjenjem i podučavanjem i upravlja-
njem ne uveđe razumna ljubav časti 1
lijepa imena. Jer doklegod u kojem. na
rodu nije mnogo veći broj dobrijeh i prav-
doljubivijeh, nego zlijeh i nepravednijeh.
ne može se naći dovoljan broj najholjijeh.

Ovdje nije namjera tužiti se i jaditi
što nije taj i taj takav, a onaj i onaj 'dru-
gačiji, jerbo to ne pomaže ni za dlaku; nu
moguće je poznati u čemu stoji pogreška
i početi se ispravljati i po mogućnosti po-
boljšavati i to svakomu napose a svijem
u opšte. Da se dade ovoj preblaženoj na-
kani povod i rukovostvo, može li što bo-
lje biti i spasonosnije, nego  častoljubnoj
mladeži a u opšte puku pred oči metati
iz domaće i svijecke povjesti takove kre-
posne ljudi, koji su ljubavlju domovine i
svoga roda za sobom besmrtno ime osta-
vili?

Dosta nam je obići po građu, a da i
ne prevrneimo listove svoje domaće povje-
sti, naći ćemo mnogo i mnogo spomeni-
ka, koji nam predočuju i kao svjedoci tu-
mače ljubav, koju su naši stari gojili za
svojim rodnim mjestom. Ne onu ljubav,
koju često sadašnji sebičnjaci goje, samo
da sebi ime steku ili da se kakvog do-
stojanstva dočepaju, ili, ako gdjegod mi-
lostinju udijele da siromaha utješe, ne
uvigjaju u ovome nego šaka praha i ništa
više, Dapače onu ljubav domovine, koja
ragja poboljšanje i sreću cijelog mjesta,
koja ublažuje nevolju i kukavno stanje
cijelog puka, koja po zasluzi svakoga
nagragjuje i po kojoj se svaki može dičiti
svojim rodom i jezikom; u kratko onu





ljubav i požrtvovanje, koju su naši stari
gojili i vazda se isticali. Godine 1540 sa-
gradiše bonieu za nemolne siromahe, za
koju trošiše preko godine više hiljada du-
kata dijelom iz opšte blagajne a dijelom
darežljivošću privatnijeh ljudi. U isto do-
ba sagradiše nekoliko kuća te ih namje-
niše onemoglim i siromašnim starcima i
staricama, koji pritisnuti godinama ne mo-
gahu steći zalogaj kruha da se prehrane
te tako po danu prošahu a po noći do-
lažahu kući da odmore svoje zastarijele
kosti, i koje opšta blagajna i puk poma -
gase. Godine 1432 sagradiše kuću na Pi-
lama za kopilad, jedna od najprvijeh, što
se u Evropu utemeljiše, te ne imajuć ni-
kakva dohotka, opsta blagajna i darežlji-
vost pojedinijeh skrbljaše za svaku potre-
bu. Da se doskoči potrebama puka a uni-
šli kamatnike, koji bez noža i bez ikakvog
milosrgja davljahu siromašnu  čeljad, što
na žalost ima još mnogo i gorijeh, ute-
meljiše godine 4674. Založionicu. Godine
poko 4300 utemeljiše Milosrdno djelo čija
glavnica sastojaše u početku od samih Za-
Pisaka ali u kratko vrijeme dosiže do šest
miljuna dukata a godišnji dohodak razdije-
ljivaše se siromasima, bonicama, za prčiju
siromašnijeh djevojčica, za otkupljenje
robova i za pomaganje obitelji, koje,
kad uzmogoše, dopriniješe mnogo ovoj us-
lanovi. Gdje su mnogobrojna bratimstva
i društva, koja smjerahu vazda na dobro
svog mjesta, na megjusobno pomaganje i
na mesjusobno odgajanje koliko moralno
toliko fizično?

Hoćemo li uzdržati poštenje, slavu i
sreću svojeg mjesta i puka, njegujmo sve
što je naše a navlastito svoj narod, jezik
i običaje, kao što i naši stari njegovaše,
te nije dosta sjećati se njihovijeh krepo-
snijeh djela, nego po primjeru njihovu
svak nek se za njima zanese i svaki nek
prinese svoj kamičak a palača će bit go-
lova,

Polumjesečna hronika.

(AUSTRO-UGARSKA). Kako već javismo
u zadnjem broju, earevinsko se vijeće,
nakon četiri nedjelje počinka, opet sakupi
na 45 pr. Ali do sad nije bilo nego tri
ili četiri ukupne sjednice, pošto se vas
parlamentarni rad ograničuje za sad na
vijećanjima u raznijem odborima. Megju
ostalijem sakupi se na 22 pr. mj. odbor
za pretresanje predloga.učinjenoga od za-
stupnika Wuabiauda da se njemački