Godina I



#

U, LANEROVNIKU, 15 Februara 1883.

Broj 8.



«kei O ' pr u
svretsina j Da Koje:
Paar IRE a4 2:

4 gd ktof L
fila at iri šik
Ž % Wa m # z

ENE: Ž ' nE
€ E j
MJERE! , .. TK Kk
, NJ Pak

Fati ; su fi
KREKEKE f id € ;

SEŠLAKETITS TETIT Vje

Y
i
'

PUČKI LIST.



1 Pe lalazi prjog i paljaestog og mmjeseća,
CIJENA JE LISTU:

“a DA hk na godinu 2. Tofinta.

Za našu Monarhiju, Bosnu ći Ereegorinu a. Tori i So. nor

i Za ostale, Eurapejske: države &. forinta.

IE.

suit
ž

(0 Za ostale strane svijeta 3, fork i bo. nom
; Poljeće i tromjesec razmjerno,
Pretplate prekogranične moraju biti u zlatu.
Pretplata, dopisi i oglasi šalju se! Opravieljstra »Gušterice“

u Dubrornika,

Rukopisi se ne rračaju.
Za oglase plaša se svaki redak. u tredini lista po 8, u I
lorini po r2, a na cijeloj strani po 18. mor.
Poseban broj ,,Gušterice“ zapada “10. nov., stariji! broj

12. non (i uŠada



13419 ZI T i “ljudi. (od išnd 8
bosd , i Grlod itnsaa od
' šk Ua AH HO Ga
Posao
Q) > Sine moj, slušaj. mudrost moju,
k razumu mojemu, prigni uho.








Priče "e mda %. 44 dna Daničić.
osvojene pt

" ž
id

dt:

"Savjeti allem oli njegova“
pegevelja

| «po B: čraktna.i IH vije 1

Nema saimnnjes mili moji prijetelj «da

su porezi, sto “naum 'ih vlađa: nameće vrlo
češki gono ipak mogli bismo .ilv/još lako
i podnositi; vali“ mi“ imamo! drugijeli teži
jeli poreza da podnosimo kao: porez svoje
lijenosti; taj je dvostruko teži, porez nez-
anja čtrestrukova porez naše mahnitosti

četverostruko od .onoga što nam ga vla-

da traži. Ovo su taki porezi, da ih ni po-
ćeznik ne! može:ni pošto da“umanji; a-
i! ako cemo poslušati dobax: sgavjet, “može-

našto tomu pomoćiv “Bog: oporog ono- |

na; kose sam iza se staral ći (Go

ći Kad:bi kakva vlada: kadeta a!

svojijeh: podanika, da: joj služe deseti dio
svojega vreniena, podanici'bi držali to za
gnesnosno, «a“ipuk mnogijem od nas lijen-
čenje krade više vremena.

še nego naporni trud.

ia. SKljuč. No nafi je udje u vikom,

uvjek je čist.

GalAko“ hjutsiten šivati: ne trošite vrijeme

uilad; jer kako kaže neki pom .
ne! rod materija života.
“Koliko vremena više nego je-od po-

trebe mi spavamo kao da“: zaboravljamo,

da idemo u grobu “dosta spavati.

“/ Kad je vrijeme tako skupoćjeno,' tad

je: najveća: rasipnost! trošiti ga uzalud, jer
izgubljeno vrijeme | više 'se\ ne vrača. ''S

toga treba se (okretati i' raditi, koliko se.
.više može:  Radinošću riožemo 'da | dotje-

sta

ramo/ mnogo g malijem trudom.

“Lijenčenje. (otiškava u radinost olak= |
šava Sve. Ko“ kasno" metje njega: Psndi

nija ma“ početku“ rada: “

46 abijenčinu! kreće 'se' tako“ Higin; da |

še

LA dako (dostigne siromaštvo.

-9(4 dpiliti ći ufati “na bolja vremena pet
ikoje tako,“ da “mii vrijeme radom po,
boljšavamo. Ko živi o ge umtijeće od |

htio“

ENE
8.

Poslovice jeme ealsnonitijah |

Lijenost ima
još: bezbrojnijeh posljedica, ona nam kra- |
ća život jer je slična raji i škodi nam: E |



Nema. ni dobiti m korist bez muke,

KE iešig DORE

te ako nemamo imanja, treba da. tomu

: doskočimo radom svojih ruku, Ovaj rad

vrijedi toliko, koliko kakvo dobro: a je-

odno zanimanje toliko, koliko i jedno zva-

nije;, samo treba da mi taj, rad brižljivo
radimo i pazimo. na svoj posao.. '
. Radišan čovjek ne treba da se stara,
jer glad bježi od kuće radišine..

. Bez kopanja zlata i. obilate baštine
daje radinost blagostanje a Bog rađiši niš-

ik ta ne krati.

Radimo danas, “jer ne znamo što će
. Da smo. sluge kakvog gazde, zar se
nebi posramili kad bi nas dina s ru-
kama u džepu? Dakle kad smo mi kospo-
dari samijeh . sebe, sramimo se da sino
besposlesni, dok. imamo toliko da: radimo
za se, za obitelj i za otladžbinu,
Moguće,. da ima minogo da se radi,
ali dobrom voljom,
dosta učiniti. Kaplja dubi kamen. Radi-
nošću i ustrajanošću izglogje. mis gredu;

pai najdeblje drvo malaksa_ (pod ze. ha

stanim slabim udarcima.

Pitaće ko od vas: A treba. li se . kad-
god i zabaviti? Ja odgovaram : Da. bogme;
ali i vrijeme što je opredijeljeno za za-

| bavu valja dobro upotrebiti' i njim se 0--

koristiti. Naravno, za to je sposoban. sa-
mo onaj ko je marljiv i oprezan a nikad

lijenčina. Miran i spokojan život i lijen-

čenje dvije su različite stvari. Ne vjeruj-

te da je lijenost ugodnija od rada. Lije-|

nost je mati dosade, a rad naprotiv čo-
vjeka veseli, oblagorogjava i bogati.
Osim radinosti neophodna je još us-

trajnost. Svojim očima treba da mi gle-

damo svoje stvari, i ne zadovoljimo se tim
da smo drugijem povjerili.
često kuću mijenja ne napreduje onako

kao obitelj koja uvijek u istoj kući stoji;

s loga i postoji poslovica; triput promi-
jenjena kuća naliči požaru, Radnik koji

želi napretka treba da se sam o sebi sta.
ra. Ko sam na svoju radnju ne, pazi pre-
daje drugomu. u ruke svoj, tobolac. Ko se.

oda trudu trud će mu uvjek. koristiti, jer
marljivi učenik postaje učenjak, pomnjivi
radnik bogataš, drski čovjek močan, a kre-

posni blažen.

I na najmanje stvari valja veliku pa-
.žnju obratiti. S otpalog čavla izgubi se

dotkova, S. 0y0g gubitka ošantavi konj, s
toga konjanik pogine, jer ga neprijatelj
stigne i ubije. Eto posljedice otpalog ča-

vla!
Ali dosta o radu, pomnji i brizi ko-

ustrajanošću može se |

Obitelj koja |



ju svak Kata da vodi 0 ivo stvarima.
Osim ovoga neophodna je“ umjerenost''i
štednja, ako ćemo 'da irimo am s
risti. U

Ko ne zna da uzdrži' ono što je sta
kao umrijeće a neće imati ni“ fendika “i
ako je za cijelog života radio. Što je pret-
lja trpeza'to je manja baština. Koliko se
stečena 'imanja izgubilo od “kad su žene
ostavile kugjelju a ljudi mjesto sjekire i
maljica' uzeli u ruke bokaru. (| ('(""

“Ako 'ćete da se obogatite treba'da ne
naučite samo stjecati nego i' čuvati! Za
to se valja ostaviti rasipanja te onda“ne+
će biti potreba tužiti se na' teška“ vreme-
na, na poreze koji nas daveina brige Za uz-
držanje doma; jer vino, igra! i“ Krčine ad
večavaju naše saga afk a m “nam
imanje! |" (bile

“Ako mislite, da“ malko““vina, “mato
sjaja, i 1rešto: malo“ ljepše“ “odjelo našijeh
ždna nema 'posljeđica: onda' netreba da
zaboravite da malo“ kad“se ponivlja po-
stane vele. "Mala rupa na lagji pusti tolika

| Vodu, da lagja pore? Ludovi aaa gozbe

pametnijem.

Uz rasipnost stoji “nedmjesno i ne:
razborito kupovanje; jer ne valja zabo<
raviti, đa ono što nam ne treba, i “ako je
čijeno uvjek je odveć skupo; a kako ču-
jem ima njih mnogo, koji kad čuju, da
se negdje prodava cijeno, trče da kupe,
i ono što im ne treba. Kad kupiš suvi-
šnijeh, nepotrebitijeh stvari, moraćeš brzo
prodati potrebito. Prava je ludost 'upo-
trebiti svoj novac, da se kupi pokajanje,
pa ipak vidimo primjera svaki dan. Ruz-
boriti uči iz tugje štete, a ludov ni iz
svoje. Poznao sam ljudi, koji da: nose
nove gace, gladuju i otimlju obitelji svag-
đanji hljeb: Svila i kadifa gase vatru na
ognjištu, pa ipak te stvari ne trebaju" ni
za življenje. ni za udobnost; samo jer se
blistaju i sjaje. pritežu mnoge. Na ovaj
tiačin rastu svaki dan umjetne potrebe,
koje nadmašuju naravne. Od stotine Si-
romaha jedva je jedan koji mije * osiroma-
šio na taj način. |

Uslijed ovijeh i ovakovijeh nepogoda
osiromaše mnogi i prisiljeni su klanjati
še onijem, koji su prije prezitali, na ovi
su se znali uzdržati radom i umjerenošćiu.
Ima ih mnogo. što, dogju do imanja uba-
štinjenjem te ne znaju kako se imanje
stjeca. Ovi uzimlju iz spremišta što se u
njemu nalazi, a ne meću nikad ništa, dok
najposlije ne opaze, da nema više“ ništa,
Čovjek ima tek onda da cijeni vodu, kad