Godina I # U, LANEROVNIKU, 15 Februara 1883. Broj 8. «kei O ' pr u svretsina j Da Koje: Paar IRE a4 2: 4 gd ktof L fila at iri šik Ž % Wa m # z ENE: Ž ' nE € E j MJERE! , .. TK Kk , NJ Pak Fati ; su fi KREKEKE f id € ; SEŠLAKETITS TETIT Vje Y i ' PUČKI LIST. 1 Pe lalazi prjog i paljaestog og mmjeseća, CIJENA JE LISTU: “a DA hk na godinu 2. Tofinta. Za našu Monarhiju, Bosnu ći Ereegorinu a. Tori i So. nor i Za ostale, Eurapejske: države &. forinta. IE. suit ž (0 Za ostale strane svijeta 3, fork i bo. nom ; Poljeće i tromjesec razmjerno, Pretplate prekogranične moraju biti u zlatu. Pretplata, dopisi i oglasi šalju se! Opravieljstra »Gušterice“ u Dubrornika, Rukopisi se ne rračaju. Za oglase plaša se svaki redak. u tredini lista po 8, u I lorini po r2, a na cijeloj strani po 18. mor. Poseban broj ,,Gušterice“ zapada “10. nov., stariji! broj 12. non (i uŠada 13419 ZI T i “ljudi. (od išnd 8 bosd , i Grlod itnsaa od ' šk Ua AH HO Ga Posao Q) > Sine moj, slušaj. mudrost moju, k razumu mojemu, prigni uho. Priče "e mda %. 44 dna Daničić. osvojene pt " ž id dt: "Savjeti allem oli njegova“ pegevelja | «po B: čraktna.i IH vije 1 Nema saimnnjes mili moji prijetelj «da su porezi, sto “naum 'ih vlađa: nameće vrlo češki gono ipak mogli bismo .ilv/još lako i podnositi; vali“ mi“ imamo! drugijeli teži jeli poreza da podnosimo kao: porez svoje lijenosti; taj je dvostruko teži, porez nez- anja čtrestrukova porez naše mahnitosti četverostruko od .onoga što nam ga vla- da traži. Ovo su taki porezi, da ih ni po- ćeznik ne! može:ni pošto da“umanji; a- i! ako cemo poslušati dobax: sgavjet, “može- našto tomu pomoćiv “Bog: oporog ono- | na; kose sam iza se staral ći (Go ći Kad:bi kakva vlada: kadeta a! svojijeh: podanika, da: joj služe deseti dio svojega vreniena, podanici'bi držali to za gnesnosno, «a“ipuk mnogijem od nas lijen- čenje krade više vremena. še nego naporni trud. ia. SKljuč. No nafi je udje u vikom, uvjek je čist. GalAko“ hjutsiten šivati: ne trošite vrijeme uilad; jer kako kaže neki pom . ne! rod materija života. “Koliko vremena više nego je-od po- trebe mi spavamo kao da“: zaboravljamo, da idemo u grobu “dosta spavati. “/ Kad je vrijeme tako skupoćjeno,' tad je: najveća: rasipnost! trošiti ga uzalud, jer izgubljeno vrijeme | više 'se\ ne vrača. ''S toga treba se (okretati i' raditi, koliko se. .više može: Radinošću riožemo 'da | dotje- sta ramo/ mnogo g malijem trudom. “Lijenčenje. (otiškava u radinost olak= | šava Sve. Ko“ kasno" metje njega: Psndi nija ma“ početku“ rada: “ 46 abijenčinu! kreće 'se' tako“ Higin; da | še LA dako (dostigne siromaštvo. -9(4 dpiliti ći ufati “na bolja vremena pet ikoje tako,“ da “mii vrijeme radom po, boljšavamo. Ko živi o ge umtijeće od | htio“ ENE 8. Poslovice jeme ealsnonitijah | Lijenost ima još: bezbrojnijeh posljedica, ona nam kra- | ća život jer je slična raji i škodi nam: E | Nema. ni dobiti m korist bez muke, KE iešig DORE te ako nemamo imanja, treba da. tomu : doskočimo radom svojih ruku, Ovaj rad vrijedi toliko, koliko kakvo dobro: a je- odno zanimanje toliko, koliko i jedno zva- nije;, samo treba da mi taj, rad brižljivo radimo i pazimo. na svoj posao.. ' . Radišan čovjek ne treba da se stara, jer glad bježi od kuće radišine.. . Bez kopanja zlata i. obilate baštine daje radinost blagostanje a Bog rađiši niš- ik ta ne krati. Radimo danas, “jer ne znamo što će . Da smo. sluge kakvog gazde, zar se nebi posramili kad bi nas dina s ru- kama u džepu? Dakle kad smo mi kospo- dari samijeh . sebe, sramimo se da sino besposlesni, dok. imamo toliko da: radimo za se, za obitelj i za otladžbinu, Moguće,. da ima minogo da se radi, ali dobrom voljom, dosta učiniti. Kaplja dubi kamen. Radi- nošću i ustrajanošću izglogje. mis gredu; pai najdeblje drvo malaksa_ (pod ze. ha stanim slabim udarcima. Pitaće ko od vas: A treba. li se . kad- god i zabaviti? Ja odgovaram : Da. bogme; ali i vrijeme što je opredijeljeno za za- | bavu valja dobro upotrebiti' i njim se 0-- koristiti. Naravno, za to je sposoban. sa- mo onaj ko je marljiv i oprezan a nikad lijenčina. Miran i spokojan život i lijen- čenje dvije su različite stvari. Ne vjeruj- te da je lijenost ugodnija od rada. Lije-| nost je mati dosade, a rad naprotiv čo- vjeka veseli, oblagorogjava i bogati. Osim radinosti neophodna je još us- trajnost. Svojim očima treba da mi gle- damo svoje stvari, i ne zadovoljimo se tim da smo drugijem povjerili. često kuću mijenja ne napreduje onako kao obitelj koja uvijek u istoj kući stoji; s loga i postoji poslovica; triput promi- jenjena kuća naliči požaru, Radnik koji želi napretka treba da se sam o sebi sta. ra. Ko sam na svoju radnju ne, pazi pre- daje drugomu. u ruke svoj, tobolac. Ko se. oda trudu trud će mu uvjek. koristiti, jer marljivi učenik postaje učenjak, pomnjivi radnik bogataš, drski čovjek močan, a kre- posni blažen. I na najmanje stvari valja veliku pa- .žnju obratiti. S otpalog čavla izgubi se dotkova, S. 0y0g gubitka ošantavi konj, s toga konjanik pogine, jer ga neprijatelj stigne i ubije. Eto posljedice otpalog ča- vla! Ali dosta o radu, pomnji i brizi ko- ustrajanošću može se | Obitelj koja | ju svak Kata da vodi 0 ivo stvarima. Osim ovoga neophodna je“ umjerenost''i štednja, ako ćemo 'da irimo am s risti. U Ko ne zna da uzdrži' ono što je sta kao umrijeće a neće imati ni“ fendika “i ako je za cijelog života radio. Što je pret- lja trpeza'to je manja baština. Koliko se stečena 'imanja izgubilo od “kad su žene ostavile kugjelju a ljudi mjesto sjekire i maljica' uzeli u ruke bokaru. (| ('("" “Ako 'ćete da se obogatite treba'da ne naučite samo stjecati nego i' čuvati! Za to se valja ostaviti rasipanja te onda“ne+ će biti potreba tužiti se na' teška“ vreme- na, na poreze koji nas daveina brige Za uz- držanje doma; jer vino, igra! i“ Krčine ad večavaju naše saga afk a m “nam imanje! |" (bile “Ako mislite, da“ malko““vina, “mato sjaja, i 1rešto: malo“ ljepše“ “odjelo našijeh ždna nema 'posljeđica: onda' netreba da zaboravite da malo“ kad“se ponivlja po- stane vele. "Mala rupa na lagji pusti tolika | Vodu, da lagja pore? Ludovi aaa gozbe pametnijem. Uz rasipnost stoji “nedmjesno i ne: razborito kupovanje; jer ne valja zabo< raviti, đa ono što nam ne treba, i “ako je čijeno uvjek je odveć skupo; a kako ču- jem ima njih mnogo, koji kad čuju, da se negdje prodava cijeno, trče da kupe, i ono što im ne treba. Kad kupiš suvi- šnijeh, nepotrebitijeh stvari, moraćeš brzo prodati potrebito. Prava je ludost 'upo- trebiti svoj novac, da se kupi pokajanje, pa ipak vidimo primjera svaki dan. Ruz- boriti uči iz tugje štete, a ludov ni iz svoje. Poznao sam ljudi, koji da: nose nove gace, gladuju i otimlju obitelji svag- đanji hljeb: Svila i kadifa gase vatru na ognjištu, pa ipak te stvari ne trebaju" ni za življenje. ni za udobnost; samo jer se blistaju i sjaje. pritežu mnoge. Na ovaj tiačin rastu svaki dan umjetne potrebe, koje nadmašuju naravne. Od stotine Si- romaha jedva je jedan koji mije * osiroma- šio na taj način. | Uslijed ovijeh i ovakovijeh nepogoda osiromaše mnogi i prisiljeni su klanjati še onijem, koji su prije prezitali, na ovi su se znali uzdržati radom i umjerenošćiu. Ima ih mnogo. što, dogju do imanja uba- štinjenjem te ne znaju kako se imanje stjeca. Ovi uzimlju iz spremišta što se u njemu nalazi, a ne meću nikad ništa, dok najposlije ne opaze, da nema više“ ništa, Čovjek ima tek onda da cijeni vodu, kad