God ina [. U I jin Re SET ori RRNENINI IKU, 15 Marta 1883. UŠTER lelazi prvog i petnaestog svakog mjeseca, JENA JE LISTU: : U Dubrovniku na godinu 2 forin Za nasu Monarhiju, Bosnu i Ercegorinu 2. f : 5 1 Erceg + tor, i 50. nov. Za ostale Europejske države 5, forinta. s Broj 10. PUČKI LIST. Za ostale strane svijeta 3. forista i 50. nor, Poljeđe i tromjesec ražmjerno, Pretplate prekogranične moraju liti u zlata, Pretplata, dopisi i oglasi šalju se Op mu »Guš terice“ : u Dubrovniku. —— saiici GA Rukopisi se ne vračaju, Za oglase plaka sa svaki ređak u tređini lista po 8, u poe lorini po 12. a na cijeloj strani po 18. nor. Poslovice i izreke g ljudi. oi N. P. E S DoĐoexsexK Sto se čini u Zadru? 0 jA gn suo ; Udri vraga da mu nije traga, Mučno je u današnjem položaju, pred opetovanim zapljenama drugijeh pokrajin- skije novina, ticati u ovaj predmet, Ipak dužnost je javne štampe procijeniti svag- danje dogagjaje, ako neće da se iznevjeri Svome zvanju. Radi toga ne možemo tajati da kod nas, već od nekog vremena, zgagjaju se stvari koje se ne dadu lako procijeniti, niti protumačiti. Stari se ljudi i sinovi ove zemlje otpuštaju iz javnijeh služaba, a uvagjaju se novi, a izmegju njih neki Ni- cjemci i Magjari, od kojijeh jedni, kako ču- jemo, niti govore, niti razumiju srpskog jezika. Pošto tome okretu nema vidljivijeh razloga nagagjaju se tajni. Neki vele da, pošto smo mi geografsko-etnografički pri ljepak Bosne i Hrcegovine; vlada je na- umila uvesti i kod nas onaj isti susta koji tako uspješno ravna srećom dviju rečenijeh pokrajina. Ali pokle je, da se to postigne, neophodno nužno nametnuti u urede njemački jezik, da u tu svrhu ište namjestiti koliko viši broj Nijemaea, kako izvoditelje te plemenite misli, jer naši ljudi, ko sto je i naravno, izuzmeš li neke hvale vrijedne iznimke, ne bi bili za to podobni. Drugi kažu da nijeto tako, ili, da rečem: bolje, da nije to sve; pak govore da je primjer Latourov i družine mu dao najviše povoda današnjoj činovničkoj seobi. Ti tvrde da, od kadajje odabrano jato mladi- jeh gospodičića u Beču uvidjelo kako zasluž- bu u našoj zemlji ne treba poznavati našeg jezika, ni mnogo drugijeh stvari, namjesnik Se: nalazi u iznimnom stanju, nešto kao i Dubrovnik, jer mu to jato ne daje mira ni pokoja, neg ga svagdano progoni mol- bama daih kod nas namjesti, barem prelaz- no dok dobiju jednu dvije zvijezde vise, pak da zlim posljedicama takoga progon“ stva isti namjesnik ne može svegjer da izbjegne. Nego, kako svuda, tako i kod nas ima zlijehi jezika, koji o svemu i svaceinu lasovilijeh švašta BOvore: to su vam zlomišljenjaci. Ti ljudi tvrde da se Sve ovo zbiva preko glave bečkog ministarstva. Po njihovu mnijenju namjesnik bi izvagjao osnove nekijeh nevidljivijeh lica, To bi bilo come Paraba Fenice: che vi sia, ciascun lo dice ove sia, nessun lo sa, Ne treba da rečemo, da svaki dobro- mišljenjak zna da je to očita laž Ne bismo bili sasvim iskreni kad na svršetku ne bi ispovidjeli kako, premda mi živemo u državi koja ima na hartiji napisanijeh mnogo slobodoumnijeh zakona, ne usugjujemo se u današnjijem okolnosti- ma baviti se na dulje ovijem zanimljivijem pitanjem Razlozi se tome lako uvigjaju, a ko žudi više znati nek izmegju crta po bijelu čita. Reći će nam se: to je zagonetka. Pa neka, jer dan danas sve je tako uzrujano i zamršeno da, izuzmešli zagonetke, što ostaje? #4 e Ništa! POLITIČKI PREGLED. Naša zemlja. Od nekoliko dana traje na carevin- skome Vijeću pretresanje o budgetu, pri kojemu su se mnogi i dugi govori držali. Ali je od svega toga zaključak da deficit iznosi 32 milijuna. Novčani je Ministar, Dunajew- ski, predložio da će polovinu manjka po- kriti izdavanjem državnijeh dohodarskijeh. papira po 5 0,0,a drugu polovinu novcem koji se nalazi u pjeneznicama državnijem. Praški je »Pokrok « javljao nazad vre- mena da će carevinskom vijeću biti prika- zan zakonski predlog za produljenje dalma- tinske željeznice od Spljeta do bosanski- jeh granica i da će to doći stati 1 1/2 mi- ljun. | doduše na 8 tek. Ministar za trgovinu predloži zakon za produljenje dalmatinske željeznice, ali samo od Knina do Siverica, Inozemstvo. PARIS, 21 febr. Njekoliko rumunjskih učenika predadose Clemenceau adresu, koja sadržava mnogobrojne uvrijede protiva Au- strije i molbu da bi Clemenceau uzdignuo svoj glas u francuskoj komori da Austrija ne otme Rumunjskoj Dunav. Clemenceau odgovori da su njegove sućuti sve za stvar o Rumunjsk?jeh učenika. KOTOR, 22 feb. Knez če Petar Ka- ragjorgjević ostati još koje vrijeme u Cr- noj Gori kao gost crnogorskog Ministra- Predsjednika Petrovića, i početkom pro« ljeća proputovati kroz Knjaževinu. Za tim će se Knjaz vratiti u Paris. KOTOR, 22. Crnogorska vlada odluči, kad Porta nebi ustupila na dobre zem- mljište u Zeti prisugjeno Crnoj Gori u berlinskome ugovoru, da ga zapremi silom u proljeću, i da ostavi Porti cijelu odgo- vornost. PARIS, 23 feb. Danas će vlada vi- ječati poviše odluka, kojijem Orićanski Kneževi, koji su u vojničkoj službi, imaju biti umirovljeni. PARIS, 23 feb. Uvjerava se, da će se odluke, koje se tiču porabe zakona god. 41834 za umirovljenje Knezova, obi- jelodaniti sutra u »Journal Officiel«. One će se odnosili samo na Vojvode Chartres i Alencon, ali ne ni na Vojvodu Panthič= vre, koji je već odstupio od vojske, ni na Kneza Rolanda Bonaparte, koji se ne sma- tra kao Knez pretendenat. Izvještaj Min« stara za rat naglasiće osobito, da se Knć- zovi imaju odstraniti od vojske s uzroka zapta. KOTOR, 23 feb. Crnagora sastavi pješački bataljun od pribjeglica hercego- vačkijeh i namijeni ga za zapremu Krajine. — Malisori i Miriditi napadoše opet prek- jučer Skadar i ubiše preko 50 Nizama. PARIS, 24 feb. » Temps« objelodan- juje brzojav iz Londona, po kojemu je dunavska konferencija na 21 tek. odbacila zahtjev Srbije da je puste u dunavsku komisiju. Samo su Austro-Ugarska i Nje- mačka podupirale zahtjev Srbije, doćim je Rusija javila da će ona, ako se pripu- sti Srbija, zahtjevati da se pusti i Bul- garija. Misli se da bi, kad bi se bila pu+ stila Srbija, i Grčka bila pitala pristup Uvjerava se da je Ruska popustila što se tražilo i da je sad primanje njezina pred- dloga, što se tiče ušća Kilije, sigurno. RIM, 24 feb. Opet se uvjerava da Papa nastoji sklopiti kompromes s Pru- skom na osnovi wiirtemberškijeh zakona crkovnijeh. Kao uzrok, s kojeg 'se dosad ne mogaše održati nikakav uspjeh, nava- gja se da se Papa ne usugjivaše trsiti se nepomirljivijeh. PETROGRAD, 25 feb. »Regierungs- Anzeiger« objelodanjuje carsku naredbu, kojom se ustanovljuje osobita viša komi- sija sastavljena od činovnika raznijeh stru-