Gaedina I. U a, 15 Maja 1883. Broj 14. PUČKI LIST. GUŠTERICA Ialaxi prrog i petnaestog svakog mjeseca. CIJENA JE LISTU: U Dubrovniku na godinu 2. forinta. Zamaču Monarhiju, Bosnu i Ercegorinu 2. for, i će. mu . Zaostale Buropejske države 3, forima. * i kiki Za ostale strane srijeta 3. forinta i 5o. uor. Poljeđe i tromjesec razmjerno, Postati Prektjiasikn moraju bii a zlatu, Pretplate, 4 s. Nene m « «“ Dubrovnika, Rukopisi se ne rrašaju, :' Za oglase plaša sa svaki redak u trešini lista po B, u po- lorini po 12, a na cijeloj strani po 1B. nor, Poseban broj ,Gušterice“ zapada pm 12. nor, Poslovice i izreke glasovilijeh ljudi. BDESSESOSGEGSGSH" Deri, gnjavi, vratom keći, 0) Doskočitću isto k bratu. s | Po. $ : z čososocesovosi toi Oružje mi oštro moje britko, Kog ne svlada c'jelog sv" jeta četa To je malo pero moje vitko Ko se bori za prava mi svela. Klarić - Pjesme, Uvodni članak našega posljednjeg bro- oja bi zapljenjen po naredbi C. K. Kotar- skog Poglavarstva, a zapljena potvrgjena od € K. Okružnog Dubrovačkog Suda, na predlog G. K. Državnog Odvjetništva, s toga što isti sadržaje u sebi prestupak bunje- nja po S 300 K. Z. Osudu ovdje ne tiskamo s toga što je sastavljena u talijanskome, nama ne" poznatom, jeziku: A ne da nam se zatajiti toliko same sebe i ponos svoj, da ne “primjetimo, kako vladajuće odredbe i ulju- dnost sama, koju ljudi, po našem slabom omnijenju, ne bi imali nikad zaboraviti, žahtijevale su da nam osuda bude u srp- “skom jeziku dostavljena. Nego kako je ocjena novinarskijeh članaka posve subjektivna stvar, tako se odaje slutiti, da nam se u sadanje čudno doba, kad su se, regbi, i najbistriji pojmovi pomutili, može opet dogodit što slično. usprkos našoj nevinosti i našoj najboljoj namjeri. U takovu slučaju zamolili bi da mani se dotična odluka u našem jeziku zakonito dostavi; a pošto je to sasvijem * opravdano, ufamo da naša želja neće os- “tati ne izvršena. ““Rekosmo da je prosugjivanje i ocjena savišarskijeh članaka stvar sasvijem su- bjektivna. A da je to tako svjedoči nam najbolje skori dogagjaj gdje članak tiskan u Broju 44 Gušterice pod naslovm ,,Njem - čenje“, koji jeovdje zdravo prošao, bi za- plijenjen u Zadru kad ga je N. L. preš- tampao. Za to niko nam se začuditi nece, uko rečemo, da mi pravne uzroke zapljene bome ni sada ne shvaćamo. Po našemu mišljenju, u ovome članku, nijesmo drugo neg sasvim objektivno ocijenili sadanje stanje“ na temelju nepobitnijeh činjenica! Tu nije: bilo nikakve razdraženosti ni na- ovale, a još manje kakve poruge, laži (neistine) ili izopačivanja. - Ipak nas za- plijeniše. : Žao nam je; alii mi imamo u ovom poslu neku svoju subjektivnost, pak ne smijemo suditi o stvarima, ljudima, i do- gagjajima, drukčije nego onako, kako nam se isti prestavljaju. Pak ni za čiju volju ni ljubav .ne možemo odobravali ono što nam se čini da se ne smije odo- briti, Za to ćemo i unaprijeda pisati kako nam dobra savijest i naše uvjerenje na- lažu, bez ni najmanje brige kako će drugi o nama misliti i s nama postupati. I u to ime budi rečeno: Živjela sloboda štampe i ravnoprav- nost jezika!! Što javljaju .,Gušterici“ iz Beča. Naš bečki dopisnik počinje sa riječima neumerlog Montesquieu-a »nema gorega zuluma od onoga, koji se vodi pod sije- nom zakona i pod krimkom prava.« Nego premda taj oštri izraz za sve slične slu- čajeve vrijedi, on ga upotrebljava osobito da označi ponašanje ljevice prama Taaf- feovoj vladi kod pretresivanja školske no- vele, pak veli da je ista zlo upotrebljala slobodu riječi za svoje germanizatorne na- mjere i kako bi nametnula svoju volju večini pod izlikom slobode, do koje joj u istini nije ni najmanje stalo. Mi ga ne ćemo slijediti na tome putu, jer je to već ostarijela stvar, za koju svak zna kako je svršila. Nase pako vlastite misli ne ćemo isticati, jer nam nije milo doći do novijeh zapljena. Nego u dopisu ima nešto i zanimiva što, bar u koliko mi znamo nije potpuno na javnost izašlo. Praški Narodni Listy piše da su dal- matinski zastupnici u Beču, opirajuć se vladi, izvojevali velike koncesije, tako da se je došlo do sporazumljenja, gdje se vlada obvezala opozvati neke odredbe, pak da će biti ukinut i ukaz Jovanovićev o po- rabi njemačkog jezika. Ako smo dobro obavješteni (a mislim da jesmo) dogodilo se ovako: Još prije neg su naši zastupnici u Beč. prispjeli, novine bijahu raztrubile urbi ef orbi, da neće ni doći, a to da učine iskaz proti vladinoj politici u pokrajini. Za to kad dogjoše onamo nagjoše već pripravljenu cijelu glumu za prestavu. Poluzvanični organi bijahu već u na- prijed javili da novi školski zakon mini- ' ; starstva ni najmanje ne ide po volji, te da je nanjo privoljelo samo da pogodi desnici, koja je sa svoje strane htjela klerikalce da ublaži, < Isti dan, kad je Klaić u Beč kako, držao je govor u odboru petnaestorice, gdje je nacrtao položaj stvoren po raznijem posljednijem dogagjajima, Gospoda članovi onog vrhovnog kluba ostaše ganuti te za- ključiše da sva desnica potpiše na Ministar- stvo upit o položaju u Dalmaciji i i da pre- sjednici od sva četiri kluba većine pogju govoriti sa presjednikom Ministarskog Vi- jeća. To i učiniše, a Ministar njima izra- zi želju da dogju k njemu dvojica od dalmatinskijeh zastupnika. Bijahu odabrani Klaic i Pozza. kojijem je grof Taaffe izja- vio da on pripoznaje da su neke pogreš- ke bile počinjene glede najnovijih imeno- vanja, ali da mu nije moguce pristati na upit; koji, kad bi bio. potpisan od sve desnice, imao bi znak najodriješitijeg ne- povjerenja, tako da nakon toga ne bi mu ostajalo drugo nego da poda svoju ostavku. Ministar reče da on može oljecati da se unaprijeda, u našoj pokrajini neće više postupati onako, čemu i nadoda da on nikada Baronu Jovanoviću nije dao nika- kva napuika u tome smislu. | Nakon toga svaka ideja upita bi na- ravno ostranjena ; a pošto Pozzi ne bijaše već milo miješati se u taj posao druga dvojica od Gosp. zastupnika primiše izja- vu Gosp. Ministra kojoj je kumovao grof. Hohenwart koji je zajedno š njima i do- tiči zapisnik potpisao. ijem ce to sve uroditi to ce nam skora budućnost pokazati ; u toliko, čekaj- mo đa vidimo. POLITIČKI PREGLED. Naša zemlja. Kako što se je već iz početka moglo predvidjeti bi primljena skolska novela, o kojoj se toliko govorilo i pisalo, i proti kojoj se borio odabraniji dio: pučanstva, a žudjeli je iskreno sami klerikalci. Usprkos svijem naporima vlade i de- snice većina spade na sama tri glasa. Skoro svi zastupnici prisustovaše gla- sovanju. Sa svijeh strana monarhije stižu nam vijesti o iskazima povjerenja ljevici, i po- jedinijem zastupnicima iste, a nepovjerenja