zoruje slobodno stariju vlast na ovo — a neka u istijem brojevima sa svoje strane još debljijem pi- smenima (dosljednost) pečata: ,Aiutate tutti la Lega!...“ Zadoji trzaji umirućega. Al zaludu — iz mriva mlijeko ne teče, niti će teći ikada. »Miserabili villici“ (kako ih ,Dalmatov“ dopisnik u svojoj: čednosti nazivlje) megjutijem prinose i ..Prinosiće dok uzživu svoj obol na žrtvenik mile im hrvatske domovine. Sumojamo, da li ,Dalma- ta* može to isto za svoje istomišljenike da kaže. Isti. Mostar, 9 Decembra. Dopustite mi, gospodine uredniče, da kroz Vaš cijenjeni list ovo nekoliko riječi na javnust iznesem, e ne bi li Bog odredio i sreća junačka pomogla, da odziva nagju. Počnimo dakle šta je u stvari. Naša gospoda odličnjaci muhamedanskog e- lementa, dadoše molbu Visokoj zemaljskoj vladi, kojom ju mole, da zapriječi našoj mladeži skita- nje po kafanama i javnim lokalima. Neka su. Ne- ma duše koja bi se tome protivila odnosno, koja im ne bi to dragovoljno i srdačno zahvaljujuć o- dobrila, nu u tom su pogledu molitelji jednu ve- liku pogrešku učinili, a ta je ova. Šta mislite, gospodo, šta će mladež sada činiti? Ja mislim još se gore demoralizavati, jer sad ako im se piće od jedanput zabrani, oni će krijuć se sve više i više činiti, jer naravno koja se stvar otimlje, ona je uvijek alagja i draža. Tre- ba u tom pogledu, gospodo, mladeži drugim nači- nom pomoći odnosno od propasti ih _učuvati i pri- vući ih u drugu sferu zanimanja. To bi se najla- kše učiniti moglo, ustrojivši kiruethanu (čitaoni- cu). Čitaonicu, koje bi cilj namijenjen bio, da se u narod rasprostire prosvjeta, čovječvost i prija- teljska ljubav, koja bi bez dvojbe kroz malo vre. mena zablugjenu mladež do pravog puta dovela. Inače naša mladež, koja nam je najmilije blago pa savijetu i naša dika propade moralno i _mate- rijalno. — Pogledajmo koliko naša vlada nastoji, i koju ogromnu svotu novaca troši a korist narodne pro: zaslužnim rišćanima medeni prst u ustima drži, vjerujte dosadiće joj, pa će ih ge trsiti. Pa zar nije i sramota i grehota da i mi koju svotica no- Vaca u istu korist ne žrtvujemo, da čitaonicu us- postavimo, koju bi sigurno i vlada dopustila? Ja bi predložio da bi nam za ovu svrhu i vakutu pomoć pritekao. Dakle ako mislite, gospodo, svoju mladež učuvati od morale i materijalne propasti, latite (se vruće oko otvorenja čitaonice, a sad pri za .ključka primite svi hassaten mahsus galam. — Sahibul hajrat. P. 8. — Zaboravih Vam najaviti, da su Ko. loman pl. Čaić i Janko Sačer, kako ste u zad. vjem broju donijeli da su na globu osudjeni, što su pjevali pjesme Živila Hrvatska* ,Živio Star- čević," danas uslijed odluke gradsko-kotarskog u- reda u Mostaru odnosno Visoke zem. vlade u Sa- rajevu na progon iz Bos. i Here. osugjeni. Oni su zaista sa jutrošojim vlakom i otputovali. Iz Spljetske biskupije, 12 Decembra. (O glagoljici. Ispravak br. 79. »K. D.) Uza sve jasne i slasne predočbe, nagovore, zauzi- manja, napasti, prijetnje, dvojstruke nepotrebne ispite podmetnute dopušte iz slatinskoga“ mjesto »Fimskoga“ misala (posljednji je i staroslavenski, pa se bojalo, ako se u dopusnici imenvje »Tim- ski“ da se posluže staroslavenskim) uza eva to. bože ,božja (?)* nadahnuća i dvobir: ili se »Pola- tinite* ili bes mise, mladomisnici Dragošević i Franceski odabrali posljednje, biva ne misit, na što se poslije tolikog truda, goropadnostii zastra- divanja napokon sklonuo i naš Presvijetli. U to vrijeme proglasilo se tvrdokorce bez svanja i du- ha boljega, sablasnjivcim i hereticim. — Odmah zatim, usprkos obetanju, da ih se neće sBilit na oltar“ usprkos nesvanju, besdušnosti sablazoi i hereši, stignuo ukorni nalog: Kroz 15 dana mo- rate misiti is latinskog“ misala, ili će so upora- biti vajstrošije crkovne mjere. — Zaludu sokon i pravo, dokasi i raslosi, te mia pod vj iji posti dje au drago saglagoljati, pod ajet koji hoće: pjevano, svečano: ili prosto ili skromno, za- ludu molba da ih se ne odpusti, sve zaludu. Pre- svjetli grmi, da se kuća trese: S Bogom sam se svjetovao, to je Božje objavljenje, Božje nadah- nuće, a prot Bogu ja ne mogu. — Poslije opeto- vanog grozovitog valoga, mladomisnici pozvani, prikazali se zapisničkom stolu na kom su opeto- vano počašćeni odličnim nazivim i pričvrstilo im se da kroz 15 dana moraju reći ,latinsku misu.“ — Iza priopćenog im nasilja i zgotovljenog zapi- snika, mladomisnici mole da se saslušaju njihove želje i razlozi, oslonjeni na zakon, pravo i raz- bor. Na to im se odvratilo, da bez prigovora pot- pišu zapisnik u kom su nazvani nemarni, nepo- slušni i sablazojivi, i da će do 15 dana latinski misiti, a svoje opravdanje, da izraze na drugi za- pisnik. — Kada potpisali nedopust lo im se, da izjave pravdu. Po ovaj manovri mladomisnici su sablaznjiv- ci, to su sami tobože neprigovarno priznali vla- storučaim potpisim i pritvrdili. Istodobno latinski je general stekao dva vojnika veće,a postupak jeu Rimu opravdan, jer nevini sami se priznaju krivci. Koliko dolikuju našem ordinarijatu i njego- vim savjetoicim, koji za njim kude, što pred njim hvale, onakova srestva i latinjenja, koliko škodi vjeri, moralu, ljubavi i bogoštovlju ne treba da ge kaže, a mučno bi i vjerovao ko nije amo. Mi smo slušali i vidili, da se je nekim, pa i misnicim zabranjivalo primanje svetotajstva, no niti smo čuli niti vidili dosle, da se je si- lom misilo ni pričeštivalo. Ili su Dragošević i Franceski sablaznjivci, ili nijesu; ako jesu, ni- je ih se imalo silovati, da mise; ako li nijesu, nije ih se imalo takovim nazivati i to službeno. Ako su sablaznjivi zlo je, da mise, jer su nedostojni; ako li nijesu, zlo je da mise, jer su silovani, a sablazan, sila i misa nesložna trojica. Svećenik. Smokovljani, 8 Decembra. Prošlog mjeseca ova je podžupa predala C. K. Eraru svoj duhan. Koliko je uspjela saditba njegova u našim stranama, to nam najbolje svjedoče dnevi predaje na C. K. Vagu u Slano, gdje je uz opće za- Ako su se gojitelji nakanili na saditba du- hana, budi za to najprva hvala gosp. Dragutinu Pessiaku C. K, ravnatelju duh. regije, koji kao Vještak, otac i prijatelj neroda nastojao je na ava- ki načio ne žaleć truda mi vremena, da poduči, istumači i uvjeri puk o koristi saditbe, prispo- dabljajuć neka mjesta kao pv. p. Imotsku i Vrgo- rac negda za svoga dolazka u one strane i sada. To se veoma dojmilo puku, da i danas veli » aš Pessiak, ono ti je čovjek pravi, Bog ga živio.“ Za tim ide hvala vještaku gosp. Bakiću C.-K, vo. gji u gojenju duhana jer nastoja da osvjedoči na- rod o koristi duhana. Dakako koliko gosp. Pessiak toliko i Bakić bijesu mogli boraviti uvijek kod ovoga puka da mu drobpnije i svaki čas tumače o duhanu, ali i tomu doskočiša predavši tu tešku zadsću vrlomu svomu zamjeniku gosp. Dragutinu Burloviću C. K. poštovogji u Ošljemu, koji revno taj nalog vršio, obijajuć neprestano u svako doba nemile i teške puteve od Štedrice do Mravinice, po zlu vremenu, mokar i odrte odjeće zalazio u gojiteljeve kuće, tumačio način radnje i svojom rukom demetio du- han, da što bolji i uredniji bude za C. K. Vagu & tim veće koristi doprinese dotičoim gojiteljem. Doisto koliko u ovoj podžupi toliko u ave- mu primorju, nakon gosp. Pessiaka, hvale vrijed- noga gosp. Burlovića kao eposobna, vješta i nao- bražena mladića, prijatelja sa ovakim, ali točna i peprikorna u vrševju svojih dužnosti. Mošda ko pomisli, da je to mala i laka stvar, ali ko je vidio nesretne puteve kroz sela u ovim stranama i. dalečine od sela do sela, taj se najbolje može osvjedočiti o trudu. Hvala budi i ostalom osoblju, C. K. financi- jalne postaje u Ošljemu kao n. p. gg. Alfiroviću, Matendi i Barbiću, koji wa svojim poštovogjom gosp. Borlovićem (jer ih nema veće od imenova- nih na postaji) upoznaše kakve su one kamenite strane, a dužnost im nalagala da neprestano sala. zo čas u jedno Čas u drugo selo da pregledaju gojenje a to velikim pošrtvovanjem na korist naroda. * i" : Banjaluka, 10 Decembra. I naš je grad posjetio nemili kratelj aziat- ski (cholera asiatica) i ,Aogina flegmonosa (tuši- vrat), pa se priličov umire. Još ako ve bude iz- da$ne potpore sirotinji, kako ne imamo gradskih, blagotvornih društva, od općine i sa strane biće i više žrtava nesretne pošasti. Do duše na čisto- ću i vladine odredbe prilično se pazi; al se za uregjenje i popravljanje ulica slabo mari. Je- dinom ,carskom drumu“ i ,ggospodskoj ulici“ ne ima prigovora. Nadam se, da će stvari u gradu na bolje okrenuti; pošto je predstojaikom grad- skim naimenovan stavi i iskusan, ćovjek, g. Ta- bery, a čuveni ,policajkomesar,* Nachbiet, opet povraćen na službu staru. Samo ako posljedoji bude manje po lovu skakao. Trapiste se ljute, što su im mnoge tajne razkrinkane u gObzoru;“ ali gore se ljuti siroti- nja, kojoj su Trapiste svojom špekulacijom, mno- go naškodili. Mostar _ 10 Decembra. Mislite da Vam imamo javiti što dobra iza ' kako nas je pred nekoliko dana posjetio gragjan- ski doglavnik barun Kučera. Na 5 ov. mj. opet je cijeli dan trajala istraga pred policijom, gdje je bilo pozvato trinaest naših mladića, radi pje- vanja hrvatskih pjesama, te su većina osugjevi, ali odgodivim zatvorom neko na 14 a neko na 8 dana. Svak se čudi čemu je ovaka prećeraua stro- gost za naše pjesme, kojima se niko ne izaziva, razmahala, dok je drugima sve sloboduo. Bratija nam se slade i to veću vatru podži- žu. Neka ih! Ime hrvatsko u Bosni i Hercegovini neće niko iskorijeniti. Mi smo i prvo za nj trpje- li pak možemo i opet. Ovo postupanje, koje po svoj prilici s višega potječe najboljim je dokazom, kako se amo hrvat- stvo umjetno uzgaja, kako to bratija uvijek tvrdi. Njima je slobodno nazivati se srpskim imenom, nama hrvatskim ne. Hrvati iz Banovine ljekarnik Čaić i Janko Sačer izagoani su radi pjevanja ,Živjela Hrvat. ska.“ Mnogi su gragjani službeno proglašeni li- KUMU, (UVU zZuBCI U& sU pod neprekidnom pa- skom policije i da im je zabranjeno biti vani pre- ko stanovite javljene im ure. Uredništvo). moore Pogled po svijetu. Carevinsko Vijeće. Ovih dana raspravlja- lo se 0 iznimnom zakvou u Češkoj. Istakoše se mnogi govornici protiv, navlastito Klas i Gregr. Prvi je izrekao ozbiljni državnički govor u prilog slobode i češke stvari koji je učinio veliki utisak. Hrvatsku i Češku prispodobio je sa Irskom, te je r kao, da će do brzo i austrijski premier morati da predlaže žHome-Rule. (Gregr je osobitom žesti- nom vapanuo vladu, izjavljujuć da je ona kriva, ako jeu zadnje doba u češkom uarodu oslabilo dinastično ćustvo. Poljaci i ljevičari govorili su za iznimno stanje. Juče dobismo ovaj brzojav: Beč, 15 Decembra. — Propala su oba He. roldova predloga, da se digne iznimno stavje i da se uvede porota. Vlada je imala za te 185 glasova. — Našao se je zločinac atentata u francu. skoj komori. Zove se Vaillant, a bio je pet puta omugjen radi lupeštine. Pariške novine u vanred- Dim izdavjima donose o njemu sve moguće potan- kosti. Već su ga intervistovali ! Ranjeno je preko 100 osoba, ali nijesu to sve šastupnici. Švi sabori Europe izjaviše svoje sažaljenje. — Zanardelli nije mogao sastaviti ministar. stvo, jer mu jo falio ministar fioancija. Kralj je posvao Crispi-a i ovome je pošlo sa rukom, da ga okalapi, Od važoijeh osoba ulase u nj Beracoo kao ministar javnih radnja i Souuino kao wini- star fioaocija. A Talijanski listovi simpatičao pesdra Ori. spijev povratak, kao Govjeka od okani On je isjavio da će se «sauseti, da uo ito prije rijei panj plijnskog rada “lu 3 Pr y t