gi u većini. Za danas ćemo govorit samo o većini.

Za ljude slabe političke naobrazbe treba pi-
gat tako da ,se isti malo po malo najprije zaljube
u čitanje i u dato vrijeme da to čitanje razumiju.
A to nije tako lako kao što se misli. Da se niži
Darod zaljubi u čitanje, hoće «e dosta i dosta; —
da razumije ono što mu se piše hoće se još ve-
će. Veliki pedagog je rekao: — ko hoće da pou-
čava dijete, treba da sam postane dijete. Tako i
ovdje. Ko hoće da poučava još neizobraženi na-
rod, treba da se sam ponizi do njega — biva da
promisli kako bi bilo na njega prije no se naobra-
zio, ono što hoće da napiše djelovalo — i spram
toga da onda piše... To je za današnje naše po-
litičko stanje najglavnija stvar i tome bi se imalo
u dopisima najviše obzira da posveti — a to svi
naši dopisnici pa većinom i naše novine... sasvi-
jem zapostavljaju.

Nastavićemo. Mi, pa mi.



Dubrovnik, 27: Decembra.

Da što bolje nadopunimo današnje naše iz.
vješće o raspravi proračuna u hrvatskom saboru,
donosimo početak govora brodskog zastupnika g.
Eugena Kumičića, koji je govor u vladinijem kru-
govima uzvitlao toliko prašine. Da nam je mogu.
će donijeli bišmo ga Čitava.

Gosp. Kumičić počeo je svoju motivaciju da
će glasovati protiv proračuna ovako:

Visoki sabore! I kad ne bih zono, što se
zbiva u Hrvatskoj pod današnjim sustavom, mo-
ram glasovati proti proračunu, netom svrnem očima
po ovoj dvorani Da vidimo, ko sjedi na najodli-
čnijim stolicama u našem saboru.

Sedam se stolice razlikuje u ovom saboru od
svih ostahh. Četiri su crvene, a tri nekako sure.
Na najvišem mjestu sjedi presvijetli gospodin sa-
borski presjednik, koji je kazao jednom zgodom
u ovom saboru, da bi svaki njegov atom, kad bi
njega g. presjednika, rasjekli na atome, vikao i
vikao : Ja sam Srbin. (Ma desnici burno: Živio
presjednik!) Niko ne sumwja da nije presvijetli «
presjednik hrvatskoga sabora i danas Srbio, dobar
Srbin. (Na desnici: Tako je! Živio Živio presje.
da:k)) Melo viče na bjevi Ga crvenoj SvO!ICI BJedi
preuzvišeni gospodin ban, (Na desnici : Tako je!
— Burno; Živio bau 1) koga slavi saborska većina
1e samo kao bana, nego kao i svoga vogju. (Na
desnici: I cijeli narod.) — Iz nekih izjava preuz.
gosp. bana može se zaključiti, da je on Slavonac,
(Na desnici: Pa što onda? — Smijeh.) Do preuz,
gospodina baua sjedi presvijetli gospodin prestoj-
nik nutarnjih poslova. (Na desnici burno: Živio
prestojnik nutarojeg odjela!) Čuo sam za njega da
je Srbin. Onamo na desnoj strani dvorane crvene
su dvije stolice. Jedna se već dugo čudi, što na
njoj niko ne sjedi i što mnogi  prečasni iz Ugar.
ske na nju neizmjerno milo gledaju. Lijepo je kod
gbraće“ Hrvata, osobito na nadbiskupskoj stolici |
— Do te prazne nadbiskupske stolice, na kojoj
bi uvijek morao sjediti Hrvat, crveni se stolica
njegove svetosti srpskog patrijarha. (Na desnici
burno : Živio patrijarha 1) za koga neki kažu, da
je dobar Srbin, ma da ga slave Magjari kao svo-
ga velikoga prijatelja. (Na desvici: Pa ipak živiol)

Na desnoj je strani i stolica presvjetloga go-
spodiva prestojnika za pravosugje. (Na desnici
burno: Živio prestojnik pravosugja!). Koliko se
sjećam, nikada nijesam Čuo, da je ou Hrvat, (Zust.
Popović: Dakle nije svaki Hrvat, koji je u Hrvat.
skoj? To smo htjeli, da čujemo.) Ali eno stolice
presv. g. pre-tojnika za bogoštovje i nastavu, (Na
desnici burno: Živio prestojnik !) Napokon, tako
putujući i obazirući se po ovoj dvorani, našli amo
& težkom mukom jednu stolicu, na kojoj sjedi Hr-
vat, a i taj je — kako bi ponosom rekli nekićla-
novi slavne saborske većine — Magjaron!

Mimogred spomenuću, ako i nije možda pri.
stojao uplitati se u domaće poslove slavne veći-
ne, kako sam Čuo, da je i njezin klubski presje-
dnik Srbin, i to dobar Srbin! (Na desnici burno:
Živio klubski presjednik |)

Eto, gospodo, od ono sedam gajodličnijih
stolica u hrvatskom saboru saprema samo jednu
Hrvat! (Na desnici: I taj je Slavonac. — Smijeh.)
Da je presvijetli gospodin prestojmk ovdje, on bi
rekao, da je Hrvat.

Jo li ovo sabor ,prastarog i plemenitog“





kraljevstva hrvatskoga? (Na desnici: Jest.) Je li
gdje na svijetu jedan ovakov sabor? (Na desnici:
Nigdje, samo je jedau hrvatski. — Smijeh.) Za
premaju li možda Slovaci, Srbi, Rumunji i Nijem-
ci najodličnije stolice u pesštanskom saboru? Ko-
liko će te naći ljudi u magjarskoj vladi, koji će
reći: da nijesu Magjari? (Na d:suici: Ima i ta-
kovih!) Je li to tek slučaj, da od sedam najodli-
ćaijih stolica u ovom saboru zaprema samo jednu
jedan Hrvat? Ne, nije to slučaj, nego je to živi
odraz današnjeg stanja u našoj domovini, to su
plodovi nagodbe, to su očiti znaci, da je naš na-
rod podčinjea, to sa sobom nosi sustav, koji je
nametnut u Hrvatskoj, pod kojim ona stenje; 0-
naj sustav, koji vi učvršćujete sa svojom vladom ;
sustav, koji hoće, da ostave Hrvatska rastrgana,
lišena svakog svog prava, svake slobode, ožeta od
Magjara do zadnje kapi svoga životuoga soka,
To su te stolice, koje to kažu.“

Naši Dopisi.
Prijedor, 17 Decembra.

Sloga i jedinstvo je jedno od najkreposnijih
vrsnoća i najplemenitijih svojstava, pa je i neop-
hodao potrebuo ne samo Za woralni nego i za ma-
terijalar napredak naroda 1 dotićavg mjesta. Svak
je pozvan, da koliko mu sile dopuštaju bude no-
šilac toga, a osobito je ua to pozvan svaki isku-
Sani 1 ugledni gragjanin koji zua narod napućiva.
ti i savjetovati ua cuo što je korisnije 1 temeljiti.
je za napredak naroda. Tako se ljubav 1 sloga
megjusobuo goji.

Na žalost ovo vrlo uuždno svojstvo u našem
gradu Priedoru megju Muhawedancima ne pod :pi-
re se, baš op onih faktora, koji bi morali da ba-
du prvi. Oni idu na to da toj plememtoj krijepo-
sti potkapaju teuwelj, prouzrukuju razdor, megju
narodom mržoju, te dovode vjerui 1 odavi narod
do ogorčeuja. Eto njeki ovdje tobožnji muhame-
danci pokazaše se protiv našoj svetiuji, protiv
Hodža. Ovdje kod nas poslije smrti našeg peza-
boravnog Hadži Sulejman Efi. Kurbegovica i poslije
odlaska takogjer Zaslužuvg Hauži Salih ET Gaće u
Konjic, naše džamije ostaše bez Hudža a vd tog
vremena pa sve i danas u vašim Mektebima sa-
svim se slabo uči tenam. Djeca većim dijelom po
gokacima skitaju se i igraju, a tomu je pravi u-
zrok sve što aljesmo bili nasli prave1 ućene Hod-
Že. Ali ipak naši valjani gragjani lijepo su se bili
probudili, te svom snagom ustali da traže Hodže
te uložiše i lijepu svoticu novaca za Hodžinsku
kuću. Htjedoše da pišu za našeg zemljaka nama
svima vrlo dobro pozuvatog Abmed Ef. u Cari-
grad a zagragjani za njekog Houžu u Doboju, ali
na Žalost to se sve izjalovi, te nam evo sad ne
daju Hodža ni iz Kozarca, ja kamo li iz drugih mje-
sta, jerbo nam ometa njeka priši:-petlja, 1 kao što
rekoh njeki koji bi trebali da uas u tom poslu po
dužnosti islamskoj podupru i da se obazru ina nas
muslumane i na naše svetinje, a ne da megju nas
meću inad i fesad. On nam kaže da nama musli-
manima tobož naša visoka zemaljska vlada ne dv-
pušta dobivati i tražiti Houža iz Curigrada! Za
njeke opet kaže nam, da su to njekakvi po-
litički sumljivci. Za to se moramo od čuda kame-
niti kao kulašinsko dijete, kako on dogje do take
prostote. Mi De tražimo Hodža koje bi nama vi.
soka vlada imala pravo da zabrani, nego samo u-
čevne i pametne Hodže, koji Znuju narod Bavje-
tovati 1 vlast štovati. Za to se nadam, da ćemo
Be mi svi kao jednnsvjerva braća složiti, te čim
prije naći čestite 1 valjane Hodže, a isključiti iz.
megju sebe one koji stoje proti ualim Hoižama.
Za sad mislim da je za onog fuktora komu ovo
spada dosta, a u buduće ako hoće, biće mu i više,

Želim Pri

Prijedor.

Pogled po svijetu.

— Ubili su Mrvu/ Ovo je riječ o kojoj sa-
da ojemački i magjarski letivi pišu po kilometar
duga izvješća. A ko jetaj Mrva? To je jedan mla-
di rukavičarski šegrt, koji je kod rasprave o isni-
moom stanju u Pragu od dra. Hervida bio osna-
Čen kuo tajni agent provocateur policije i kuo
Podnetuuu vogja zatvorenim omladiuciua, Mrva

je prelasio pod imenom ,Rigolatta od 'Toscane,'





to je bio više puta kažnjem radi velei&dajoićkih
planova. On je utemeljio društvo, koje se zvalo
»podzemni Prag* i u čemu su imladučesi nazrije.
vali zamku policije.

Iza govora Heroldova koji je otkrio Mrvu,
nastala je protiv njega velika mržoja, tim više
što je on, zatvoren sa ostalim omladincima, bio
pušten ona slobodu. Dokazano je da je on zava-
gjao mlade ljude pa ih poslije odavao redarstvu.

Na badnje veče ubili su ga dva mladića Do-
ležal i Dragoun koji su dva dana kasnije priznali
svoje nedjelo. Bojna je uhvaćen i jedan treći
te se zove Križ, al: ovaj niječe. Oni su ispovje-
dili da su ih otkrića H-roldova na to navela.

Žulosuo je da su i ovo staročesi uhvatili kao
dobru priliku da viču na mladočehe. Oni ljudi valj-
da ne znadu što je patrijotizam.

— Crispi je sastavio vladu, ali su poteško-
će s kojima ima da se bori gotovo neprebrodive,
Bicilijansko pitanje dovelo je do ustanaka. Tamo
je svaki dan nereda i krvoprolića. Osobna sjegur-
nost je uzdrmana, a oblasti nemoćne da išta u-
čine. Svak je zabrinut kako bi se ugušio ustanak
Siciljanaca, dočim malo ko ide za tim da mu prouči
uzroke. Ono 300 000 radnika muškoga i ženskoga
spola digli su se protiva vlasti, jer im je stanje
upravo nesnosljivo. Neopisiva je nevolja koju pu-
dnose ti ljudi, osobito radnici u sumpornijem ru-
dnicama. Na sve to golemi porezi koji se u Italiji
plaćaju učiniše im opstanak nemoguć. Zato su više
zdvojnost i siromaštvo nego mržnja na oblasti, ko-
je su učinile da je narod prešao svaku granicu.
U svom bjesnilu puk se najprvo obara na porezne
urede, u kojim vidi svoga neprijatelja. Doći će i
vojska, jer je mimstar rata naredio da se po gor-
njoj Italiji pokupi momčad u reservi, koja će se
poslati u Paleamo, ali se stanje ove krasne zemlje
neće tim promijeniti.

Kao mala utjeha na ovake velike nevolje
služi Italiji to, što je njezina vojska kod Augorda-
da u Massani održala nad dervišima sjajnu pobjedu.

— Srpski rabodikali nastavljaju onu kome-
diju koja se kod njih zove optužbom liberalnog
ministarstva, Ova) kabinet koji je svom ailom htio
da uvede nekakav red u Srbiji, sjedi daoas na op-
tuženičkoj klupi i brani se od slobodoumnih  ra-
bodikala

Kralj je. kako pišu, uza svu svoju dobru vo-
lju nemoćan da ista učini Šnjime vladaju i pre-
vlagjuju svakojake frakcije,

Domaće vijesti.

Hrvatski sabor. — U hrvatskom saboru pro-
Ble sedmice razvila se bila žestoka i Široka ras-
prava prigodom proračuna, u kojoj su učestvovali
gotovo svi zastupnici opozicije i najbolji govorni-
ci većine, osvem gosp. Nikole pl. Crakovića, koji
se Čini se povukao u zadnje redove, otsad su mu
ispred nosa odvešena najbolja mjesta u stranci.

Kao prvi govornik proti istaknuo se je gosp,
Dr. Milan Amruš, zastupnik našega glavnoga gra.
da Zagreba, koji je jakim argumentacijama oba.
rao djelovanje vlade i njezine većine, predbacajuć
joj vjez:mno nehrvatstvo. Govor Auwrušev izazvao
je dugi odgovor novoga zastupnika i oovoga čla-
na narodne stranke gosp. Dra, Pliverića, koji je
smatrao svojom dužnošću, da jednom motivira
svoj ulazak u narodnu stranku grofa Khuena-He-
dervary. Zato je Pliverić i učinio dugu, dugu a-
pologiju nagodbe, te je kušao da na temelju isto-
rije i narodnog razvoja hrvatskog dokaže, da je
današnje stanje, da je nagodba posljedica llirizma,
posljedica 1848e i 1861e godine. On je tim pobi-
jao samo svoju prošlost, ali su njegova učenjačka
razlaganja tako oduševila većinu, da mu je ban
iza njegova govora skočio, da mu ruku stisne. Ve.
Ćina je samo sasvim prečula onu djelomično dosta
istinita Pi'verićevu opasku, da smo današnjem
stanju | današnjem provagjanju nagodbe u prvom
redu mi krivi, jer je gosp. Pliverić sa učenjačkog,
pravnog, državopravnog stanovišta odobrio onu
njesinu uzor-inst.tuciju, u kojoj mi opozicijonalci
valasimo isvor svake uevolje, po čemu se vidi da
i veliki učenjaci gnadu biti nepraktični ljudi.

Iza Pliverića govorni sa 1 drugi govornici,
uli Bu avi s vladine strane bili lošije sreće od nje+
go. Kumičić je protiv proračuna isrekao, kako ple