U Dubrovniku $. Avgusta 1897. Cijena listi. Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu fior. 4. 50. Za Srbiju i Crnu goru na go- dinu fior. 5. Za sve ostale franaka 15 u zlatu. zemlje na godinu Za Dubrovnik na godinu fior. 4. Na po godine i na četvrt godine surazmjerno. Pojedini broj lista 10 novčića. Pretplata i oglasi šalju se administraciji , Dubr« Dopisi se šalju etalijaćć Rukopisi se ne vraćaju. Za oglas», priposlano, izjave javne zahvale, računska izvješ. ća i slične objave plaća se 10 novč. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankirana pisma ne pri- maju se. Broj 32. Izlazi svake N edjelje. Godina VI. Sadržaj: Srpska skupština u Spljetu (Izvještaj) — Jedna kniiga IV — Srpske zemlje — Domaće vijesti -— Pregled — Du- brovačke vijesti — Čitulja — Podlistak. Srpska skupština u Spljetu Spljet, 6. avgusta. Ono što je svaki Srbin u zadnje vrije- me velikim nestrpljenjem očekivao i u što je sve svoje nade polagao, napokon se je u djelo privelo. Srpska je skupština zasjedala i poslije dvodnevnog rada stvorila djelo, koje označuje veliki preokret u životu srpske stran- ke u pokrajini. Dne 4. avgusta u dvorani Troccoli sa- stalo se 76 izaslanika srpske stranke iz Dal- macije. Prisjednik zemaljskog odbora a član priregjivačkog odbora, Vl. vit. Simić, otvorio je skupštinu i pozvao prisutne da biraju predsjednika. Izaslanici aklamacijom izabrašo dr. Ignjata Bakotića, koji se na to zahvali u kićenom i jezgrovitom govoru, u kom je spomenuo neprežaljenog prvaka i vogju Sa- vu Bjelanovića (Skupština u znak počasti od- govara: Slava mu!) i spomenuo važnost i zadatak ove skupštine. Poslije toga na pred- log predsjednikov skupština je jednoglasno virala za tajnike Stanka Brkanovića i dra Stijepa Kneževića. Za tim se je izabralo iza- slanstvo cd 5 liea da pozdravi u ime skup- štine g. m grada Spljeta. Poslije poz- drava g. načelnik odvratio je posjetu ističući tom prigodom simpatiju spljetskog pučanstva prema srpskoj stranci a osobito prema nje- nim predstavnicima. Na predlog predsjedni- kov bi izabran osobiti odbor koji će sasta- viti dnevni red skupštine, i taj je izvršio svoj nalog udešavajući ga ovako: prvo, rasprava o organizaciji srpske stranke; drugo, even- tualni predlozi. Ovijem je bila iserpljena ju- tarnja sjednica. Istoga dana _u 4 ure po p sjednica je bila nastavljena. Prvo su se pročitali brzojavni po- zdravi skupštini, pa se je prešlo na prvu ta- čku dnevnoga reda. U poduljoj općoj debati učestvovali su gg. Lukavac, dr Krsto Kova- čević, dr Gjuro Negrini, prof. Raketić. dr Lujo Bakotić, Andrija Vujatović, St. Brkano- vić, Matej Šarić, Perić, Harlović, Vukotić, dr Kvekvić i dr Baljak. Osobitu pažnju skupštine privukao je go- vor dra Krsta Kovačevića, koji je govorio o zasluzi Srba pri bugjenju narodne svijesti u Dalmaciji od početka narodne borbe do da- našnjega dana; spomenuo nepravde učinjene Srbima i posljedice usljed kojih su oni prisi- ljeni, bili da se ustroje u zasebnu stranku; go- vorio je o zanosnoj borbi za srpsku ideju i o prirogjenom sentimentalizmu srpskoga naroda, koji ga je doveo u različitim borbama do kom- promisi, koji su urodili malaksalost u stran- ci i zadnju posljedicu današnji sastanak; proslijedio je svoj govor crtajući u općim potezima način, kako bi srpska narodna stranka morala biti organizovana, te predla- že: prvo, da se srpska stranka ustanovi kao juridičko tijelo, u kom bi bilo pristupa sva- komu Srbinu uz plaćanje godišnje članarine od 50 nov.; putem središnjeg odbora i imenovanjem mje- Snih odbora, koji bi imali raditi za prosvjetu narodnu izdavanjem knjiga i t. d.; treće, da se ,Srpski Glas“ privoljenjem akeijonera Preda tome juridičkomu tijelu kao narodna od g. Dušana Mangjera knjigu drugo, o upravi toga društva svojina i da sijelo toga organa bude Spljet kao mjesto budućnosti. Na to Gjuro Vukotić predlaže, da skupština ustanovi glavna nače- la o organizaciji stranke, a jedan odbor da izradi pravilnik u pojedinostima. Predsjednik reasumira predloge i izra- žene misli; prelazi se na biranje odbora je- danaestorice, te su bili jednoglasno izabrani | uz dra Ignj. Bakotića kao odborskog pred- Sjednika, dr _ Rade Kvekić, Gjuro Vukotić, Ant. Fabris, dr Gjuro Negrini, dr Dušan Ba- ljak, dr Krsto Kovačević, Stanko Brkanović, Andrija Vujatović, Matej Šarić, dr Božo Ku- rajica. Prije nego se je prešlo na drugu tačku dnevnoga reda, 0. Kornelije Pavasović nalazi shodno da izjavi skupštini kao predstavnici srpskoga naroda u pokrajini, da cijelokupno pravoslavno sveštenstvo nadahnuto najvećom snošljivosti i smatrajući vjeroispovjed svakog Srbina kao isključivo pitanje njegove savjesti a visoko držeći barjak načela: brat je mio koje vjere bio, ne priznaje klerikalizma i na- glašuje da prisutni sveštenici u skupštini su- djeluju istoj kao prosti vojnici, kao Srbi. Ova izjava, koja je simptomatična za patriotične i nesebične svrhe pravoslavnog sveštenstva, bila je burnijem odobravanjem primljena. U istome duhu i konstatvjući fakta na- vedena vd predgovornika i ističući velike za- sluge pravoslavnog sveštenstva za narodnu Srpsku stvar, govorili su predsjednik skup- štine i Vladimir Desnica. Zatim se je preslo na drugu tačku dne- vnoga reda: Hventualui predlozi. Pri ovoj tački stao je prvi govoriti predsjednik, te u krasnom govoru, u kome je istakao prijeku potrebu uzgajanja mladeži u srpskome duhu, i radi toga što je srpsko ime i Čirilica potisnuta iz javnijeh škola čak od onijeh faktora, koji su u prvom redu pozva- ni da je brane, podnosi skupštini predlog, da se u Dalmaciji ustatiove privatne srpske osnovno škole i da se za osnivanje tijeh ško- la kupe prilozi. Zast. Dr. Vl Trojanović predlaže da se predlog predsjednikov usvoji kao resolucija i da se protestuje u ime srpske stranke protiv današnjeg vladinog sustava, koji vlada u ško- lama, a naperen je protiv srpskoga imena i srpske narodnosti. Skupština usvaja aklamacijom predlog predsjednikov kao poaelussju i prosvjed u smislu predloga dra Vl. "Trojanovića. Ovijem se je završila sjednio: Dne 5. avgusta od 7% ura pr. p. do 1'% po p. odbor jedanaestorice neprekidno je ra- dio osnovu statuta o organizaciji stranke, a sjednica se je držala istoga dana u 4 ure po podne. Predsjednik otvara sjednicu i saopćava skupštini da je primio od uprave Narodne Čitaonice u Spljetu poziv, da skupštinari mogu pohagjati čitaonicu za vrijeme svog boravka u Spljetu. >kupština je izabrala dvo- jicu izaslanika da zahvale rečenoj upravi. Dalje predsjednik saopćuje da je primio , Narodna Misao“ kao dar srpsko-hrvatske ujedinjene omladine u Zagrebu srpskoj skupštini, te ova zaključuje da predsjednik u ime izaslanika srpske stranke pismeno. zahvali g. Dušanu Mangjeru. | Predsjednik, prije nego se je preš lo na iz- vještaj odbora jedanaestorice, ističe kako se stranka mora organizovati, da se razvije na ponos srpskoga naroda; pa za to neka se svačije mišljenje čuje i izabere što je naj- mudrje i najpraktičnije, preporučuje slogu (Burro odobravanje). Zast. Gjuro Vukotić, izvjestitelj odbora jedanostorice, čita nacrt statuta. 2rvi paragraf statuta glasi: Organizacija srpske stranke izvagja se stvaranjem jednog društva na najširoj podlo- Zi, čiji će statuti biti podneseni i odobreni od državne vlasti. To društvo vazivlje se psrpsko Bratsvo“ sa sjedištem u Spljetu“. Vilj je društvu : nazvijati i širiti napredak i prosvjetu megju srpskim narodom osobito na Primor- ju, u pravcu prosvjete izobraženih naroda u liberalnom duhu. Obrana srpske narodnosti, osobitim ob- zirom na prilike na Primorju u duhu i smi- glu zakonom zajamčene ravnopravnosti, i nje- govanje onih predanja, običaja i osobina, koje srpskomu narodu daju onaj osobiti bi- ljeg i značaj, što su ga kroz vijekove saču- vali i karakterizovali. Narodna duševna zajednica na temelju narodnog prava i narodne slobodne volje, isključujući hijstorijska prava u koliko se ne & xa ( slažu S narodnim pravom. Da ovo postigne, društvo se ima baviti: o uzgoju moralnom i intelektunalnom srpsko- ga naroda u opće, a osobito o uzgoju sa gragjanskog i političkog gledišta; o uvede- nju srpskog jezika i srpskih pismena (ćirili- 6) u škole i javnu upravu, te i o osnivanju škola; o pitanjima općinskim, zemaljskim bi- lo kulturne bilo privredne bilo trgovačko- obrtne naravi; o ekonomnijem potrebama narodnijem; o predlaganju kandidata za česarevinsko vijeće, za zemaljski sabor, za općinska zastupstva i za trgovačko-obriničke komore. Ulanom ovoga društva može postati sva- ki Srbin u punom uživanju državnih prava, a kao prilagač svaki Srbin i Srpkinja bez razlike, a samo će prvi imati pravo glasa. Svaki član društva godišnje doprinaša naj- manje jednu krunu. Ovo je u malo riječi sadržaj statuta društva ,Srpskog Bratstva.“ Predsjednik predlaže da se prije pove- de rasprava 0 prvom paragrafu, a da se ostali paragrafi prime en block (skupa). U raspravi učestvuju Katić, Kvekić, Ra- ketić, Arambašin, Perić, Vujatović, dr. Krsto Kovačević. U toku ove rasprave dr. R. Kve- kić u lijepom govoru protumačio je bitnost, svrhu i potrebu ovog društva. Zatim predsjednik stavlja na glasovanje prvi paragral, pa sve ostale skupa, što skup- ština gotovo jednoglasno usvaja. Izvjestitelj odbora jedanaestorice čita prelazne ustanove, koje glase: ,Promica- teljni odbor ,Srpskog Bratstva“ postigne li potvrdu ovog ustava od strane nadležne vla- sti, sazvaće skupštinu da izabere upravni od- bor“. Skupština usvaja. Za ovijem isti izvjestitelj čita skupštini predloge odbora jedanaestorice, koji se odnose na promicateljni odbor: skup- ština izabraće 15 lica u taj odbor, ko- ji će: a) izraditi kod nadležne vlasti odo- brenje statuta; 6) u slučaju kad bi vlast zahtijevala, da se koja ustanova statuta izmi- jeni prema propisima zakonskim, da sve shodno za to učini u duhu ove osnove; c) pokupiti upisnike u društvo; d) pristajanjem akcijonera ,Srpskog Glasa“ poraditi što je potrebito, da se vlasnost Srpskog Glasa“, | koji je osnovan da bude organom srpske stranke, pregje na ovo društvo, u koje se ista srpska stranka organizovala; e) da isti promicateljni odbor, dokle društvo ne započne svoje redovito djelovanje na te- melju odobrenog statuta, upravlja srpskom strankom i da je predstavlja. Ovi predlozi odbora jedančstorice bili su jednoglasno primljeni, a u promicateljni odbor bjehu izabrani: dr. Ignjat Bakotić (Spljet), 0. Kornelije Pavasović (Vrlika), dr Krsto Kovačević (Šibenik), dr. Vlaho Matije- vić (Dubrovnik), Jovo Dimitrović (Benko- vao), Luka Stojanac (Dicmo), Gjuro Vukotić (Grbalj), Aleksandar Katić (Knin), Filip Si- nobad (Skradin), dr. Dušan Baljak (Zadar), Uroš Lombardić (Ercegnovi), Andrija Vuja- tović (Knin), dr. Gjuro Negrini (Sinj), Matej Šarić (Dubrovnik), Ćiro Korolija (Kistanje). Predsjedmik u ime srpske stranke i srp- skoga naroda zahvaljuje i nazdravlja opro- banoj slozi srpske narodne stranke u Dalma- ciji (Burno odobravanje). Dr. Dušan Baljak kaže, ako je sve ovako složno i prijateljski teklo i svršilo, da je za to zasluga g. pred- sjednika, te pozivlje skupštinu da svi složno kliknu: Živio dr. Ignjat Bakotić! Skupština se odazivlje burnim trokratnim: Živio! Dr. lgnjat Bakotić se zahvaljuje i pozivlje skup- štinu, da se zahvali i odboru jedanaestorice, koji je izradio osnovu. Što bi i učinjeno. Za ovijem je skupština bila zaključena. Po zaključku skupštine promicateljni odbor _omah se je konstituisao izabravši za predsjednika dr. Ignjata Bakotića, za tajnike Dr. Dušana Baljaka i Luku Stojanca, a za blagajnika Andriju Vujatovića. Ovo je dvodnevni rad skupštine srpske stranke, koji je dostojan svake hvale radi ozbiljnosti, jednodušnosti i trijeznosti. Ovakav rad, budemo li ljudi, mora uroditi velikim uspjehom. U veče istoga dana na obali pred čitaoni- com svirala je narodna glazba, po svoj prilici u počast izaslanicima srpske stranke, jer je prvi komad programa bio koračnica Rado ide Srbin u vojnike. Zadnji komad programa Z1- jepa naša domovino Srbi su pljeskanjem poz- dravili, na što je muzika opet odsvirala ko- račnicu Rado ide Srbin u vojnike. Dok je muzika svirala srpski izaslanici u velikom broju posjetili su narodnu čitaonicu. Poslije muzike bila je zajednička večera na kojoj se se je pjevalo i nazdravljalo, te. u naljepšem raspoloženju rastadoše se i opro- stiše izaslanici noseći svaki veselu vijest, koja glasi: Uspjeh i napredak. U petak po podne nekoliko Srba izasla- nika položilo je na grob pok. L. Kažimira Luketića u Kaštel-Lukšiću vijenac sa natpi- gom: Z. Kažimiru Lukeliću sa sr pske skup- štine 1897. Ova počast uspomeni pok. Lu- ketića dokazuje, da Srbi znaju cijeniti zaslu- ge vigjenijih boraca, megju koje i pokojnika treba ubrojiti, tim više što se je odbor je- danaestorice pri izradi statuta za ,Srpsko Bratstvo“ poslužio jednim izragjenim i odo- brenim statutom, koji nosi ove potpise: Joso Mijaljević, LZ. Kažimir Luketić, V. Ivov Bu- tijer.