U Dubrovniku 5. Septembra 1897. 4 2 o ' 3 4 # Prepla i : šalju se administracbji4l, u»covnikca“ Cijena listi Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu fior. 4. 50. Za Srbiju i Crnu goru na go- fior. 5 Dopisi se šalju uredništvu, dinu fior. 5. Rukopisi se ne vraćaju. | Za sve ostale Ak. franaka 15 u zlatu. zemlje na godinu Za oglase, priposlano, izjave javne zahvale, računska izvješ- ća i slično objave plaća se 10 novč. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Za Dubrovnik na godinu fior. 4, Na po godine i na četvrt godine urazmjerno. Nefrankirana pisma ne pri- Pojedini broj lista 10 novčića. maju se. Broj 36. Izlazi svake Nedjelje. Godina VI. Sadržaj : Može li Hrvatska biti Pije- monat? — Ilocnuje epneke CEYIIDTHHO y Crzsery, nume xp K. KosaseBuli — Mržnja — Naši dopisi (iz Kaštel-Lukšića i Kotora, murja, ni uvagjanje magjarskog jezika u Skole i urede, ne može da otvori oči, oni jo- šte sanjaju o Pijemontu kao onaj regruta o gjeneralskom obilježju. CJIOGOAy 3JIATHY“ — HM Hukaja uuje yaMAKA0: HH= jecy ra IJamnjiu Huru Noronu KpBu, Hura onymlie- Ha Geja 4 cpymene u samapene kyJe u gjegoBeku | ABOPOBH, HHTH y UpHy 36eM/BY yTjepaHu ILIOJ Ebe- roBor soja ma 6yjmom 4 sezenom IO0y, Koje je Hrvatska je opozicija ovoga puta imala lijepu zgodu, da se okoristi povoljnim raspo- loženjem srpskoga naroda, jer u Trojednici može se sa Srbima sve, a bez Srba ništa. — Domaće vijesti — . Fregled — Dubrovačke Svi ovi neuspjesi i razočaranja prirod- | Hrv. združena opozicija imala se je u adre- OnjeKHBAJIO y2KACHOM XYKOM yJApANA KONHTA TYP- vijesti. na su posljedica pogrješne osnovice, sa koje | si okaniti fantasmagorija, koje jedino tugjin- | egujex koma, muru je oxanjesao upen jaykom u Može li Hrvatska biti Pijemonat? Franjo Rački u brošuri Listovi jednoga antiumioniste kaže: ,Točka ona iz koje se Ugarska proti Jugoslavenstvu ročila, bijaše sveudilj pridružena joj hrvatska kraljevina. Kad bi Hrvatska bila samostalnom državom ostala, kad bi hrvatski narod bio gospoda- rom svoje sudbine: onda ne bi mu razvoj. Uz to ne treba pokazivati, da se trajnom samo savezu s Ugarskom mogaše u Hrvatskoj odgojiti naraštaj, koji je ugarskoj hegemoniji zapostavio i žrtvovao jugoslaven- ske interese“. Za to je godina. 1102., kad su hrvatski velikaši izabrali Arpadovca hr- Ugarska, imala opirališta na jugu, da priječi državni hrv. političari polaze. Ako je temelj zgradi, koju se misli graditi, nevaljao, prirodno je da radnje na takovoj zgradi ne mogu niti napredovati niti se dovršiti. Prvi i najveći dosadašnji povjesničar hrvatski, Rački, kazao je. da je osnovica hrvatske politike pogrješ- na, s koje Hrvati i danas trpe; a ipak us- prkos tomu svi hrvatski političari — s ri- jetkijem izuzetkom — bilo s desne ili lijeve strane trojedničkog sabora stoje na istoj os- novi, te je dr. Tomašić u ovogodišnjoj ad- resnoj debati sa zadovoljstvom konštatovao : da se jedna (narodne stranke) i druga (koa- lirane opozicije) adresa temelje na jednoj istoj misli i osnovi, naime na savezu sa kra- ljevinom Ugarskom. Ovaj savez prva je ve- lika pogrješka hrvatskoga naroda, kazao je Rački. stvu mogu pomoći, a ograničiti se na real- nu politiku i priznati Srbima ista prava kao. i Hrvatima. A ovako ona sama nehotice po- država današnji sistem. Hrvatski opozicional- Ci uvijek će ovako prolaziti, dok se ne od- reku veliko-hrvatstva i unije. Radi njihove nerazborite politike trpi zemlja i narod. Pos- lije adrese hrv. združene opozicije banu Khuenu Hedervary-ju razvedrilo se je i on ge smiješi .... Zemlja kojoj je temelj, na kojem danas počiva, pogrješan; zemlja, u kojoj se po tvr- dnjama opozicije ruši individualnot kraljevine, oskvrnjuje narodno njezino obilježje i sprje- čava ekonomski razvoj; zemlja, koja je. po svome geogralskom položaju ovisna o naro- du, koji drži ugarsku nizinu — ne može biti Pijemonat, već tačka i uporište Ugarske Uj njauem cBojujex ocpamohiennjex zjeBuna, Huma namerTuyTujem ćeniuamliem, npeg pašsćaueuujem yau- ma cBoje zparonjene pjene, upeg usByuemsnjem u oTprayTnjem yrpoćama eBojajex marepa u cyupyra ; uumra ra uje uramnjo: jyuak je sa jyumakom CHJIAZHO y XJAZHH FpO6, KOP NOHAjBHIIe HH IpoGTA NJIO4A, KAO ČEPOMHH 3HAK, HHje NOKDHBAJA; HB cmpra je 2KHBOT IPOHHKAO, NOTOL4 KPBH Cy pOH- za jyunake a cjeme jyunauko pacapocrpadnju, a jy- HALH CY CIACHJIH HAPO/. BjekoBu jeguoeraBio upejerjeme upeko rujex uemepnujex uekyceraBa, npeko Trujex ropkujex ua- COBA H Tyra, Upeko Tujex rpganjex pana u myue- Iba Hammera Huapoga; aju oBaj y oxaBom cjeliawy UpPOBOJeHOT IKHBOTA NDOJIH CBY TyIy CBOFA pae€- Hor epua y eBojy uapogay nujeemy, y kojoj je om Ca BATpeHHM NpTAMA, H CA AHBHHM ECTHUKHM YKY- COM ILTACTHUHO NOZOKHO OGHOB CBOjOj noBjecauuu upenaBiniu jyunauka njena cBojujem NoTomnuma Kao aMaHeT Ha Bjeuuy yeuomemy. Ta weroBa emomeja sacyokyje za 6yne upuzakoBama Manjagu ecrapn- vatskim kraljem i Hrvatsku Magjarskoj pri- družili, veli Rački: ,prva velika pogrješka hrvatskoga naroda, s koje i mi danas tr- pimo“. Petar Preradović u pismu iz Zagreba (17 dećembra 1850.) svomu prijatelju Kaz- načiću veli: ,O politiki nije skoro vrijedno da prosborim a i sam znadeš na čemu smo — nasciturv ruliculus mus (rodio se smiješan protiv Jugoslavenstva. e“ cpneke jex kracnuanjex Upka, u To je najuzemenurujau 6a- IbC! IBETOBOT' BPJIOT 3mauaja, IeroBe y3BHileHe, u eBujem ogamuuujem eBojersuma 6oraro sajapene upupoje. kan ey nama ocraja 6paka Up6u uo Typ- ckujem japMOM CTOIAJH, H UPOTHB bera Ce 6opn- zu mu Cp6a gaimaTuHeku 6ujiH €MO OZ HX OH Jemenu, u upunajaju emo TOJIHKO BjekOBa MJIe- Taukoj peuy6zuuu. Kpo3 Toguko Bjekosa weere 6u- U prošlom broju pobilježili smo glavne tačke iz adrese hrvatske združene opozicije, i kazasmo da ništa konfuznije, smetenije i nelogičkije nijesmo- čitali. U adresi moli Nj. Veličanstvo, kao nosioca krune sv. Stijepana, da pridruži Hrvatskoj njezina(!) rastrgana uda t j. Dalmaciju,. Istru, ske zemlje, Bosnu i Hercegovinu na temelju Hocauje CKYINITNH € toj se t y CnberTy Ona ujemenaTa keba, Koja ce rojuua saueja y Hajny6/ujem 3akJlOoHunama epn- ckujex epnana, u najrame sknne uerujex upenuje.a OZ MHOrO sloven- : pda pona jaxy cemuiće Gjeryaana upeg rypekujem upo- (x pra E PRE Lo *v. državnoga i historičko irava, narod- jenreliu noJeT ysBuiemor uycrBa upehe u3 miš)! to ti je jezgra naših stečevina iza oat “el i fsk 5 | ja. Dalj : a ZAMETKA. H “do pita rea jap 15 00. PJ VRAN Pla RN: PRE Pa g Me so načela reografskog položaia. Da ga | craba 3aueTKa, ; , . . : . Bgromnih dvoljetnih nada. Ja sam se politi- | N98 naćea 1 geogravskog pooraja. “aje Be 98. Jvnnia (4. Asrycra) yerpojuna ce 'cpueka | 9599 SpaBy y name Epno npsmasu, u mujemea | u adresi kaže: ,da se hrvatski narod ne da | 2: Jyauja (+. Asryera) yerpoju epue ce ca uoromuuma osujex Bpjnjex jyuaka, a uecTo u ma camu 6ujacmo nupuayljeau noj 34a1muqTaTomM MJIe- Tauke penuy6nuke 6opuru ce nporaB Typekujem Hanagajuma. ke sasvim već odrekao, jer mi se čini s njo- me: praznu slamu mlatiti“. Izabrali smo mišljenja ovijeh dvaju ve- likih ljudi, koje svi Hrvati u velike cijene i svojijem velikanima nazivaju. Iznijeli smo ova dva mnijenja, jer jedan iz drugoga lo- gički potječu, kao posljedica iz uzroka. Rački konstatuje činjenicu, da je godina 1102. svr- nula smjer hrvatske politike na tugju stažu, kojom je hrvatski narod lutao i postao upo- rištem magjarske t. j. tugjinske politike pro- tiv Jugoslavenstva. Preradović u pismu Kaz- načiću konstatuje jedan neuspjeh hrvatske politike, naime, razočaranje koje je nastalo poslije krvavijeh dogagjaja 1848. godine, te = veli da je jezgra stečevina iza ogromnih na- da — nascitur ridiculus mus. Za sve politi- čke uspjehe Hrvata vrijedi ovaj Preradovi- ćev izraz, pa i njihovo poravnanje s Ugar- skom, što zovu nagodbom, uspjeh je takove vrste. Ali je Hrvate nagodba politički opila, ote Josef Holoček pravo veli: ,, Hrvatska do- bija poravnanje sa Magjarima. Osjeća se sret- nom i tako joj je, kao regrutu, koji osjeća da ge u njegovoj torbi na nevidnu mjestu skriva gjeneralsko obilježje, s kojim će on jednom biti slavan i veliki. Hrvatska se in- teligencija počinje domišljati, da je Provigje- crpanka y /lazmanuju y opramuuHo, saKOHHTO, MO- paJIHo TujeJo. Jom 3a BpemeHa HuKa/ \OcTa onmjakanor, u sa CpueTBo TOJIHKO BACJIY:KHOL IPBAKA, NOK. Cape BjenanoBuhia, 6ujame IbETOBC CTpAHE UCTAKHYTA Ta KOA, H Os6NIBHO Ocjeliana BeJuKa norpeća ror yerpojeTBa; aju nupujuke "u aroge nue 6ujaxy TaKO upnjarne, ga ce MOrJO Tako Jako, u ca nornynnjem yeujexom go ersapu zgolia. Cpu- ckH napog y lazmanuju, n3 pamrpkane mace mo nokpajunu, Koja ce og eczyuaja go ezmyuaja_y uekujem 3uamenurnjem uacosuma oko eBojujex Be- linjex u BaxHujex murepeca mapoganjex caćupaja, A y TAKOM CTABY YHeeTO y nekujem npezjeuma ne- npuerynHa, u 3aro ćani nenomuuna 6uza — 1mocrao je e Takujem yerpojeTsom mopalna ujemokynHocrT, Mopazno eBujeeuo TujeJo, Bpujeguo 2*kuBora m gpe- Tawa. /laBuu upn3op 036m;Bno yBaskemor uaca, Te- miKOr, u y eBojujem Nnonupezunama IJogaor npe/- mera cjajuo je Kao eymuama cBjeTjocT ca eBujy JIHNA; a BZanoc ezore, mro je gueao ca imapo- | kujem ys/umiuama u3 eBake uecrune nojegunor oza- CJAHUKA, HB CBAKOF IbeTOBOT zZMjelA, TEKAO je Kao. 6uerpa pujeka y jyrpemem cBeuanom onujeny upn- pognor Beceza jeiaor upoJBeTHor zada, KoJuKo sa cBe Bpujeme pacupaBe, TOJIuKO H = nmocuje eregene Bezuke nujeu. Osa ce moske cJo6oguo nasBaru CIIOXAJIHOM 3a PAZBHTAK HANIETA HAPOJA, MH BaCJIY- yje ga ce yG6uzexu Kao Bajsaskanje mopajno ozjezo, mTo je ecpneku Hapo/q eTBOpuo oz zana 6Bo- je cezuuće y oBy semiy. Buzo je y upomocru jyaaukujex upumjepa kpBasnjex ćopaća, gpacuujex u guBuujex ymuujex TBopeBuna nojegunana, ueTru- upotrijebiti kao materijal njemu iugje držav- ne misli“. Koliko protuslovlja u malo riječi, što nije nikakvo čudo, kad se znade iz ka- kvih je raznovrsnih elemenata sastavljena Kono pamona: s . nonjeoauae. jugyo“ may cyn6auy apyrujem upasuem, u /lazmauuja noeraje nokpajuna ayerpujeke momapxuje. Haerane npyro u mupuuje goća, upeera uynase u xyka uyimaka, 6lacTawe u KJenerawe jararana u MaueBa; rpaHy HOBA GAJA: Tpa/uuujonaJiHo u KOHCOPBATHBHO Cpu- CTBO H3 CTAIA NpocTe O6Gpane eBoje Guraocra upe- lje y ono mupuor paza u npoesjere. oco6ćuro e hrv. združena opozija. Čitajući govore brani- lja spomenute adrese, ni u jednom ne ćete naći, da se je dotični zastupnik potpuno , identifikovao s tom adresom. N. pr. Frano Potočnjak kazao je, da je usuprot svojim načelima potpisao adresu opozicije. Da se dokažu protuslovlja i neizvedivost adrese, do- i sta je uprijeti prstom na riječi Račkoga. Kag MH CTyIHCMO y yCTABHH >KHBOT, HAMA yaora nocrTage cacsujem apyre napasu. VeraBuu 2KHBOT, y KOME CMO MAPJBHBO H OZLYIIEBIBEHO yuG- CTBOBAJIH, CIPABHO HAM je zgocTa ropkujex umanena- hewa; u — npem/a 6Mo Buie 34 zpyre nero sa ceće paguja — CIpaBmaJje ey nam ce 7yKaBe mpeske, H Tpaxuio ce za 6yzemo ca eBujex crpana usurpaHu. OBa 6opća nocrage ropua u onmacnu- ja nero ona gpsaBa Ha 6ojmomM I0/6y. | Ero mam nose ease, y kojoj emo MOpaJu, u Mopamo ce 6opurTu: ue ca jararaHoM, Hero ca ym- uujem OpyokjeM, Ca 3HAeM H HAYKOM, 34 Hama CBETa HAPOJHA UpaBAa. — V uujoj yeuomenu ne eroje 2KuBo ynaucana Bpemema Mamye, Posne- pa u Jlaneme, Kag emo mu noj yoxacuujem npu- THCKOM H NporoHeTBom oeBajajiu 3a C]ABeHCKY MH- cao repljase KyaTypue ongamiwe rajujanoke 6upo- Epanuje u Trajnjanekor rpaljauersa?! Ila kag emo TO CuaBeneTBy u ceću ocBojanu, zoćuemo sa 6a- rogapuocT uporoneTBo nok. Mux. IlasaunoBnlia — a caga umamo 6zarogaT ieroBujex uuTomaia, Cijenimo da ne treba više dokaza, da historijsko i državno pravo isključuje narodno načelo i obratno, a geografski položaj u ovom slučaju i prvo i drugo. U prošlogodišnjem za- gjedanju trojedničkoga sabora bivši odjelni predstojnik Kršnjavi od prilike je rekao: onaj, koji vlada ugarskom nizinom silom geografskog položaja takogjer vrši uticaj i go- spodari zemljama izmegju Save i Drave. A kamo li Hrvatska Pijemonat! Ovo je gorka istina, jer se istorija srednjega vijeka i zadnjijeh dvadeset godina pobiti ne može. Sva histo- rijska prava, koja Hrvati reklimiraju za se- be, u koliko su u povjesti osnovana, pripa- daju Ugarskoj, ili u najpovoljnijem slučaju za Hrvate — pošto se oni pozivlju na 800- nje Hrvatskoj odredilo, da bude vogja i uči- telj narodu prekosavskom i da je Bosna i Hercegovina već skoro sastavni dio Velike Hrvatske“. I u ovom se pogledu snovi ve- liko-hrvata razbiše. Bosna i Hercegovina bje- hu austrijskom vojskom zaposjednute, ali sa ciljem da ta okupacija bude ,/klin u slaven- sko meso“, kako je kazao ministar-predsjed- nik Tisza u magjarskom saboru. A Hrvati i Hrvatska bili su samo uporište i tačka za bolje postignuće rečenog cilja i ništa više. Veliko-hrvatima ni gubitak Rijeke i Megju- godišnju vezu s Ugarskom — pripadaju pod- jednako i Hrvatima i Magjarima. Dakle con- dominium, ali condominum ne može trajati vječno, pa bi se dogodilo ono, što se je već desilo sa Rijekom. Adresa združene opozicije veli: hrvatski narod ne će da bude matert- jal njemu lugje državne misli. Doista lijepe riječi, ali samo prazne riječi, jer osnovica te adrese i temelj 800-godišnje hrvatske politi- ke kazuje sve protivno, što smo vidjeli i do- kazali, nama uzemenurujex epgana; azu uuje 6u7o yeTpo- jene mopajine njemoKyuuocTH. M saro, Ta _epueka creueBuna ocralie šanucana sraranjem CJOBEMA y IBCTOLIHCY PA3ZBHTKA HaIIETA HAPOJA. Og gama weroBe uponaeru ua 60juom oy, cpueku apo, kao po6 Typeke ene u ie3aiHe KpBO- JIouHe ynpaBe, y eome ouajawy muje 6uo usry6uo ny6oko uyeTBo eBojujex eBermjex npaBa, u upuna- mao je «pBaBe oKprBe ma ozrap eBoje eođoje, ćopno ce kpos sBjekose e opyxjem y pyua, ca HeuyBegujem 1jemuma BHTEIIKOr jynamrTBa, ca Heo- IHCUBHM MyueibeM IpOTHB CBOrA THpAHA, HOCHO je BHCOKO saeTaBy G HATIHCOM: ,,3A KPCT uaCHH H Koju Nog HMCHOM CTpaHKC NpaBa BOJE CTPAMIKO UpPporodHeTBO NuporT4B Hama, UPoTu4B umeHy CPIICKOM, u3Bpliy uosjeeT amy, ygapajy na name eBernise u yenomene, Kure ce nanmujem uepjem, u oTumM/by Ham CB6& IITO je name nog xpsankujem umenom. — Flomo je go Tora, ga ce, y caBesy ca _xKJepa: kanuom erpyjom, koja rpaxu, za y Wazmanuju NaHAC 3ABJAJA, CPICKO HMe He Camo upesupe, Hero uax emarpa u negocrojuum npocror enomena, KAO HCKa HamuuupoTuHa, koja je morekna og ka- ayljepa. Ka oprannuno yerpoja y OKBHpy CBaKOM Hapozy Buao je sume spujeme za ce opnega. erpan-