sia

U Dubrovniku 7%. Novembra 1897.

> Cijna listi

Za Austro-Ugarsku, Bosnu i
 flercegovinu na godinu fior. 4. 50.

Za Srbiju i Crnu goru na go-
dinu fior. 5.

Za sve ostale
franaka 15 u zlatu.

zemlje na godinu

Za Dubrovnik na godinu fior, 4,

Na po godine. i na četvrt godine
.surazmjerno.

2 Pojedini broj lista 10 novčića.

Pretplata i 07"

šalju. e sdministraciji ,D.

Dopisi se šalju uredništvu
Rukopisi se no vraćaju.

Za oglas:, priposlano, izjave
javne zahvale, računska izvješ-
ća i siične objave plaća se 10 uovč.
od retka (sitnijeh slova). Ako se više
puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankirana pisma ne pri-
maju se.

> Broj 49.

=a

Izlazi svake Nedjelje.

Godina VI.

Sadržaj: Strani svijet i hrvatsko pita-
nje == Sto obećaje Nikola Tesla — PB
četnica prof. Panila na učiteljskim konferen-

cijama — Naši dopisi (Mljet) — Domaće
vijesti — Srpske zemlje — Naši telegrami
— Dnevna kronika — Dubrovačke vijesti

— Dodlistak.

Strani svijet i hrvatsko pitanje

Ima pitanja u svijetu, koja se na prvi
mah razumiju, kojima ne treba, tumačenja i
dokaza; ima pak i takijeh, što ih više učite
i nastojite im naći razlog opstanku, to se
više uvjeravate o njihovoj izlišnosti i neos-
novanosti. Pitanja, kojima fali razlog opstan-
ku a pri tome njihovi zagovaratelji i brani-
telji svo to bješnji i nepristupačniji postaju,
obično se nazivaju patološkom pojavom i
feticizmom.

Misao, koju je Kvaternik a za njim Star-
 dević začeo, spada u onu drugu vrstu. Da
misli — ako se uopće može mišlju nazvati
— Kvalernikovoj i Starčevićevoj t.j. pi-
tanju o Velikoj Hrvatskoj fali razlog op-
stanku, eklatantno dokazuju strani pisci i
publiciste.

o Veliki i mali Starčevićanci uvrtjeli su
osobi u glavu, da i hrvalso pitanje zasi
jea u balkansko pa odatle u istočno pitanje.

= Oistočnome pitanju napisala se je do danas
čitava biblijoteka na svijem jezicima evrop-
skijem. 0 ovome p'tanju neprestano kao iz
zemlje niču nove publikacije, o kojima je
tško pri naj boljoj volji. voditi računa. Otvo-
rite koju mu drago od tijeh publikacija bilo na
francuskom, bilo njemačkom, bilo ruskom, bi-
lo češkom jeziku, naći ćete poglavlja o  jer-
menskom, o grčkom, o arbanaškom, o bu-
garskom, o srpskom pitanju, »li o hrvatskom
odi riječi. Uzmite u ruke koji mu drago
svjetski list ili ti časopis opuzićete isto. Kuo
razlog ovomu neinteresovanju za hrvatsko
Pitanje ne može se navesti, da strani svijet
nije imao ni prilike ni vremena, du se o to-
me izvijesti; jer ima nekoliko decenija da 0
tome veliki hrvati pišu i govore u zagrebač-
kom saboru, u bečkom  carevinskom vijeću,
Da čak jednom čuo se je Bijankinijev glas
Za Veliku Hrvatsku i u delegacijama, ali bez
uspjeha, strani svijet ostao je hladan, ne tiče
ga se niti kao obična novina. A zašto? Jer
> strani novinari i publieiste ne mogu pojmiti
> Mrvatsko pitanje kao dio balkanskog a po
tome istočnog pitanja, ne radi nepoznavanja

= prilika, već što mu ne mogu naći razloga

2 opstanku. Jermensko, grčko, bugarsko, srp-
oSko pitanje nije čekalo nekoliko decenija, da

ih strani svijet razumije i shvati u bitnosti,
biva njihov cilj i težnju, pa i griješio u de-
> Mlju, već netom su se pojavila, svak je ra-
= tmio, o čemu se radi. Vara se, ko misli,
da je uzrok nepoznavanju i neinteresovariju
> evropskijeh naroda Za ovo ili ono pitanje
> neznanje ili indiferentizam. U današnjem vre-
> Menu kad je borba Za opstanak kod kultur-
nijeh naroda dospjela do savršenstva, kad
se šalju naučne ekspedicije u srce Atrike I
Azije; u današnjem vremenu netom se pojavi
kakvo novo pitanje, u najkraćem je roku

raspravljeno sa svakog gledišta, samo ako.

ima praktičke vrijednosti; dakle, kad u da-
našnjem vremenu hrvatsko pitanje nije mo-

glo kroz toliko decenija zainteresovati Evro- |

Pu, koja mu je tako blizu, znači, da nije pi-

tanje već fantasmogorija, a za fantasmogori-
je današnji vijek nema vremena.

Na ove su nas retke navela dva hrvat-
Ska lista, koja su posljednjih dana većom ili
manjom jetkošću iskazali svoje negodovanje
na stranu štampu, što ignorira hrvate i
hrvatsko pitanje. Mjesto da je ta lekcija kori-
stila hrvatskijem novinarima, mjesto da ih je
osvijestila i dovela na pravi put realnosti,
jače ih je ražestila. Zadarski , Narodni List“

u jednom skoro izašlom uvodnom članku ža-
| lio se je na srbijanske i bugarske državnike,

što u razgovoru sa  saradnikom  pariskog
»Le Figaro“ nijesu spomenuli i hrvate, kao
narod, koji živi na balkanskom poluostrvu.
Ovaj prosvjed < ,Narodnog Lista“ tiče se
spoljašnje politike. Drugi jedan prosvjed, koji
je ugledao svijeta u tršćanskom ,1li Pensiero
Slavo“, odnosi se na unutarnju politiku mo-
narhije. U ,Revue des deux mondes“ počela
je izlaziti studija o monarhiji Austro-Ugarskoj
i ravnoteži evropskoj. Po piscu te studije,
čvor evropskog problema nije ni u Carigradu,
ni u Berlinu, ni u Petrogradu, već u Beču,
ili ti bolje bliža budućnost Kvrope riješiće se
u trouglu, komu su uglovi Beč, Budim Pešta
i Prag. Tršćanskomu hrvatskomu listu žao
je, što je pisac spomenute studije češkomu
pitanju dao u Austro-Ugarskoj monarhiji
najveću važnost, i što ga dovodi u svezu sa
spoljašnjom politikom i sudbinon Kvrope, te
nastoji uputiti francuskog publicistu o velikoj
znamenitosti hrvatskog pitanja, i veli: ,Go-
spodin  Benvist dakle, govoreći o jednom
trouglu i izostavljajući Zugreb, izostavlja  je-
dnog od glavnijeh faktora u razvitku na-
šega političkoga života; briše upravo južne
slavene (1), kojima je Zagreb središte (?).“
Na dugo bi nas povelo, kad bi stali tu-
mačiti pretpostavku francuskog publiciste, mi
ćemo se ragje vratiti na svrhu ovoga članka.
Ova dva slučaja, na koja je hrvatska štampa
skrenula pažnju, a gličnijeh ima svaki dan,
dokazuju: prvo, da hrvatsko pitanje u Austro-

| Ugarskoj monarhiji igra sporednu ulogu, jer

su Prag i Pešta jači i moćniji od Zugrebu,
koji je samo u mašti velikijeh i mulijeh
hrvata središte južnijeh Slavena; drugo, da
hrvatsko pitanje u spoljašnjoj politici t. j. u
balkanskom pitanju ne znači ništa, već služi
kad i kad maljem po srpskijem glavama
političarima na Baliplatzu u Beču i na mu-
gali u Sarajevu.
= Odgovor na eventualno pitanje, zašto
strani svijet ne razumije hrvatskog pitanja,
nalazi se u raspravi Meda Pucića ,Srbija i
istočno carstvo“ Medo Pucić veli: ,usvojivši
CG. Hrvatiy Srpski jezik za službeni, srpsku
književnost za svoju, srpske zemlje za svoje,
nazivajući ih samo imenom  hrvatskijem, ta-
kova zamjena imena ne mijenja ništa bitnost
stvari i pitanje hrvatskoga kraljevstva uvijek
je srpska stvar. Kad bi hrvatski političari
prama ovoj istini udesili svoju politiku, tada
bi i Zagrebu poskočila cijena, inače uzalud
pravke.
Po nav ite
Što obećaje Nikola Tesla
.Phe Examiner', list što izlazi u
San Franciseo (u Americi), u posebnom iz-

danju, što nosi naslov lectrical Edition, do-

nosi opširna izvješća sa ilustracijama o naj
novijim izumimit i osnovama naj slavnijih

elektrotehničara Amerike, kao Tesle, Edi-
sina i t. d. Ta je izvješća napisao saradnik
spomenutoga lista, koji je naročito bio po-
slan u New-Jork, da ispita rečene  elektro-
tehničare o njihovijem izumima. Na prvome
mjestu toga posebnoga izdanja nalazi se ra-
zgovor sa Nikolom Teslom, kao i njegova
slika i ilustracije njegovijeh izuma. 'To iz-
vješće u srpskom prevodu glasi:

New Jork 27. septembra. — Nikola Tesla
obećaje nekoliko stvari za prosvjetu. Najveća je od
njih let preko kopna od ocsana do oceana u trile-
d-set ura, telegrafpvanje bez žica i svijetlost bez
toplote.

Ovi napreci nijesu snovi teoretičara, no će
uzeti po sebi veličinu realizma, kako čudotvorni
Tesla usasrršava i unapregjuje svoje eksperimente
(pokušaje) do takoga stepena savršenosti, da daje
Svojim izumim. i otirićima trgovačku vrijed ost
»Jeftinije nego ge misli“, kako. on veli.

»Pomoću moje izmjenite struje (alternating

current) — rekao je on jednom prestavniku ,Exa-
mi era“, koga je primio u svoj laboratvrij (rađivni-
cu) u 86. ulici Ho.stvu u New J.rku — myuće

je šiljati putničke vozive preko kopna sa najma:
bjom brzinom od 100 wmilja na uru a većom pre»
sijom 125 do 150 milja. Uk'onjene su sve zapreke
koje su bile na putu djelovanju izmjenite struje,
a vještaci, poslani da ispituju sistem (s stav), tako
gu se povoljno izr.zili o njemu, da se osniva u
Ch'cagu društvo sa glavnicom od 200 milijuna do-
lara za graduju zračne pruge od Jersey City do
Uine ga. što će zahtijevati naj munje dvije goli-
ne gr.gjenja.

»Moj m tor izmjenite struje usposgvbiće jake
električue struje da prolaze po ovijem žc«ma a u
isto dova debelijeh žica zv neprekidne struje Sa
gvijem “će nestati, kao što će nestati i ogromnijeh
troškove. Ja to radim sa malom ili velikom presi-
jom od slučaja do slučaja, upotrebljujući transf:-
mater. Na ovaj se način energ ja i sila Niagarshog
pada može obuzdati i poslati preko države (t. j.
S,edinjene države) po samijem Žž cama. I tko ostale
radne gile oko nas m €. u svako doba kontrolirali se
i čovjeku poslužit:.

pAli im: još Zeemenitija tačka, bira trau-
smisija sile i inteligencije pomoću zemlje i bez
Žž 6. Z-mlja ina u svojijem njelrima dota energije,
da ova obig.e svijet, a vrijeme učiuiće du se zna-

nost uzmogne 8 njom poslužiti. I tada riječ, sila i

vid pronosiće se kroz prostor, i noš.ni na dlanu
ljudske ruke biće podvrgauti ljudskoj volji i učinje-
ni poslunijem vjegovoj zapovijedi Željeznički vo-
zovi lež.će na velikijem prost rima u nevjero,atno
vrijeme a očeani bić» jedn drug mu susjedi.“

— Ali mogu li ljudski možđavi podnijeti
pritisuk toga trauskontinentaluog leta, kako ga vi
zamišljate? |

— ,0 tome nema nikakve sumnje. Ja cije-
nim da 150 milja na uru u zračnoj liniji na S.vr-
šenijem ,rugama sa delikatuo sagragjenom sprarvom
za kretanje ne 6: prouzrokovati više muke putni-
č'ma nego sadašnji način vožuje sa brziuom od 60
milja na uru. Ne zaboravite, molim vas, da će
spomenut» pruge za brzu vožnju biti podignute na
potporačimu oko osim stopa iznad zemlje: tu
ne će biti uzbrdica, zapreka, krivulja, št, zahti-
jevaju polaganu i tešku vožuju, nego tu će biti
tračnica praktičuo usa\ršenijeh, ravnijeh, bez kri-
vulja i postepenijeh uzdizanja, na kojima će m stori
plaziti kao dugi i mal ne bez vibraci/A (trept.uja).

»Ivak ci,enim, da će bit dosta, da se započne
ga 100 milja brzine i da će ova brzina donijeti
rev lučiju u vwežuji na gvozdenijem putevima i
zdvužiti u trgovačke sveze grad ve da'eko osamlje-
ne. Osnova je još jednako ozbiljnu, da opravda vladu,
št» je uzima u pretres, jer ovaj pr jekat otvara svi-
jetu ogromne američke prostore, do kojijeh ne bi:
jaše do daua današnjega dopro gvozđeni put Vo.o-

vi izmegju velikijeh gradova mogli bi odlaziti svako

po ure, a mogla bi se šiljati pošta sa lakijem
prtljagom, još b.že nego li putnički vozovi, a ne
polakše. Trg. koji se može pokvariti, mogao bi se
prevoziti s jedne strane kontinefita na drugu takom
brzivom, da bi u srijem gradovima unije (t.
j. Sjedinjenih država) mogao biti zeman voću i

zelju. Kalif.rnija mogla bi se okoristiti u ovijem
prilikama više od ijedne druge države. Veličajnost
osaove proizlazi, kako kogod misli, iz njezine mo-
gućnosti. Dobročinstva koja proizlaze iz te osnove
čovječanstvu prevazilaze svačiju maštu. -

»Što se tiče pitanja o općenju sa drugijem
planetim , ja se nadam, da će se u bližoj budu-
6uosti učiniti sretan pokušaj, ne pomoću svjetlosti,
jer svjetlost prolaz ći raspršava i razilazi se, dok

bi zvučan talas (sound ware), opredijeljen, što so

t.če utiska, i pozitivan u razašiljanju postigao ž:-
ljenu svrhu.

— ,Hoće li biti moguće općenje sa M «rtom ?“
bijaše prvo pitanje iz, ovoga.

— To je upravo, u što se ja tvrdo nađam.
Ljudi na Martu imaju biti razumni; te ako mi po-
šaljem zvučne talase u odregjene razmake vremena,
oni će brzo razumjeti, da m' hoćem njima priop-
ćiti znakove, te cijeli naš sustav znakova biće im
od jeduom razumljiv. U ovom: predmetu općenja

sa Martom teško je d+ bude sumnje a u znanstve-

nom : smislu vrijem+ će odnosno biti kratko.

pSada o pitanju svjetlosti bez topline. Ovo je
već izvršeno, ali ipak nije još praktički uporavljeno.
Vi vidite ovdje u momu laboratoriju praznu cijev,
koja je mnogo ekonomičnija, nego jedna ili druga
na Idic ili usijana svijetlost. Gledajte, ja ću okre-
nuti struju.“

U trenutak sjajna, tiha svjetlost, puna kao
svjetlost ljetnog dana napuni prostorije i rasprša
tmine. sai

»Stvar je u ovom: — nastavi on —. Ja sam
pronašao uzroke gubitku energije (t. j. raspršanju
gili)- i dovoljno samih -svleđaor- Ja--mogu sada
obratiti 10 postotaka od početne sile u čistu bije-
lu svjetlost, koja ima trostruku suagu obične usi-
jane svjetlosti. Ja sam ge okanio moje stare osnove
vibracija (treptanja) jer stroj ne bi trajao više od
malo ura po ovome sistemu. Upravo sam našao
b lji način i mogu uputiti eter u praznu staklenu
krugljicu (bulbo) približnom brzinom od šest mili-
juna vibracija na sekunad. Nadam se postići pede-
set milijuna. Ja mjerim vibracije svojijem uhom,
upravo kako muzičar osluhojiva svoju viljušku (ko-
ristu) Vi vidite nema direktue komunikacije izmo-
gju mojijeh mjedenijeh žica i izpražnj»ene cijevi.
S.raja prolazi kroz staklo.

»Ah! Vi pitate, što će donijeti nastajuća do-
kada (t. j. deset godina). Ne znam, samo ufam, da
će polovina mojijeh slavohlepnijeh osnova biti plo-
dov.osna; tvrdo vjerujem, da hoće. A<o znam ja,
znaćete vi, znaće svijet. Ja sam rad vidjeti savla-
danu ovu veliku silu. Ja ne marim, ko što izumi.
Misao, koja otkriva tajne električnog svijeta zaslu-
žuje slavu i vjerujem, da ništa nije nemoguće sa
ovom silom. Što će doći, nas će sve začuditi. Što
je došlo, još je jednako tajna mnogima.“

Im. izuma 'Teslinijeh, koja još ne zadovoljava-
ju, jer ne odgovaraju na nikakav način njegovoj
nadi u konačnu usavršenju.

»Ja ne mogu ih još datiili proglasiti svijetu
što radim, dok se postigne usavršenje. Mnogo je
bolje popuniti moje djelo i tada ga pricazati, nego
obećati i pogriješit. Netom izum bude gotov, ili
netom se postigne koji u'pjeh, svijet će ih morati

obazaati:.“
>

Početnica prof. Danila na učitelj-
skim konferencijama.

B ikovica, 30. okt b:a.

U posljedu,e vrijem», skočiše opet hrvatske
\Tane na gve strane, da progutaju narod srpski.
M.če se kukavci o masni zalogaj jezika srpskog i
običaja srpskih. Ali ponosom možemo kazat, da će
probugjena srpska svijest našeg naroda, odbiti sve
navale zlobnog neprijatelja i skršiti mu otrovno
Zabe. Hrvati se mogu uvjeriti da je srpski »arod
ono št; naš pjesnik kaže: ,Ird je orah, voćka ču-
dnovata, Ne slem' ga, a zube polomi.“

12 ovog srpskog kraja pratim ja svaki krčt
hrvatskih lugjaka i zanešenih bčlaka. Narališe
svom silom na škole o kojima ću koju progovoriti

t.j. o kujigenia koje se u školama rabe. Du se
bolje izjasnim = Osvrnuću se na najnovije atentate |
ško'a i njezinih vlasti. Y