sia U Dubrovniku 7%. Novembra 1897. > Cijna listi Za Austro-Ugarsku, Bosnu i flercegovinu na godinu fior. 4. 50. Za Srbiju i Crnu goru na go- dinu fior. 5. Za sve ostale franaka 15 u zlatu. zemlje na godinu Za Dubrovnik na godinu fior, 4, Na po godine. i na četvrt godine .surazmjerno. 2 Pojedini broj lista 10 novčića. Pretplata i 07" šalju. e sdministraciji ,D. Dopisi se šalju uredništvu Rukopisi se no vraćaju. Za oglas:, priposlano, izjave javne zahvale, računska izvješ- ća i siične objave plaća se 10 uovč. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankirana pisma ne pri- maju se. > Broj 49. =a Izlazi svake Nedjelje. Godina VI. Sadržaj: Strani svijet i hrvatsko pita- nje == Sto obećaje Nikola Tesla — PB četnica prof. Panila na učiteljskim konferen- cijama — Naši dopisi (Mljet) — Domaće vijesti — Srpske zemlje — Naši telegrami — Dnevna kronika — Dubrovačke vijesti — Dodlistak. Strani svijet i hrvatsko pitanje Ima pitanja u svijetu, koja se na prvi mah razumiju, kojima ne treba, tumačenja i dokaza; ima pak i takijeh, što ih više učite i nastojite im naći razlog opstanku, to se više uvjeravate o njihovoj izlišnosti i neos- novanosti. Pitanja, kojima fali razlog opstan- ku a pri tome njihovi zagovaratelji i brani- telji svo to bješnji i nepristupačniji postaju, obično se nazivaju patološkom pojavom i feticizmom. Misao, koju je Kvaternik a za njim Star- dević začeo, spada u onu drugu vrstu. Da misli — ako se uopće može mišlju nazvati — Kvalernikovoj i Starčevićevoj t.j. pi- tanju o Velikoj Hrvatskoj fali razlog op- stanku, eklatantno dokazuju strani pisci i publiciste. o Veliki i mali Starčevićanci uvrtjeli su osobi u glavu, da i hrvalso pitanje zasi jea u balkansko pa odatle u istočno pitanje. = Oistočnome pitanju napisala se je do danas čitava biblijoteka na svijem jezicima evrop- skijem. 0 ovome p'tanju neprestano kao iz zemlje niču nove publikacije, o kojima je tško pri naj boljoj volji. voditi računa. Otvo- rite koju mu drago od tijeh publikacija bilo na francuskom, bilo njemačkom, bilo ruskom, bi- lo češkom jeziku, naći ćete poglavlja o jer- menskom, o grčkom, o arbanaškom, o bu- garskom, o srpskom pitanju, »li o hrvatskom odi riječi. Uzmite u ruke koji mu drago svjetski list ili ti časopis opuzićete isto. Kuo razlog ovomu neinteresovanju za hrvatsko Pitanje ne može se navesti, da strani svijet nije imao ni prilike ni vremena, du se o to- me izvijesti; jer ima nekoliko decenija da 0 tome veliki hrvati pišu i govore u zagrebač- kom saboru, u bečkom carevinskom vijeću, Da čak jednom čuo se je Bijankinijev glas Za Veliku Hrvatsku i u delegacijama, ali bez uspjeha, strani svijet ostao je hladan, ne tiče ga se niti kao obična novina. A zašto? Jer > strani novinari i publieiste ne mogu pojmiti > Mrvatsko pitanje kao dio balkanskog a po tome istočnog pitanja, ne radi nepoznavanja = prilika, već što mu ne mogu naći razloga 2 opstanku. Jermensko, grčko, bugarsko, srp- oSko pitanje nije čekalo nekoliko decenija, da ih strani svijet razumije i shvati u bitnosti, biva njihov cilj i težnju, pa i griješio u de- > Mlju, već netom su se pojavila, svak je ra- = tmio, o čemu se radi. Vara se, ko misli, da je uzrok nepoznavanju i neinteresovariju > evropskijeh naroda Za ovo ili ono pitanje > neznanje ili indiferentizam. U današnjem vre- > Menu kad je borba Za opstanak kod kultur- nijeh naroda dospjela do savršenstva, kad se šalju naučne ekspedicije u srce Atrike I Azije; u današnjem vremenu netom se pojavi kakvo novo pitanje, u najkraćem je roku raspravljeno sa svakog gledišta, samo ako. ima praktičke vrijednosti; dakle, kad u da- našnjem vremenu hrvatsko pitanje nije mo- glo kroz toliko decenija zainteresovati Evro- | Pu, koja mu je tako blizu, znači, da nije pi- tanje već fantasmogorija, a za fantasmogori- je današnji vijek nema vremena. Na ove su nas retke navela dva hrvat- Ska lista, koja su posljednjih dana većom ili manjom jetkošću iskazali svoje negodovanje na stranu štampu, što ignorira hrvate i hrvatsko pitanje. Mjesto da je ta lekcija kori- stila hrvatskijem novinarima, mjesto da ih je osvijestila i dovela na pravi put realnosti, jače ih je ražestila. Zadarski , Narodni List“ u jednom skoro izašlom uvodnom članku ža- | lio se je na srbijanske i bugarske državnike, što u razgovoru sa saradnikom pariskog »Le Figaro“ nijesu spomenuli i hrvate, kao narod, koji živi na balkanskom poluostrvu. Ovaj prosvjed < ,Narodnog Lista“ tiče se spoljašnje politike. Drugi jedan prosvjed, koji je ugledao svijeta u tršćanskom ,1li Pensiero Slavo“, odnosi se na unutarnju politiku mo- narhije. U ,Revue des deux mondes“ počela je izlaziti studija o monarhiji Austro-Ugarskoj i ravnoteži evropskoj. Po piscu te studije, čvor evropskog problema nije ni u Carigradu, ni u Berlinu, ni u Petrogradu, već u Beču, ili ti bolje bliža budućnost Kvrope riješiće se u trouglu, komu su uglovi Beč, Budim Pešta i Prag. Tršćanskomu hrvatskomu listu žao je, što je pisac spomenute studije češkomu pitanju dao u Austro-Ugarskoj monarhiji najveću važnost, i što ga dovodi u svezu sa spoljašnjom politikom i sudbinon Kvrope, te nastoji uputiti francuskog publicistu o velikoj znamenitosti hrvatskog pitanja, i veli: ,Go- spodin Benvist dakle, govoreći o jednom trouglu i izostavljajući Zugreb, izostavlja je- dnog od glavnijeh faktora u razvitku na- šega političkoga života; briše upravo južne slavene (1), kojima je Zagreb središte (?).“ Na dugo bi nas povelo, kad bi stali tu- mačiti pretpostavku francuskog publiciste, mi ćemo se ragje vratiti na svrhu ovoga članka. Ova dva slučaja, na koja je hrvatska štampa skrenula pažnju, a gličnijeh ima svaki dan, dokazuju: prvo, da hrvatsko pitanje u Austro- | Ugarskoj monarhiji igra sporednu ulogu, jer su Prag i Pešta jači i moćniji od Zugrebu, koji je samo u mašti velikijeh i mulijeh hrvata središte južnijeh Slavena; drugo, da hrvatsko pitanje u spoljašnjoj politici t. j. u balkanskom pitanju ne znači ništa, već služi kad i kad maljem po srpskijem glavama političarima na Baliplatzu u Beču i na mu- gali u Sarajevu. = Odgovor na eventualno pitanje, zašto strani svijet ne razumije hrvatskog pitanja, nalazi se u raspravi Meda Pucića ,Srbija i istočno carstvo“ Medo Pucić veli: ,usvojivši CG. Hrvatiy Srpski jezik za službeni, srpsku književnost za svoju, srpske zemlje za svoje, nazivajući ih samo imenom hrvatskijem, ta- kova zamjena imena ne mijenja ništa bitnost stvari i pitanje hrvatskoga kraljevstva uvijek je srpska stvar. Kad bi hrvatski političari prama ovoj istini udesili svoju politiku, tada bi i Zagrebu poskočila cijena, inače uzalud pravke. Po nav ite Što obećaje Nikola Tesla .Phe Examiner', list što izlazi u San Franciseo (u Americi), u posebnom iz- danju, što nosi naslov lectrical Edition, do- nosi opširna izvješća sa ilustracijama o naj novijim izumimit i osnovama naj slavnijih elektrotehničara Amerike, kao Tesle, Edi- sina i t. d. Ta je izvješća napisao saradnik spomenutoga lista, koji je naročito bio po- slan u New-Jork, da ispita rečene elektro- tehničare o njihovijem izumima. Na prvome mjestu toga posebnoga izdanja nalazi se ra- zgovor sa Nikolom Teslom, kao i njegova slika i ilustracije njegovijeh izuma. 'To iz- vješće u srpskom prevodu glasi: New Jork 27. septembra. — Nikola Tesla obećaje nekoliko stvari za prosvjetu. Najveća je od njih let preko kopna od ocsana do oceana u trile- d-set ura, telegrafpvanje bez žica i svijetlost bez toplote. Ovi napreci nijesu snovi teoretičara, no će uzeti po sebi veličinu realizma, kako čudotvorni Tesla usasrršava i unapregjuje svoje eksperimente (pokušaje) do takoga stepena savršenosti, da daje Svojim izumim. i otirićima trgovačku vrijed ost »Jeftinije nego ge misli“, kako. on veli. »Pomoću moje izmjenite struje (alternating current) — rekao je on jednom prestavniku ,Exa- mi era“, koga je primio u svoj laboratvrij (rađivni- cu) u 86. ulici Ho.stvu u New J.rku — myuće je šiljati putničke vozive preko kopna sa najma: bjom brzinom od 100 wmilja na uru a većom pre» sijom 125 do 150 milja. Uk'onjene su sve zapreke koje su bile na putu djelovanju izmjenite struje, a vještaci, poslani da ispituju sistem (s stav), tako gu se povoljno izr.zili o njemu, da se osniva u Ch'cagu društvo sa glavnicom od 200 milijuna do- lara za graduju zračne pruge od Jersey City do Uine ga. što će zahtijevati naj munje dvije goli- ne gr.gjenja. »Moj m tor izmjenite struje usposgvbiće jake električue struje da prolaze po ovijem žc«ma a u isto dova debelijeh žica zv neprekidne struje Sa gvijem “će nestati, kao što će nestati i ogromnijeh troškove. Ja to radim sa malom ili velikom presi- jom od slučaja do slučaja, upotrebljujući transf:- mater. Na ovaj se način energ ja i sila Niagarshog pada može obuzdati i poslati preko države (t. j. S,edinjene države) po samijem Žž cama. I tko ostale radne gile oko nas m €. u svako doba kontrolirali se i čovjeku poslužit:. pAli im: još Zeemenitija tačka, bira trau- smisija sile i inteligencije pomoću zemlje i bez Žž 6. Z-mlja ina u svojijem njelrima dota energije, da ova obig.e svijet, a vrijeme učiuiće du se zna- nost uzmogne 8 njom poslužiti. I tada riječ, sila i vid pronosiće se kroz prostor, i noš.ni na dlanu ljudske ruke biće podvrgauti ljudskoj volji i učinje- ni poslunijem vjegovoj zapovijedi Željeznički vo- zovi lež.će na velikijem prost rima u nevjero,atno vrijeme a očeani bić» jedn drug mu susjedi.“ — Ali mogu li ljudski možđavi podnijeti pritisuk toga trauskontinentaluog leta, kako ga vi zamišljate? | — ,0 tome nema nikakve sumnje. Ja cije- nim da 150 milja na uru u zračnoj liniji na S.vr- šenijem ,rugama sa delikatuo sagragjenom sprarvom za kretanje ne 6: prouzrokovati više muke putni- č'ma nego sadašnji način vožuje sa brziuom od 60 milja na uru. Ne zaboravite, molim vas, da će spomenut» pruge za brzu vožnju biti podignute na potporačimu oko osim stopa iznad zemlje: tu ne će biti uzbrdica, zapreka, krivulja, št, zahti- jevaju polaganu i tešku vožuju, nego tu će biti tračnica praktičuo usa\ršenijeh, ravnijeh, bez kri- vulja i postepenijeh uzdizanja, na kojima će m stori plaziti kao dugi i mal ne bez vibraci/A (trept.uja). »Ivak ci,enim, da će bit dosta, da se započne ga 100 milja brzine i da će ova brzina donijeti rev lučiju u vwežuji na gvozdenijem putevima i zdvužiti u trgovačke sveze grad ve da'eko osamlje- ne. Osnova je još jednako ozbiljnu, da opravda vladu, št» je uzima u pretres, jer ovaj pr jekat otvara svi- jetu ogromne američke prostore, do kojijeh ne bi: jaše do daua današnjega dopro gvozđeni put Vo.o- vi izmegju velikijeh gradova mogli bi odlaziti svako po ure, a mogla bi se šiljati pošta sa lakijem prtljagom, još b.že nego li putnički vozovi, a ne polakše. Trg. koji se može pokvariti, mogao bi se prevoziti s jedne strane kontinefita na drugu takom brzivom, da bi u srijem gradovima unije (t. j. Sjedinjenih država) mogao biti zeman voću i zelju. Kalif.rnija mogla bi se okoristiti u ovijem prilikama više od ijedne druge države. Veličajnost osaove proizlazi, kako kogod misli, iz njezine mo- gućnosti. Dobročinstva koja proizlaze iz te osnove čovječanstvu prevazilaze svačiju maštu. - »Što se tiče pitanja o općenju sa drugijem planetim , ja se nadam, da će se u bližoj budu- 6uosti učiniti sretan pokušaj, ne pomoću svjetlosti, jer svjetlost prolaz ći raspršava i razilazi se, dok bi zvučan talas (sound ware), opredijeljen, što so t.če utiska, i pozitivan u razašiljanju postigao ž:- ljenu svrhu. — ,Hoće li biti moguće općenje sa M «rtom ?“ bijaše prvo pitanje iz, ovoga. — To je upravo, u što se ja tvrdo nađam. Ljudi na Martu imaju biti razumni; te ako mi po- šaljem zvučne talase u odregjene razmake vremena, oni će brzo razumjeti, da m' hoćem njima priop- ćiti znakove, te cijeli naš sustav znakova biće im od jeduom razumljiv. U ovom: predmetu općenja sa Martom teško je d+ bude sumnje a u znanstve- nom : smislu vrijem+ će odnosno biti kratko. pSada o pitanju svjetlosti bez topline. Ovo je već izvršeno, ali ipak nije još praktički uporavljeno. Vi vidite ovdje u momu laboratoriju praznu cijev, koja je mnogo ekonomičnija, nego jedna ili druga na Idic ili usijana svijetlost. Gledajte, ja ću okre- nuti struju.“ U trenutak sjajna, tiha svjetlost, puna kao svjetlost ljetnog dana napuni prostorije i rasprša tmine. sai »Stvar je u ovom: — nastavi on —. Ja sam pronašao uzroke gubitku energije (t. j. raspršanju gili)- i dovoljno samih -svleđaor- Ja--mogu sada obratiti 10 postotaka od početne sile u čistu bije- lu svjetlost, koja ima trostruku suagu obične usi- jane svjetlosti. Ja sam ge okanio moje stare osnove vibracija (treptanja) jer stroj ne bi trajao više od malo ura po ovome sistemu. Upravo sam našao b lji način i mogu uputiti eter u praznu staklenu krugljicu (bulbo) približnom brzinom od šest mili- juna vibracija na sekunad. Nadam se postići pede- set milijuna. Ja mjerim vibracije svojijem uhom, upravo kako muzičar osluhojiva svoju viljušku (ko- ristu) Vi vidite nema direktue komunikacije izmo- gju mojijeh mjedenijeh žica i izpražnj»ene cijevi. S.raja prolazi kroz staklo. »Ah! Vi pitate, što će donijeti nastajuća do- kada (t. j. deset godina). Ne znam, samo ufam, da će polovina mojijeh slavohlepnijeh osnova biti plo- dov.osna; tvrdo vjerujem, da hoće. A<o znam ja, znaćete vi, znaće svijet. Ja sam rad vidjeti savla- danu ovu veliku silu. Ja ne marim, ko što izumi. Misao, koja otkriva tajne električnog svijeta zaslu- žuje slavu i vjerujem, da ništa nije nemoguće sa ovom silom. Što će doći, nas će sve začuditi. Što je došlo, još je jednako tajna mnogima.“ Im. izuma 'Teslinijeh, koja još ne zadovoljava- ju, jer ne odgovaraju na nikakav način njegovoj nadi u konačnu usavršenju. »Ja ne mogu ih još datiili proglasiti svijetu što radim, dok se postigne usavršenje. Mnogo je bolje popuniti moje djelo i tada ga pricazati, nego obećati i pogriješit. Netom izum bude gotov, ili netom se postigne koji u'pjeh, svijet će ih morati obazaati:.“ > Početnica prof. Danila na učitelj- skim konferencijama. B ikovica, 30. okt b:a. U posljedu,e vrijem», skočiše opet hrvatske \Tane na gve strane, da progutaju narod srpski. M.če se kukavci o masni zalogaj jezika srpskog i običaja srpskih. Ali ponosom možemo kazat, da će probugjena srpska svijest našeg naroda, odbiti sve navale zlobnog neprijatelja i skršiti mu otrovno Zabe. Hrvati se mogu uvjeriti da je srpski »arod ono št; naš pjesnik kaže: ,Ird je orah, voćka ču- dnovata, Ne slem' ga, a zube polomi.“ 12 ovog srpskog kraja pratim ja svaki krčt hrvatskih lugjaka i zanešenih bčlaka. Narališe svom silom na škole o kojima ću koju progovoriti t.j. o kujigenia koje se u školama rabe. Du se bolje izjasnim = Osvrnuću se na najnovije atentate | ško'a i njezinih vlasti. Y