o -- Lijena listi. Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu fior. 4. 50. Za Srbiju i Crnu goru na go- dinu fior. 5. Z& sve ostale franaka 15 u zlatu. zemlje na godinu Za Dubrovnik na godinu fior. 4. Na po godine i na četvrt godine surazmjerno. Pojedini broj lista 10 novčića. U Dubrovniku 28. Novembra 1897. Pretplata i oglasi šalju :e sdministraciji ,Dubrghv Dopisi se šalju uredništv“ Rukopisi se no vraćaj Za oglase, priposlano, iz, javne zahvale, računska izvješ. ća i slične objave plaća .se 10 novč. od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankirana pisma ne pri- maju se. Broj 48. Godina VI. Sadržaj: Naši telegrami: O strašnim i odvratnim dogagjajima u zastupničkoj kući u Beču — Interpelacija — Domaće vijesti — Srpske zemlje — Pregled. — Dubrovačke vijesti — Književnost: Kroz Slavenske ze- mlje napisao Sava Bjelanović prikaz Š. J. G. — Listak: Jedna svijetska bibliografija — Različito — Podlistak. Naši telegrami Tučnjava u zastupničkoj kući Beč 24. (u 11 ura 20 min. noći). — Na večerašnjoj sjednici, pri raspravi nagodbe- noga provisorija, zastupnik Schčnerer, ne mogući doći do riječi, zgrabi zvono presje- dnikovo i zvoni; zastupnik Pogačnik istrže mu ga iz ruke, na što zastupnici Wolfi Kit- tel priskaču Schonereru u pomoć, a na ove navaljuju Mladočesi. Presjednik prekida sje- dnicu; poslije po ure nastavlja je i zauzevši predsjedničku stolicu moli, da ga se oslobodi zastupnika Wolfa, Steinera, Kittela, koji one- mogućuju nastavak sjednice. Česi i Poljaci dovikuju Wolfu, Steineru, Pfersche-u: ,Na polje!“ Šuklje vata Wolfa za kaput a Po- toček ga tuče šakama; Mladočesi navaljuju na Steinera i Pfersche-a i tuku ih šakama i nogama; Potoček hvata Pfersche-a za grlo, ono ovaj se brani nožem u ruci, Lemisch mu ga iz ruke istrže i baci; Sehčnerer zamahu- je stolicama ministarskim, koje mu tri puta iz ruka istrgavaju; Hagenhofer Avata za grlo Sehčnerera, koji pak Hagenhofera udara ša- kom. Predsjednik, koji se bio odalečio dok je tuča trajala, stupa na predsjedničko mje- sto i odgagja sjednicu, pozivljući zastupnike, da mu prijave učesnike pri nasilju. Wolf za- prijetio je, da će na iduću sjednicu donijeti revolver. Novi poslovni red zastupničke kuće Beč, 25. — U 1 uru i 30 minuta po podne predsjednik zauzimlje predsjedničko mjesto ogragjeno barikadom protiv eventualne navale manjine. Zastupnici Wolf, Tirk, Scho- nerer dovikuju predsjedniku: ,Sehuft, Gau- ner!“ (Huljo, varalico !), a zastupnik Pessler: »Polizeihund, hinaus mit dem Polaken“ (Pasu policije, na polje s Poljakom!). Predsjednik odmah odgagja sjednicu do 3 sata. Kad se je sjednica u tri sata nastavila, zastupnik Falkenhayn predlaže izmjenu poslovnika bez debate ovako: ,Predsjednik je vlastan /sklju- čiti za 3 sjednice a parlamenat za 50 dana zastupnika, koji govorom, prekidanjem, bu- kom ili nasiljem priječi djelovanje i rad par- lamenta. Ogluši li se zastupnik isključenju, predsjednik ga odalečuje organima podanijem mu od vlade; dok traje isključenje dotični zastupnik ne prima pristojbine i ne smije ući u parlamenat. Vlada je dužna staviti na raspoloženje predsjedniku organe za očuva- nje reda. U koliko se ovi zaključci ne slažu sa starim poslovnikom, ovaj gubi krepost dok se zakonito ne stvori novi“. Predlog prima ljevica bukom, Wolf zviždanjem. Pri glasovanju, koje slijedi na podani znak, pred- log Falkenhayna je primljen. Po glasovanju manjina uskače u predsjednikovu barikadu, isturava ga vikom. Sjednica zatvorena. Novi. poslovnik i egzekutivni vladini organi stupa- ju u krepost sutra. Govori se da će ljevica sutra istupiti iz parlamenta. Izlazi svake Nedjelje. Opet tučnjava u zastupničkoj kući Beč, 26. — Pred jutrošnju sjednicu u parlamenat poslato 50 policajaca, pred par- lamentom ih je isto toliko, a treći odjel spremljen je kao reserva u palaču vrhovnog sudišta. Zvonom 11 ura svi zastupnici na svome mjestu; galarije prepune. Na 11 ura i 15 minuta ulaze ministar predsjednik Ba- deni i predsjednik zastupničke kuće Abraha- mović, netom ovaj stupi na predsjedničko mjesto počimlje vika: ,Gauner, Schuft, Sehur- ke, hinaus mit ihm!“ (Varalico, huljo, lopo- ve, na polje s njim!) Od jednom socijalni demokrati Berner i Ressel uskaču u pred- Sjednikovo mjesto, hvataju predsjednikove spi- ge, paraju ih i razbacuju sve komadiće. Ve- ćina priskače predsjedniku u pomoć, te za- stupnik Uzdržal hvatajući Bernera, koji se je bio mašio za zvonce, hvata ga za grlo i tuče po glavi šakama. Zastupnici Daszinski, Kiesewetter, Verkauf i Steiner priskaču u pomoć kolegama, te nastaje strašna tučnjava. Berner pod šakama skoro iznemogao, dok ga neki Mladočesi ne uhvatiše i ne iznesoše iz dvorane. Socijalni demokrati Daszinski, hie- ger, Steiner, Verkauf, Sehrammel, Cingr zau- zimlju predsjednikovu tribunu i na molbe potpredsjednika Kramafa da se odaleče, od- govore da ne dopuštaju Abrahamoviću predsje- dati. Berner stupa opet u dvoranu a za njim dva odjela policije. Poslije opetovanih uzalud- nih intimacija socijalnim demokratima da se odaleče sa predsjedničke tribune, policija hvata Bernera, Cingra i Riegera te ih izno- gi iz dvorane. Buka vlada u dvorani i na galerijama. Cuju se svakojaki uzvici, aplau- diranja i apostrofiranja. Zastupnik Mayreder lomi svoju stolicu, te /upa komadima o dru- gu. Opozicija obraća se galeriji, koja povla- gjuje mahanjem marama i sa bravo! Galeri- je su bile odmah ispražnjene. Izneseni za- stupnik Cingr izlazi pred parlamenat bez kaputa u košulji sa modricom pod okom, vičući protiv postupanja; policija ga odaleči i internira. Pred parlamentom mnoštvo svi- jeta, komu se pridružuje nekoliko stotina sveučilištara nijemaca nacionalaca, te demon- striraju protiv vlade; policija ih rastjera i nekoliko uapsi. Uapšeni zastupnici pa opet pušteni na slobodu jesu: Cingr, Jarosievic, Rieger, Verkauf, Zeller. Novi poslovnik na djelu Beč, 26 (u 9 ura veče). — Nakon uzaludnih dvaju opomena predsjednik radi nasilja isključio je od troje sjednica prvo Wolfa, pa Sehonerera i Daszinskog. Wolfa i Daszinskog odvukoše: silom iz dvorane, Schd- nerer se odaleči sim, pozdravljajući ubruči- ćem ostale. Sjednica zatvorena. »Neue Freie Presse“ tvrdi, da su predsjednika pri jutroš- njoj tučnjavi istukli i nogama gonili. Tali- janski zastupnici i sve opozicione njemačke stranke odlučiše ne istupiti iz parlamenta već svaka za sebe protesiovati. ab: Iuterpelacija na Njihove Preuzvišenosti ministre trgovine i željeznica. Ugarska vlada svrhom da usredotoči vas trgovački promet na Rijeku i u isto do- ba da podupre svoju trgovačku mrnaricu, uvela je u svim onim mjestima u unutraš- njosti Ugarske, koja su u saobraćaju samo sa magjarskim željeznicama, sistem olakšica povoza, koji u istinu odgovara političko- ekonomskim svrhama Ugarske, ali ne stoji ni u kakvom suglasju sa postojećim pravnim odnošajima obiju polovina monarhije. Ugarske željeznice davaju, naime, olak- šicu najmanje 10 for. po vagonu kao za iz- voznu tako za uvoznu trgovinu: to znači 10 nov. olakšice po metričkoj centi za svu ro- bu, što se preko Rijeke za inozemstvo izvozi ili istim putem uvozi, ali pod tim uvjetom, še ta roba bezuslovno uvozi odnosno iz- vozi njihovim narodnim (t. j. magjarskim) irobrodima. disko je. shvatiti koje posljedice proizla- ze našoj trgovačkoj mrnarici zbog olakšica u povozu samo za magjarske parobrode. Po- sljedica je toga, naime, da su trgovci pre- važali svoju robu za hijeku, Ugarsku i Hr- vatsku samo parobrodima one pole monar- hije, jer, kad bi prevažali parobrodima dru- gih društava, morali bi platiti barem 10 nov. više po metričkoj centi. Ovaj postupak ugarske vlade, po mnije- nju potpisanih, stoji u protuslovlju sa odred- bama carinarskog i trgovačkog ugovora sklo- pljeua sa drugom polovinom monarhije. «(Da se predusreine velikoj šteti, preduzete mjere po magjarskoj vladi nanose našoj trgovačkoj mrnarici, cijenimo, da bi austrijska vlada imala upotrijebiti sve mo- guće, da se ta nepravilnost odstrani i da se zajamči jednak postupak po ugovoru i za našu trgovačku mrnaricu uz jednake povlas- tice i za robu, koja se krca na austrijske brodove. Da bi to, iz ma kakvih uzroka, bilo ne- moguće, onda ne bi drugo preostalo, nego paralizovati štetni uticaj onih, proti ugovoru opstojećih mjera, drugim protumjerama na korist naše mrnarice. U ovom pogledu bilo bi valjda moguće privući promet trgovine iz i u Dalmaciju te iz iu inozemstvo na tršćansku luku (Sv. Andrija) i na istarske luke, koje su s kop- nom u saobraćaju s kojom austrijskom dr- žavnom željeznicom, a to bi se dalo tijem polučiti kad bi austrijska vlada Za povoz spomenute trgovine na željeznicama udijelila iste olakšice, koje podijeljuje onamošnja vla- da,-pod uvjetom da se prevoz te trgovine oba- vi jedino parobrodima ove pole monarkije. Obzirom na gorispomenuto pitaju pot- pisani Njihove Preuzvišenosti: 1, Jesu li Nj. Preuzvišenostima poznate opisane prilike i cijene li, da je u smislu postojećih privrednih i državno-pravnih od- nošaja izmegju obje polovine monarhije do- pušteno, da se sa austrijskim brodovima di- ferencijalno postupa u lukama druge polo- vine carevine? : 2. Jesu li Nj. Preuzvišenosti sklone upli- visati, da se opisane nepodobštine odstrane i da jednakim olakšicama za trgovinu, ukr- canu na austrijskim brodovima, bude zajam- čen jednak postupak po ugovoru jednoj i drugoj mrnarici? 3. Dali su Nj. Prenzvišenosti sklone do potrebe odrediti, da se shodne tarifalne mje- re uvedu na korist naše vlastite plovidbe u saobraćaju sa Trstom i istarskim lukama? Beč 8. novembra 1897. Vuković, Finspieler, Suklje, dr Stojan, Vin- : : z e KJ nieki, Pfeifer, dr Ferjančić, Zičkar, dr Ba- koju | ljak, Pogačnik, Perić, Barvinski, dr Kvekić, Kušar, dr Gregorec, Zove «dr Klaić, dr Bu- lat, dr Dugi Spin Zorčić, Biankini, dr Trumbić, Povše, dr_Krek, Vahnianin, Co- ronini, Ohrimović, dr Gregorčič, koje Domaće vijesti Pišu nam iz Pokrajine. — Kad smo pro- čitali u ,Jedinstva“ pismo učitelja Vase Maksimo- vića, osvjedočili smo se, kako zaista megju Srbima ima šaka ljudi, koji svoj rad i patriotizam udeša- vaju po komandi. Sa ovakijem žalosnijem Srbima mi smo se davno raskrstili, kao i sa njegovijem pokroviteljem Autonijem, pak mu s toga ni ma- lo ne ćemo zaviditi, ako ga na skoro vidimo na- gragjena i unapregjena od strane narodnjaka, koji su nam sa Antonijem dali primjera kako oni srp- skim ,probisvjetima“ davaju veliku važnost i čast. Puštamo daklen Maksimovića nek se do mile volje razdžilita po ,Jed.“ izjavama i grdnjama na srpsko ime i jezik — kad mu starija vlast to dozvoljava, nek mu je prosto — ali samo primjećujemo Mak- Simoviću koji otkad zaori hrv. pjesme i glasova za početnicu Danilovu od neznatnog koljanskog učite- lja postade po izjavi ,Jed.“ i samog kotarskog nadzornika: , Najbolji učitelj ne samo u Dalmaciji, već i u Austriji“, da je u paklenoj zloći grdno na- sio, kod je spomenuo, da se u pučkijem školama uči srpski Bukvar i da Srbi osim nekoliko fanati- čara, nemaju razloga. za to, protiviti se Danilovoj hrvatskoj početnici. Ura je stvar tako izvrnuta, da najbolje svjedoči piščevu bezošnost i varljivi patri- otizam. Srpski se bukvar uči isključivo po srpski- jem mjestima, gdje su djeca sva, ili ogromna ve- ćina Srbi i to još pravoslavni ne obziruć se ni malo na veliki broj Srba rimc-katolika, koji su primorani da uče Početnicu Danilovu, a ova je Po- četnica takogjer silom nametnuta i po školama gdje gu isključivo Srbi pravoslavni. Po ovome daklen izlazi, da srpski bukvar uče samo prav. Srbi, a Po- četnicu Danilovu osim Hrvata, Srbi jedne i druge vjere. Ako Maks. ima obraza neka nas pobije i ka- že, je li ovo pravedno i slaže li se ovaki postupak sa bračkom slogom i snošljivosti. A o srpskom bukvaru Maks. treba da znade, kako su oni, kojima on danas liže skute i rukave već izradili, da se srpsko ime i naziv iz ovog bu- kvara za srpsko-prav. djecu istisne. Za ovakove stvari i makinacije znade i najzabitniji srpski učo, a kako da to nezna: , Najbolji i najsposobniji uči- telj u... Pišu iz Boke, 16 Novembra. — Dopis iz Boke od 26 Jula o g. u ovom cijenjenome listu, u kojemu je dobro opisano jadno stanje onijeh du- šostaratelja, koji nemaju pristojnog parohijalnog doma, morao je izazvati u svakome osjetljivome sreu iskreno sažaljenje. Navraćam se i ja na gore- izloženi nevoljni položaj dotičnih dušostaratelja, te skupa sa istima oslanjamo se na pravičnost Visoke pokrajinske naše Vlade, milošću koje eto vidimo da po istoj našoj Boki braća rimokatolički župnici imaju, i to pravedno i dostojno, u svakoj bilo: pa- rohiji kapelaniji domove pristojne, dočim pravo- glavni od 43 parohije i 5 kapelanija, imaju takovih domova samo 12, i to u tečaju 38. godina sagra- gjenijeh. Pravoslavni Bokelji sa svojim sveštenicima mirno tu osjetljivu oskudicu gledaju, u pravedno- me nadanju da će se i toj oskudici što prije po- moći. Mirno, velim, jer eto oni ne iznose tu nevo- lju svoju po svjetskim listovima niti kroz svoje zas- tupnike na pokrajinskom Saboru, ni na Carevinskom Vijeću prave zato interpelacije i t. d. nego eto po koji pat, i to poniznom molbom, obraćaju se na milostivu dalmatinsku Vladu, koja mnogim svešte- nicima u pokrajini, pored lijepoga stana, radoj pod- pomaže da im se grade i čatrnje, pak i ko- njušnice, Cp6u y Yrapenoj. — Bpimauko ,CpneTBo“ zgonocn ma upBsome mjecry nog Ha/uIHCOM Cpuenom napozy y epuuuwroj enapvuju: ,Koneepenujja ekyn- Iiruuapa spmauke enapxnje, uzanosa yjeguwenux CPNEKHX HAPOJHAX CTPAHAKA, OAPAHA NOBOJOM *