U Dubrovniku 12. Dećembra 1897. Gijana listi Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu na godinu fior. 4. 50. Za Srbiju i Crnu goru na go- dinu fior. 5. Za sve ostale franaka 15 u zlatu. zemlje na godinu .Za Dubrovnik na godinu fior. 4, “Na po godine i na četvrt nr surazmjerno. Pojedini. broj linia:10 zavtića Pretplata i oglasi šalju ve administraciji ,Dubrovnika“ Dopisi se šalju uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Za oglas», priposlano, izjave . javne zahvale, računska izvješ- ća i slične objave plaća se 10 novč: od retka (sitnijeh slova). Ako se više puta štampaju, po pogodbi. Nefrankirana pisma ne pri maju se. Broj 50. Sadržaj: Položaj u Austro-Ugarskoj: Naši telegrami — Pismo iz Beča (db) — Što se radi po Arbaniji. Iz čeških ,Narodni Listy“ — Domaće vijesti — Srpske zemlje — Pregled — Dubrovačke vijesti — Knji- ževnost: Nikola Gogolj — kao satiričar — Bibliografija: prikazi Letopisa Matice Srpske i izvještaja prof. V. Jagića o istraživanju juž- no-slovenskih narječja — Podtistak. Položaj u Austro-Ugarskoj (Naši telegrami) Beč, 8. — Njemačka liberalna i nje- mačka pučka stranka odlučiše odbiti vladine predloge; kršćansko-socijalna stranka izjavila se je solidarnom, naglašujući da prenosi ci- jelu odgovornost za gornji zaključak na nje- mačke zastupnike iz Češke. Budim-Pešta, 8. — Banffy je podas- tro saboru zakonsku osnovu o privremenom uregjenju carinskih i bankovnih poslova, s primjedbom da je vlada smatrala svojom dužnosti da zakon podastre, pošto u današ- njim prilikama nema izgleda da će se na- godbeni provizorij sklopiti parlamentarnim ustavnim putem u Austriji. Provizorna zakon- ska osnova vrijedi za godinu dana. Kad se do 1. maja 1898. ne bi konačno nagoda sklopila, vlada namjerava prikazati predlog za konačno uregjenje posala, što ih sadrži zakonska osnova, danas prikazana. Kad bi do 31 de- ćembra 1898. nastala s kojeg mu drago ra- zloga koja promjena u sadašnjim megjusob- nim odnošajima austro-ugarskim, vlada na- mjerava saboru podnijeti potrebite predloge za čuvanje finansijskih i privrednih probitaka Ugarske, ili do potrebe da naredbenim pu- tem odredi što treba. — Košut je u ime o neodvisne stranke izjavio, da se ne slaže sa vladinom zakonskom osnovom, ističući kao program njegove stranke: odijeljenje od Au- ostvije i nezavisnost Ugarske. Beč, 9. — Gautsch je izjavio Javor- skomu, predsjedniku egzekutivnog odbora ve- ćine, i Funke-u, predsjedniku konferencije ovogja ljevice, da smatra za sada zaključeno dogovaranje o pretresanim predlozima. Kruna | odlučiće temeljnim S 14 provizornu nagodbu i kvotu 70:30 za godinu dana; po utanače- noj kvoti delegacije završiće rad i parlame- nat se zatvara; provizorni proračun i kon- tigenat novaka odlučiće kruna istim para- grafom. : Budim-Pešta, 9. — Banffy izjavio u saboru: ne bude li zbog opstrukcije glasova- na od njega podastrta zakonska osnova do utanačenog termina, da će naredbenim putem urediti odnošaje. Pismo iz Beča 8. Dećembra. (db.) U ponedjeljnik večer baron Gautsch po pri mljenom nalogu sastavio je novo ministarstvo; su- tradan dao se odmah na mučni posao i zametauo je pregovore sa starješinama razuijeh stranaka nebi li ih sporazumio i učinio mogućnim da se opet sazove carevinsko vijeće, koje bi zadovoljilo veliku državnu potrebu i glasalo provizornu nagodbu s Vgarskom. Od utorka do utorka, jutrom i večerom ob dan i ob noć, ministar predsjednik vraćao se s desna na lijevo, s lijeva na desno, slušao. je i govorio, a na pošljetku iznio je Nijemcima i okon- kretne predloge uz koje bi stranke imale pristati, Godina VI. . KA j *. pak da se opet preduzme parlamantov;š co akon osmodnevnog tamaranja i mučnog. 4vg8\.: gu njihove novine još jutros nagovišti.le . atija, dok nan oh Nijemci jučer u podne zaključiše jed noglasno da se Predlozi ministra predsjednika odbijaju. Odbiše pred- loge premda su isti odgovarali njihovim iskazanim željama. Ministar predsjednik bijaše im predložio da će se poznate naredbe o jeziku izmijeniti u ovom smislu: U Českoj razlikovaće se okružja sa čisto češkim, sa čisto njemačkim i sa pomiješanim jezikom ; u prvijem česki, u drugijem njemački, u trećijem i češki i njemački upotrebljavaće se kao jezik zvanični pri unutrašnoj službi. Glede poznava- nja jezika sami činovnici koncepta dužni su pozna- vati ili naučiti i jedan i drugi jezik, za to im se ostavlja rok od petnajest geđina. Kod činovnika manipulacije to ne vrijedi kao pravilo, nego samo pri pojedinijem mjestima prema potrebi službe. o Ministar predsjednik mogao se razlogom na- odati da će se najmučnije pitanje, to jest pitanje o jeziku, ovakijem uregjenjem riješiti, na osu. neda jedne i druge strane. . Ali ono što je oborilo ministra Badena, osu- jetilo je i uspjeh njegovom nasljedniku: Bk. Vlasnici uplašili ge pred bečkim demonstracijama, ljevičari gad so boje svojih birača. Koliko je u ovome istine dokazuju vam ove činjenice. Prije polaska u Wallsse bivši ministar pred- sjednik bijaše uvjerio Cara da može mirno putovati. Kad je car u subotu večer, mjesto u nedjelju, na povratku u B.č, izašao na stanicu, začudio se što ga ne čeka obična kočija pozlaćenim kolima, i što na kočiji nema perjanika (Jiger) koji obično prati | cara kad ge vozi. Još više začugjen, što ga kočija ne vodi običajnim putem u dvor, već krivuda dru- gijem: ulicama, upita car za razlog, i tad mu je odgovereno da je dvorski maršal tako naredio radi svoje odgovornosti. To je već moćno djelovalo na duh cara. Demonstracije koje su bile one subote oi koje su se nastavile sutradan u nedjelju, učiniše te je odstup grofa Badena odlučen u mulo čagorva. I Nijemci danas nalaze se pod pritiskom. Zagazili su daleko i duboko; ne mogu više na se. Ima nekoliko mjeseci kako su iz sabornice u narod rastelali da nema prigovora ni dogovora ako se najprije ne ukinu ministarske naredbe o jeziku. Uklonite najprije smetnju; kad pred nama put osta- ne čist, eto nas k vama na razgovor. A dotle kad nas vidite, tad nam se nadajte. Ovako bi svaka njihova pjesma završila. Zavjeriše se kao negda švicarski zatočnici na brijegu Rutli. Prošlog ljeta Sehčnerer zakleo je u Egera sve Nijemce: svi slo- žno vojevaćemo i nećemo oružje položiti dok se naredbe ne ukinu. Nijemci mu se zakleše da će svi u borbi istrajati dok ne održe tu pobjedu. 1 kasnije da utvrde još bolje njemačku solidarnost, ugovoriše da će predložiti kao kandidata za češki sabor zastupnika Wolfa, danas svuda poznatog. | Nijemci s jedne strane, željni da se okoriste promjenom ministarstva, htjeli su steći za sebe zaslugu da će se provizorna nagodba provesti, ili u protivnom slučaju htjeli su oboriti na desnicu od- govornost za tu veliku državnu nezgodu, sad se sg druge strane boje da ih ne omete ona bura koju su sami podigli. Kako da pogaze svoju zakletvu? Boje se svojih birača, boje se Sehčnerera za kojim će se sav narod povesti. I tako odbiše predloge, jer ponuda ministra predsjednika ne ukida naredbe. A to je njihova lozinka. Na desnoj strani pratio se prilično ravnodu- šno razvitak ovijeh pregovora. Na toj strani govo- rilo se, kad Nijemcima nije stalo do redovitog dje- lovanja centralnog parlamenta, da je njima još ma- nje. Pri tome većina u zastoju parlamentarnog dje- lovanja nazire i jedan korak k federativnom ustrojstvu države. drugo korito, našla je oduška u praškijem dogagja- jima, te mladočeški zastupnici i pored sjene poli- cajske, mogoše mirno posmatrati šta se oko njih dogagja i mirno saslušati jučerašnju odluku njema- čkih stranaka. ž * Po toj odluci nema više izgleda da će skoro biti opet sazvano carevinsko vijeće. I tako, ona velika bitka, na koju se vlada i stranke spremahu od nekoliko mjeseci, bitka oko provizorne nagodbe s Ugarskom, izostala je sasvim. Žestoka je imala Razdraženost češkog naroda razlila se u Izlazi s*ske Nedjelje. | si 2 ova bitka. U srijedu 24 novembra, kad je imao g:0očeti pretres, po sata prije sjednice, čekalo je oiovratima predsjednika mnoćtro zastupnika. Dok ose vrata otvoriše, gurajući se, srnuše svi u sobu ko će prije da se predsjedniku prijavi. Stotina i pet zastu- .pnika koji su htjeli govoriti o ovom predmetu. Ne- mogući drukčije ustanoviti red u kome će svi ti zastupnici govoriti, predsjednik odredi da še kockom izvlače imena. Kad je kockanje započelo, na licima sviju tih zastupnika, željnih besjedei divana, čitala se nada i bojazan, jer se unaprijed znalo da svi neće doći do riječi, nego samo sretniji, kojima slučaj sad pomogne. Sretan bijaše i zavigjen u onom času zastupnik Dr Baljak, komu je slučaj pomogao: dopade ga da megju stotinu pet zastupnika u redu treći dobije riječ. Mogao je sad sigurno računati da će progovoriti u ovom važnom predmetu o odno- sima s Ugarskom, koji, kao rijetko koja druga pri- lika, davalo mu je povoda da svrati oko svoje na stanje srpskog naroda, gdje ga god ima pod avstro- ugarskom upravom i u Bosni i Hercegovini, a da ne ograniči svoj pogled na sami uski prostor Dal- macije. Za malo bijaše mu radost. Sutradan već počelo se jaloviti. Sad ljudi još pitaju, ako i ne bude velikog pretresa, hoće li još za ovog mjeseca austrijsko ca- revinsko vijeće moći glasovati provizornu nagodbu? Jer i poslije neuspjeha Gautschova posredovanja, govori se o jednom posljednjem pokušaju, koji će se sutra učivjeti. Vogjama njemačkijem poručeno je da ne odlaze jošte, da ostanu do sutra; a sutra ću deći opet u Beč i česki pouzdanici. Namjera. je sklonuti stranke na to da, zapostavljajući svako drugo pitanje, iznagje se pis kako bi se mogla držati ječna sama Saše krna sjednica i u istoj glasati provizornu nagodbu. Dodaje se da bi iuter- vencija samog cara mogla sklonuti vogje da na to pristanu. Nijemci sjedne strane boje se svojih birača ali g druge strane i ozbiljnih možda katastrofalnih posljedica, koje bi mogle nastali za svu monarhiju osobito u odnosima prema Ugarskoj, ako se nagod- ba ne provede parlameutarnim putem. Cudno je gledati, i slušati, kako stranke već od sada jedna ua drugu obaraju odgovornost za sve mogućne po- gljedice. Još jutros Neue Freie Presse pripisuje kri- vicu Česima za to što su Nijemci odbili predloge ministra predsjednika! Nijemci su došli u tijesni klanac: sramota poći, sramota i šteta ne poći. Osim toga i u najvišim i u vladinim krugo- vima jako su zabrinuti pred dogagjajima, koji doz- rijevaju u Ugarskoj. Baniiy već je podnio ugarskom saboru zakonski predlog po kome Ugarska, služeći se pravom samostalnog raspolaganja, neke zajednič. ke poslove, bez dogovora i bez ugovora, uregjuje sama po sebi. Franjo Košut jučer već je zagrmio u saboru, riječi njegove odjekuju u narodu. Sad će se zaoriti obstrukcija na drugoj strani a uz nju pjesma: nezavisnost Ugarske. Banffy doista je ugla- vio s austrijskom vladom kako da postupa, većina saborska, voljna je slijepo za njim poći; ali ime Košuta, program ugarski 48. godine, nezavisnost Ugarske, sve to, uz mržnju još uvijek živu protiv Austrije, ima pred Magjarima tako silnog čara, da će svi s Košutom kliknuti: došla je hora, sad je čas! Ovdje se već predosjeća šta bi moglo dalje nastupiti; da bi se mogla prekinuti sasvim veza megju Austrijom i Ugarskom. Prvi korak učinjen je na tom putu. A taj put je strmen. Iza Beča i Praga, dolazi li sad red na Bu- dim-Peštu? Dok vlada miri red, vlasnike glava ne boli. ali i sama bojazan nemira i nereda može da proizvede nenadne promjene i da uskoleba ono što ge do jučer držalo još tvrdo. To smo već vidjeli. A to je tajna koja je do sada po gdjekojega vlas- nika održala za mnogo godina na njegovoj stoliei. Na to sam mislio jučer prisustvujući sjednici austrijske delegacije, u kojoj se raspravljalo o pro- računu za Bosnu i Hercegovinu. Nekoliko rodolju- ba srpskih, megju njima gospoda Jeftanović i Šola a s njima gosp. Dr Gavrila iz Novog Sada, dogjo-. še za to iz Sarajeva i Mostara da megju austrij- skim delegatima što god porade za nevoljni narod, ali pošto uvidješe koliko su za njih nepovoljne pri- like u ovome času, u kome je sva pažnja obraćena na drugu stranu, sami zamoliše njima naklonjene delegate da prištede za drugu priliku njihove žalbe. Pored svega toga, češki delegat Kaftan, antisemiti Axmann i Seheicher, njemački narodnjak Hofmann podvrgli su kritici upravu Bosne. Prvi je spomenuo dva srpska memoranduma i progonstvo srpskog na- roda. Axmann je izlagao neke mudrolije i dosjetke bosanskih upravitelja. Osim čifuta doseliše u Bosnu i neku izabranu bagru ovaca. Da bi dokazala ve- liko napredovanje Bosne i u uzgoju marve bosan- ska uprava pošalje lani nekoliko od tih doseljenih ovaca na milenijsku izložbu u Pešti, gdje su izlo- žene, da bi se stvar vjerojatnijom prikazala, pod imenom jednog bosanskog težaka. Taj težak dobi i dekoraciju, ali kad je istu primio, povrati je, ka- zavši da on nije nikad ništa izložio ni u Pešti ni gdje drugo. Taj isti dolegat Axmann rekao je i ovo, da se danas težački stalež u Bosni nalazi u mnogo težem položaju nego pod turskim gospodstvom. Seheicher nazvao je fondom za kvarenje (corruptions- fond) raspoloživi fond, kojim se dovode Jevreji u okupirane zemlje, i spominjao je neke kulturne na- pretke i strijeljanje golubova. Delegat Hofmann upi- tao je kako se s državopravnim položajem Bosne i Hercegovine, slaže to, da vojska iz onih zemalja, u koje Austro-Ugarska ima da uvede red, biva upo- trebljena da napravi red u Austriji i da na ulica- ma puca na austrijske državljane. Čuo sam odgovor ministra Kalaja. S lijeve strane kraj njega, dok je govorio, stoji kod nas do- bro poznati i zlo upamćeni odjelni predstojnik Hor- rowitz. Ne treba da mu gospodar ni namigne; iz hrpe hartija na stolu pred ministrom vadi što tre- ba; kao djakon koji služi kraj vladike, uzimlje knjigu, koja treba, otvara je na stranici gdje tre- ba, iznosi je pred oči ministra a ministar iz nje čita. Gledajući taj prizor sa galerije, jedan od za- stupnika slušalaca opazi da ministru nema drugog pomagača i s desne strane, da nema njegove desne ruke, onoga koga se svaki dan može zateći u mi- nistrovoj sobi. Ministar Kalaj, kao s olimpične visine, go- vorio je ostentativno hladno i tiho; u obliku i u načinu bijaše miran. Ali je govorio zajedljivo i strastveno. Na način, koji neću da označim, poka- zao je prstom na Beograd, kao izvor gdje se kovao ' srpski memorandom, dok on, kome je sve poznato, znade ili bi imao znati, da je memorandum sasta- vljen i napisan u Ugarskoj, uz pomoć ugarskih dr- žavljana. Dokazivao da se ikone svetitelja ne za- branjuju. Ali ono što ne trpimo, to su slike ino- stranih vladalaca, reče ministar Kalaj. Kao nekada njegov zemljak Tisza pred ugarskim saborom, zna- de i ministar Kalaj iznuditi od delegacije jeftine lovorike; dosta mu je za to udariti u neke žice. Al je ministar Kalaj zaboravio kazati da slike, što se u Bosni izbacuju i lapaju, predstavljaju vladaoce koji su nazad šest stotina godina pak i samom Bo- snom vladali, jer te slike napominju srpsku proš- lost Bosne i Hercegovine. A kad je ministar Ka- laj, hoteći pobiti tvrdnje delegata Kaftana da se u Bosni i Hercegovini oskvrnjuju pravoslavna groblja i ruše srpski spomenici, rekao da to nije istina, jer da su se u Stocu iskopali tamo neki rimski gro- bovi, neko na galeriji pripovijedao je zastupnicima, koji su tu sjedali i slušali, da se u Stocu u pra- voslavnom groblju iskopao i razrušio grob srpske starinske kuće Miloradovića. Od ove kuće jedan ogranak odselio se ima 150 godina u Rusiju, gdje se jedan potomak ove loze, kao general ruski, pro- slavio u vojni protiv Napoleona 1. Slika jednog od ovih bojeva, u kome je general Miloradović na če- lu ruskih vojnika progonio ostatke francuske vojske, mogla se ovijeh dana gledati u Beču na izložbi ve- likog ruskog umjetnika Vereščagina. Nije rimska starina, nego je grob ove srpske kuće, koji su u Stocu raskopali i polomili ploču sa srpskim natpi- som. Ba Ne mogu danas dalje. Dok bude gotov poslaću vam stenografski izvještaj ove znamenite sjednice austrijske delegacije. Tu sam za prvi put vidio i čuo gospodina ministra Benijamina Kalaja. Danas nema u sipskom narodu jedne duše, koja bi sudeći | : po njegovim djelima u Bosni, mogla ga smatrati | za pisca Istorije srpskog naroda, za prijatelja srp- | skog naroda. Ali sam mislio uvijek da je gospodin ministar Kalaj veliki državnički um. Po njegovom jučerašnjem govoru, i pod neposrednim utiskom što sam ga dobio, ja ne bih više smio izreći takav sud poje sam e a na a