POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU
Cijena je listu 5. Din. njesečno; za Inosemstvo 10 Din.
DUBROVNIK, 14. Novembra 1929. jest
arodna Sv
Broj čekovnog računa našeg lista
IRE God. XI.
ijest
4153 Podružnice Sarajevo.
PLATIVO i UTUŽIVO U DUBROVNIKU,
Uredništvo i Uprava kod Dubr, Hrv. Tiskare,
Uprava banovina.
Po zakonu o banskoj upravi,
objavljen u Službenim Novinama
banske uprave. Za svoje odluke i
u granicama svoje nadležnosti,
nom ministru. Zakon zatim govori o pravima i dužno-
| stima pomoćnika bana, koji je zakoniti zamjenik bana,
Banska se uprava dijeli na odjeljenja, odsjeke i
| odjeljke. Na čelu svih odjeljenja stoje načelnici odje-
ljenja banske uprave,
Oni se postavljaju kraljevim ukazom prema
_ predlogu resornih ministara, a ostali državni činovnici
banske uprave počevši od 1, grupe III. kategorije
postavljaju se prema resorima po zakonu o činovnicima.
Kod banskih se .uprava ustanovljuju ova odje-
_ljenja : opće odjeljenje, upravno, poljoprivredno, pro-
| svjetno, tehničko, za socijalnu politiku, narodno zdrav-
stvo i finaucije, U pojedinim banovinama može mi-
| nistar unutrašnjih djela ustanoviti odjeljenja za trgo-
| vinu i obrt. Riješenjem bana, a po odobrenju ministra
unutrašnjih djela mogu se kao sastavni dio banske
| uprave obrazovati i druge specijalne
koji je 7. ov, mj.
» stoji ban na čelu
odredbe, koje izdaje
ili pomoćne
ustanove, koje su se usporode ili preko jednog od
| postojećih odjeljenja potčinjene banskoj upravi.
U svakoj se banovini obrazuju banska vijeća,
savjetodavni organ bana. Bansko vijeće savske i du-
navske banovine broji po 30 članova, u vardarskoj,
drinskoj i moravskoj po 25, a u ostalim banovima
po 20 članova. Članove banovskih vijeća postavlja i
imenuje na predlog bana ministar unutrašnjih djela.
U sastav. banskog vijeća uzet će se u prvom
edu 'osobe, koje po svojoj stručnoj spremi mogu
vojim savjetom poslužiti interesima banovine. Pra.
vilnik o organizaciji tih vijeća“ propisat će ministar
unutrašnjih poslova.
| U nadležnost bana spada, da u granicama zakona
i uredaba donosi pravilnike o uregjenju poslova raznih
zavoda i ustanova, da propisuje odredbe o upravljanju
imovinom općina i banovina itd, Odobreni će pravil-
ici biti objavljeni u službenom listu banske uprave,
Osim poslova opće uprave, koji su preneseni u bansku
madležnost, ban će se starati za privredne, higijenske,
zdravstvene, socijalne i saobraćajne interese banovine.
Ban sastavlja predlog za državni proračun, obzirom
ma bansku upravu i (ostale potrebe banovine, i u
koliko će se iste podmiriti iz državnog proračuna.
Za poslove banskog djelokruga ne mogu se
postavljati odvojena nadleštva. U djelokrug pojedinih
odjeljenja banske uprave spadaju poslovi, koji po
svom katakteru odgovaraju svrsi pojedinih odjeljenja,
a spadaju u nadležnost banske uprave,
Okružnim inspektorima dodjeljuje ministar unu-
trašnjih poslova jednog upravnog činovnika i pomoć-
mog tajnika, koji će ga zamjenjivati u slučaju zapri-
ječenosti. Ukidaju se agrarne direkcije i uredi, a njihovi
poslovi prelaze u nadležnost banova. Za pokriće
izdataka u banovini, koji se ne mogu pokriti iz ba-
novskih prihoda i vrela, mogu se u banovini uvoditi
| utjerivati prirezi, pristojbe, samostalno dažbine i
doprinosi u naravi. Pravo na naplatu oblasnih dažbina
arine na predmete državne trošarine na predmete
državne trošarine kao banovinske, Prireze razregjuje
a banovinu nadležna financijska uprava. Ban će
pistojbe i dažbeni banske upreve urediti posebnim
pravilnikom. Prenos nepokretne imovine na banovine
ši se bez naplate taksa,
Papira i kuverala u mapama i kutijama
od Din. 2.50 dalje.
Školskih potrebština, zadaća, crnila, olo-
yaka, modrog i bijelog omot. papira, krede
it. d. dobijete uz najjeftinije cijene u
Papirnici LUJA PEŠEVIĆ
Posluga brza tačna i solidna l
mjesečno
odgovoran je nadlež.'
Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1:50
10-godišnjica Msgra. Mojzija Mišića
mostarskog biskupa.
U Nedjelju 10. o. mj. navršio je presvij,
kup O. Alojzije Mišić 70, godinu svoga života,
još za vremena osmanlijske vladavine,
sve one burne peripetije naše najnovije povijesti, koje
su prouzročile, da je Herceg-Bosna u zadnjih 50 go-
dina triput promijenila svoga gospodara,
Kao dijete na svoje je oči gledao i na svoje uši
slušao bolne vapaje potlačene raje, Bio je svjedokom
i onih krvavih ustanaka, koje je dizao slobode željan
kršćanski svijet ovih krajeva. Ova teška sudbina, koja
je stoljećima gonila naš narod, teško se je dojmila i
njegove mladenačke duše, Želja, da pomogne svom
ispaćenom narodu, uz druge motive utjecala je ja-
mačno na njega, da je još zarana stupio u franjevački
red, jer su u ono doba franjevci bili jedini vogje, uči-
telji i branitelji naroda,
Koliko je on kroz dugi niz godina dobra učinio,
koliko li za Opću narodnu stvar korisnih inicijativa
dao, koliko nevolja i nesreća prepriječio, to zna samo
gospodin Bog. Svijetu će biti malo toga poznato, jer
se on u svom radu nije dao rukovoditi željom, da sebe
istakne, nego je tražeći samo slavu Božju i napredak
dobre stvari, uvijek svoju osobu sakrivao,
Kao provincijal bosanskih Franjevaca i kao član
tadanjega Dosansko-hercegovačkog sabora vršio je on
poslije aneksije ovih zemalja po Austro-Ugarskoj ztia-
tan utjecaj i na naše javne prilike, Tom zgodom stekao
je lijepih veza g tadanjim najuplivnijim krugovima, pa
su mu veze čestoput omogućile, da mnogo toga do-
bije i isposluje za svoj narod, naročito za vrijeme rata,
kada je bijeda i nevolja bila pritisnula Hercegovinu,
Visoki jubilarac prošao je u svom životu sve
stepene svećeničke i redovničke karijere. Počeo je
s malim, ali je išao polagano no stalno naprijed, Bio
je kapelan, pa kateheta, a onda župnik i gvardijan,
zatim provincijal, pa konačno biskup.
Može se reći, da je na svaki svoj položaj dolazio
u kritično, prelazno doba — u doba, kada je trebalo
stare metode zamjenjivati novima, koje su većma od-
govarale duhu i prilikama vremena. Tražilo se tu do-
sta opreza i smišljenosti, da se uvijek pogodi put i
način, a toga visokom svečaru nikad nije pomanjkalo,
Djelo, što ga je dični svečar radeći megju svojim
uarodom od rane mladosti pa sve do danas, sretno
započeo i izveo, veliko je i zamašito.
Presvij. g. O. A. Mišić rodio se na 10. studenoga
1859. u Bosanskoj Gradiški od dobre katoličke obitelji,
koja je starinom potjecala iz Hercegovine, Bogosloviju je
izučio u Ostrogonu, gdje je 1882. zaregjen za svećenika,
Vrativši se kući obnašao je razne službe đok 12.
veljače 1912. nije bio imenovan mostarskim biskupom.
Od mnogih njegovih djela spominjemo, da je
kao provincijal nadogradio bogosloviju u Sarajevu
i napravio veličajnu crkvu sv. Antuna. Kao mostar-
ski biskup kroz 5 godina izdržavao je svojim troš-
kom gjački konvikt sa 30 djaka. Učinio je još mnogo
toga, što će u knjizi života biti upisano zlatnim slovimia,
Presvijetlom svečaru, koji je toliko usluga učinio
i našem gradu, podastiremo naše smjerne i srdačne
čestitke želeći mu obilje:blagoslova u pastirskom radu.
Značajni proglas općine Slano.
U beogradskem listu »Vreme« (br. 2814 od 25.
X. 1929.) izašao je članak povodom otvaranja ostav-
štine blagopok. Iva Vojnovića, dubrovačkog pjesnika.
U tom se članku ističe, kako se megju ostalom imo-
vinom našao i jedan originalni proglas općine Slano
iz 1848 god., što ga je pokojni pjesnik brižljivo čuvao.
U tom proglasu pozivlju se svi sinovi roda Slovinskoga
ma ustanak za oslobogjenje pravoslavne braće Srba
ispod turskog jarma, To je ujedno i prvi proglas za
ustanak i ujedinjenje Jugoslavena i stoga je isti po-
budio razumljivu senzaciju u našoj javnosti. U spo-
menutom listu stoji, da je proglas izdala Općinska
Uprava, a potpisao ga njezin predsjednik N, Lucić,
g. bis-
Rogjen
proživio je on
kup
za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun FI& — Dubrovnik,
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša)
, bište, koje se i danas nalazi u selu Grgurići dobro
Vlasnik - izdavač - urednik:
— Dubrovnik
Moje gospodie,
e li 'u Vašem stanu u zimi prijatnu te-
u imati i mnogo gorivog materijala ušće«
diti, onda kupite sebi Jednu
sa ZEPHIR PEC = reko
10 grije jednu sobu DA
kg. drva sata
4 Veći tipovi griju i 3-4 sobe jednako.
Besplatan opis na zahtjev.
Zephilr tvornica peći d. d., Subotica
Jedino zastupstvo za Dubrovnik
Mirko M. Zec
dok prema obavljenin izvidima mogao sam ustanoviti,
da ga je izdao ondašnji načelnik N. Lizza (Lica) i to
nakon 3 dana poslije svoga imenovanja.
Načelnik N. Lizza imenovan 16.2. V. 1848. a
svrgnut je sa časti 11. X. 1848. Polit, Spis. Br. 2558
od Preture (Sreskog Suda) u Slanomu zbog rečenog
proglasa. Radi toga bi optužen kod vojnog suda te
mu je prijetila smrt strijeljanjem, Ali bi spašen jedino
na toj. način; da je bio» liječnički proglašen ludim, +.
Cijeli proglas (pozov) nalazi se štampan u »Slo-
vincu« iz 1881. god. strana 826 br. 16.
Slanjani su se poslije izdanja proglasa osjećali
Jugoslovenima. To svjedoči i okolnost, da su 1876,
do 1879. god. kroz pune 3 godine prilikom bune u
Bosni i Hercegovini primali bi izbjeglu braću Srbe u
svoj zagrljaj i u svojim vlastitim domovima davali im
utočišća.
Gdje su ovi živjeli, tu je sagragjeno lijepo gro-
sačuvano, posagjeno vitkim čempresima i krošnjatim
pinjima. Tu je bila postojbina nekadašnjih bosanskih
banova i knezova: Tasovića i Grgurić - Ohmućevića,
po kojima je selo i dobilo ime Grgurići, kaoi mnogo
velmoža onoga doba, koji su na ladanju tu živjeli.
Tko želi da se o svemu tomu na svoje oči osvjedoči,
neka izvoli prošetat se do Slanog i pohodit starodrevnu
crkvu Sv. Jerolima, koja je zadužbina posljednje bo-
sanske kraljice Katarine. U toj crkvi nalaze se grobovi
sa natpisima i grbovima svih rečenih banova i kne-
zova i ostalih velmoža onoga doba.
Ovo sada malo, a u prošlosti slavno Slano, kako
je obdarila onđašnja vlada bivše Austrije? Odmah
drugom polovicom mjeseca Oktobra 1848, g. prenesena
je Pretura (Sreski Sud) i Porezni Ured iz Slanoga u
Ston onda nezdravo i malarijom zaraženo mjesto.
Uzaludno su zbog toga protestovale općine Ši-
pan, Mljet, Slano, Lisac i sva susjedna, osobito gornja
sela. Uzaludna im je bila izravna molba na cara Fer-
dinanda I. u Beču. Slano ostade tako pedepsano sve
do dana današnjega.
Ukazom Nj. Veličanstva našeg Premilostivog
Kralja Aleksandra I. od 3. oktobra t. g. bi proglašena
i nazvana Jugoslavijom naša Država, upravo onim
imenom, kojim ju je Slano nazvalo prvo izmegju svih
mjesta i naroda mile naše domovine otrag 81 god.
Sad se Slano nada da će mu kod nove podjele
države na banovine biti ukinuta udarena kazna, te da će
opet dobiti svoju preturu (sreski sud) i porezni ured
pod čiju bi nadležnost pripadala i sva sela Hercegovine
do Popova polja, kojima je Slano preko Zaglave pri-
rodna skala na more, i kamo su po svom geografskom
i topografskom položaju upućeni za sve svoje potrebe,
Dao Bog! E Miho Ševelj.
ie
I
i