oD

 

 

 

Pisma iz naroda.

ZADAR. Smrl redovnika- glagoljaša. — U
Nedjelju 13. Listopada preko noći usnuo ješu
Samostanu OO. Trećoredaca, pokrijepljen svetotaj-
stvima naše svete vjere, blagim snom, mp. O. fra
Frano Kršić. U svoje doba bio je u Redu magister
novitiorum; u mnogim manastirima i u ovom u Zadru
bio je gvardijanom; i dva puta odregjen za vizitatora
Provincije. Blag u ćudi, mio svakomu, nije se javno
isticao. Kako je mirno živio, mirno je i umro, opko-
ljen braćom svojega Reda u 83 godini života. Utorak
15. X. bile su zadušnice u crkvi Manastira uz saučešće
lijepog broja gragjana. Zadušnicama je prisustvovao i
biskup Monzani i prepozit Miossevich : bio i skup
klerika Sjemeništara i predstavništvo fratara Male Braće
Sv. Frane, te više članova iz pojedinih obitelji grad-
skih Varošana, koji smatraju ovu Crkvu Sv. Mihovila
svojom. Došao je i župnik iz Preka, kamo će mrtvi
ostanci pokojnika, i župnik iz Dikla Don Mijo Čur-
ković, da se pomoli Bogu za svog davnog znanca i
prijatelja. — Po misi na vratima cikve dočekao je
lijes mjesni župnik Sv. Šime sa asistentima; i povorka
pjevajuć psalme, uputila se put Foše, da se lijes i
pratnja ukrca za Preko. Na pristaništu Školjića doče-
kao je žalobnu povorku član Manastira sa pitomcima,
i sestricama iz Preka. Bio i župnik iz Kali i oni iz
Sutumišice, te pjevanjem ,Pomiluj mene Bože“ do-
pratiše lijes do u Crkvu, gdje bi dano odriješenje, a
za tim pokopan u grob Redovnika priminulih u Zadru
i Školjiću. Pokoj mu vječni !

Pitanje samostona sv. Mihovila. Tako sada
glagoljaški samostan sv. Mihovila u Zadru ostaje su
dva misnika i jednim bratom lajikom. Ova činjenica
baca u bolnu refleksiju svakog hrvatskog rodoljuba.
Ova crkva, gdje se od pametara govori glagolačka
Misa; gdje se molitve mole u hrvatskom jeziku ; gdje
se javna crkovna služba služi u hrvatskom jeziku,
blizu je da izdahne. Faktori svakojaki napustili je
potpuno, i neće dugo proći, kad će nam iz Italije
doći Trećoredci talijani; kao što se je na žalost do-
godilo i sa samostanom O.O. Franjevaca na zidinama.
Varošanci iz Zadra i Zadarske okolice, kad budu došli
prvi put u Crkvu, čudom će se začuditi, da ne čuju
više u njoj molitve u svom jeziku. — Ja usporegjujem
Samostan Sv. Mihovila u Zadru sa zavodom Sv. Je-
roriima u Rimu. Oaza u moru talijana. Nego zavod
sv. Jeronima odolio je burama i olujama, te konačno
i pobjedio, i u njegovoj crkvi, dok bude vijeka i
svijeta, čut će se riječ hrvatska. A u ovoj Crkvi?
Napuštena je vlastitoj sudbini.

GRUŽ. Odlazak M. P. O. Pija Maroeviča. U
subotu 16. ov, mj. otputovao je iz Gruža vrijedni i
čestiti redovnik O. Pijo Maroević, dosadanji starješina
mjesnog samostana Domenikanaca Sv. Križa. Otišao
je u Split za priora tamošnjeg samostana. O. Pijo
došao je u Gruž pred ravnih deset godina, a došao
je iz tamnice u Zadru, u koju su ga strpale talijanske
okupatorne vlasti radi njegovog rodoljublja. Do toga
doba bio je starješina samostana u Staromgradu. U
Starigrad, koji je bio okupiran od Talijana, bile su
došle antantine misije, da se uvjere, kako narod osjeća.
Pošto su talijanske okupatorne vlasti prikazale lažno
spomenutim misijama, da vas uarod u Staromgradu
osjeća talijanski, O. Pijo sa još nekoliko rodoljuba iz
mjesta upriličio je jednu ogromnu manifestaciju za
Jugoslaviju, u kojoj je učestvovalo cijelo mjesto —
oko dvije tisuće duša. Urnebesno se klicalo Kralju
Petru, Jugoslaviji i pjevala himna  ,Lijepa naša“,
Raspaljeni Talijani zatvore odmah O. Pija i nekoliko
rodoljubne inteligencije, te ih okovane odvedu ma
svojoj torpiljarki u Zadar, gdje budu osugjeni na 8
mjeseci teške tamnice.

Otac Pijo i kao redovnik i u svoje doba kao
župnički pomoćnik i administrator gruške parokije bio

je pravi čovjek na svome mjestu. Uzoran svećenik,

dobar i uslužan do skrajnosti sa svakim, bio je sva-
komu na rukn, te nije nikad nikoga odbio, kad ga je
za štogod molio. U svako doba dana i noći bio je
pripravan pohrliti bolesniku, da mu podade utjehe
sv. vjere. U crkvi Sv. Križa uredio je službu božju
ma svačije zadovoljstvo i uveo mnoge nove funkcije,
Osnovao je crkveni pjevački zbor. Imanje samostana
je uredio i povećao. Za mnogo godina bio je vjero-
učitelj naše školske djece, koju je silno volio, pa su
i djeca njega kao svog oca voljela. Tu je službu
revno i besplatno vršio po 10 do 12 sati na sedmicu.
Sve do zadnjeg časa služio je nedjeljnu sv. misu za
školsku djecu. Jedino je njegova zasluga, što je bla-
gopok. Nike ud. Lopižić sve svoje imanje ostavila za
osnutak zakloništa za sirote, u kojem je njegovim
zauzimanjem osnovano i Dječje zaklonište. Da nije

NARODNA SVIJEST

ništa drugo nego samo lo učinio, zaslužio je častan
spomen i vječitu zahvalnost Gružana. Casne Sestre
Dominikanke, koje vode Zaklonište Lopižić, priredile
su u prošli četvrtak veoma lijepu i uspjelu akademiju
u počast O. Pija, kojoj je prisustvovala lijepa kita
uzvanika- prijatelja O. Pija. Preko akademije predan je
O. Piju lijep spomen dar — srebreno pozlaćena du-
hanska kutija sa urezanom posvetom na poklopcu, a
preostali sakupljeni novac za taj dar uručen mu je u
korist njegova mezimčeta —  Zakloništa Lopižić. O
Pijo je na koncu akademije veoma ganut suznim
očima zahvalio svima i stavio im na dušu Zaklonište
Lopižić, kojemu je on bio i otac i majka.

Česliti Oče Pijo, pratila te svaka sreća i nek ti
dobri Bog u zdravlju i zadovoljstvu odvrati za sve
ono dobro, koji si u našem mjestu učinio. Dao Bog
da nam se opet vratiš, da provedeš svoje starije dane
u Tebi milom Gružu. — Prijatelji.

ORAŠAC. Za naše maslinjake. Ko progje našim
čarobnim mjestima uz more, naići će na tako lijepe
maslinjake, kojim treba da se divi, Njihova bujna
krošnja bude takove boje, da bi skoro posumnjao jeli
to maslina, ili koje drugo stablo. Kada je pak puna
ploda, njegova količina ne dade se pravo ustanoviti.
Pognute grane jedrih jagoda čine izgled svakog ve-
selja, navlastito kada su ove bez mane, a takove daju
dobru vrst ulja. Tako lijepo uzgojenih maslinjaka naj-
veće ima uvala Zatona. Ovdje treba vidjeti tu ljepotu.
Da su ove masline tako uzorite, zavisi najviše od
gnjoja, što ga Zatonjani prevoze iz Dubrovnika. Oni
tamo nakrcaju lagjice i prevoze na svoje posjede. Taj
gnjoj ima krepost da pomami svako stablo, pod koje
dogie, a takovi maslinjaci davaju obilati plod. Teško
bi Zaton da nema toga, jer oni sa malo pašnjaka, uz
najbolju volju, ne mogu drugčije da se pomognu. —
Ovu blagodat naših baština, čuje se da će sada izgu-
biti, jer je nekomu došlo na pamet, da rečeni gnjoj
zaudara gradu, pak da ga treba poništiti i spaljivati.
Čast čistoći i svakomu, koji je poštuje, i nje se drži.
Stoga trebalo bi urediti sva ona mjesta u Dubrovniku
i Gružu, da se nigdje ne čuje neugodnog zadaha,
bilo to kod privatnika ili kojeg društva. Ta se sabra-
lišta mogu maknuti na drugo mjesto gdje neće sme-
tati a ne spaljivati, kako sa pogovara. I spaljenjem
čut će se još neugodniji zadah, a bit će veliki udarac
susjednim mjestima, a u prvom redu Zatonjanima. — B.

KORCULA. Proslava svu. Omobona, zaštitnika
šavaca. lnicijativom zauzetnog našeg  sugragjanina
g. Jerka Jeričević proslavili su svečano i ove godine
mjesni krojači i krojačice svog zaštitnika sv. Omobona
u Srijedu 138. o. mj. U crkvi sv. Justine bila je pje-
vana sv. Misa, kojoj je. prisustvovalo prilično svijeta,
a neki stupili i na sv. Sakramente. Promicateli ove
svečanosti g. Jerko Jeričević dobavio je i sliku sv. Omo-
bona, te je dao izraditi fotografiju u formatu dopis-
nice, Svaki krojač i krojačica može istu nabaviti kod
spomenutog g. J. Jeričevića, krojača u Korčuli i istu
držati izloženu u svojoj radionici, Pohvalno je što se
g. Jeričević ovako svojski zauzimlje za naše stare tra-
dicije. Svaka mu čast!

KOTOR. Rod maslina. Masline su ove godine
u cijeloj Boki izvanredno rodile, kako to nije odavna
bilo. Na pazaru se novo ulje prodaje po Din. 12 litar,
a sigurno će još pasti cijene. Uslijed velikih kiša zad-
njih dana mnogo ih je voda odnijela, a na nekim mje-
stima i cijela stabla iskorijenila. Sva ta šteta neće mnogo
uplivisati na cijenu novog ulja. Čuje se, da razni tr-
govci iskorišćavaju ovaj obilni rod na štetu siromaš-
nog seljaka, koji je primoran kod njih kupovati hranu
uz uvjet da mu dug povrati uljem stavljajuć mu ci-
jenu koju sami hoće. Trebalo bi, da se naše Zadruge
zauzmu barem za svoje siromašne zadrugare, ie im
radije podadu zajam za nabavku hrane, e da ne da-
vaju tako u bezcjene ulje, kojeg će kašnje sami kod
istih trgovaca mnogo skuplje plaćati, nego li su mu
ga prodavali.

STON. Oikup duhana. Ove godine sela pripa-
dajuća Općini Ston isposlovala su na nadležnom mje-
stu, da primanje ovogodišnje berbe duhana bude u
Stonu, tako je dana 18 ov. mjeseca komisija za otkup
duhana započeta svoj rad. Rukovogja je g. Tripo Pe-
tričević, blagajnik g. Gjuro Violić, koutrolni činovnik
g. Dušan Pavlović a povjerenik sa strane sadilaca je
g. Mato Gjaja iz Mravinjaca. Mješčanin.

 

 

(U KUPAONSKE KADE, PEĆI, UMIVA-
ONICI, KLOSETI, FAJANSKE PLOČICE (|

EERTA. MATERIAA i KOSTEKI

Gramofoni, ploče, Radio Aparati i
djelovi na otplatu

MIRKO M. ZEC

trgovina gvožđem, tehničkim i elektro-
tehničkim materijalom.

HRASTOVI SLAVONSKI

E. PARKETI! a

 

 

 

 

 

 

 

Br. 47.

 

pere brzo, čisti teme-
ljito, ne škoduje rublju.

Zahtjevajte samo tai!

 

VELALUKA. Brodolomci — Dva izgleda hero-
izma. Prošli Petak 15. o. mj. odigrao se jedan stra-
hoviti prizor na moru i da ne bijaše junaštva jedne
žene bilo bi tragičnih posljedica. Pred strašnim nevre- 3
menom  zaklonilo se je u bližnjoj luci Sv. Ivana od /
Gradine pet talijanskih jedrenjača krcatih drva. Na
jednoj od njih, koja ide za Maniredoniju a zove se
Enrico Il.“ teško je obolio jedan 17. god. mladić. I
baš u Petak kad je levanta tako jako duvala, da nije |
bilo moguće izići na more, pet talijanskih mornara.
dogjoše u luku po liječničku pomoć. Općinski liječnik
Dr. Andrija Fiamin, koji je morao bježati iz zapo.
sjednutih zemalja, uza sve strašno nevrijeme odvažno
se odazove tom pozivu i uputi se sa lagjom na jedra /
put Gradine. Kad su bili oko pet kilometara od mjesta,
strašni vihor prevrne im lagju. Dvojica mlagjih tali
janskih mornara pouzdaše u svoje sile i sretno dopli- /
vaše do obale, a liječnik sa tri druga mornara uhvatili
se ,prevrnute lagje, boreći se. sa jakim valovima, lede. .
denim vjetrom u strahu, da li će im odakle doći.
pomoć, jer osamljen na sred mora a noć se je već;
počela hvatati oko 5 sati po p. Opaziše ih neki ljudi
iz Gradine, ali proti sili vjetra i bjesu mora ne mo-
goše do njih već otigjoše do talij. jedrenjača, da ih
izvjeste o dogogjaju. U to ih opazi junačka žena.
Nina Prižmanić-Struce, te malom lagjicom oko 2 m
dugom, 1 m širokom, u kojoj je bio još jedan dječak.
i jedna žena, odvažno zavesla prema brodolomcima i.
zamjernom vještinom uspije da uz očitu vlastitu po-
gibao, izbavi iz pučine i liječnika i tri talij. mornara,
te ih sretno priveze kraju. Tuim dogje u susret umi-
rovljeni lučki peljar g. Zakarija Padovan, te ih sa.
svojim sinom preveze na jedrenjaču ,Earico 11.4, gdje
im je pružena potrebita pomoć i dano suho odijelo,
Zatim liječnik pregleda bolesnog mornara, pak sa g.
Zakarijom Padovan priveze se na kraj i pješice se po
kiši i nevremenu oko 8 s. v. uputi kući, Dok se je!
sve ovo dogagjalo na moru, panika je obuzela i u
kućane i sve mješćane, koji su doznali za nezgodu.
gosp. liječnika, u strahu da mrkla noć i silno nevri-
jeme neće dopusti da se isti spasi. Načelnik mjesta i
muogo ljudi uputiše se kopnom prema Gradini, da.
ga zabrinuti traže, Neopisivo veselje zavlada u cijelom
mjestu, kad dočuše da je isti spašen te zahvališe na.
svemu Bogu velikome. Gosp. Dr. Fiamin zaslužuje
svaku hvalu za vršenje svoje dužnosti uz onakovu
pogibao, a junakinja Nina Prižmić Struce zaslužila bi:
doista nagradu od Pomorske vlade za svoje junačko
djelo. Oua je pitka siromašica i sa svojim malim
čamcem zaslužuje ribajući svoj kruh svagdašnji. Da
nje ne bi, bile bi tolike majke zakukale. Svojim ju-
načkim djelima zaslužila je opće priznanje i dostoj-
nu nagradu.

   
 
    
     
   
     
  
   
  
  
 

 

Dali već znate gospodjo, da jeste pranje za.
visno od pjene sapuna? Gledajte današnji oglas » Sa.
pun sa klasom“.

Specijalue karte (Sekcije) u mjerilu

1:75.000 i Generalne Karte u mjerilu

1:200.000 čitave Dalmacije, Bosne,

Hercegovine i Crnegore
mogu se opet dobiti uz cijenu od Din. 25.— za Spe.
cijalne i od Din. 15,— za Generalne Karte kod
Hrvatske Kajižare u Splitu. i