C s

 

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

 

 

 

 

4R i Broj čekovnog računa našeg lista

Br. 48 DUBROVNIK, 28. Novembra 1920. jest 4188 Podružnice Sarajevo. "Si. God. XI.
m :

Cijena je listu 5. Din, mjesečno; ža |

 

PLATIVO I UTUŽIVO U DUBROVNIKU.
Uredništvo 1 Uprava kod Dubr, Hrv. Tiskare,

mamma

notemstvo 10 Din, mjesečno

Izlazi svakog Četvrtka.
Pojedini broj Din. 1'50

 

 

za odbor ,NARODNE SVIJESTI“
Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast. I. Birimiša) — Dubrovnik

 

Vlasnik - izdavač - urednik:
Antun FIč — Dubrovnik,

 

Refleksije prigodom 1.03 decembra.

Svakome trezmenome i pametriome čovjeku, ma
gdjegod se on nalazio, jasno je, da je Jugoslavija
sazidana na stancu nepokolebive želje i volje čitavog
našeg naroda ida je veže u čvrstu! “zajednicu nera.
zrušiva veza bratske krvi, koja Noli i grije žile i srce

svih nas. Jasno je i bjelodano takogjer, da se amo

baš nikada i nikako ne može da povrati ona predratna

i ratna monarhija, koju su svi narodi, koji su se u

njenom sklopu nalazili, svom dušom mrzili,

A ipak se u zadnje doba i javno čuju u nepo-
srednoj našoj državnoj blizini bezumni glasovi, koji
kao da još ne razimiju, da je carstvo njihovih intriga
za vazda prestalo,

Čidnovato bi to izgledalo, da mi nijesmo svijesni
toga, da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada,

I zbilja kako da se pomisli, te bi mogli
= stanovito plemstvo i kojekakvi generali, koji su bili
pao grme te vedre i oblače i u ovim našim lijepim

_ krajevima, da od jednom zaborave i pregore lagodan
i gospodski život, koji su na našu štetu ovako objesno
provodili. Kako da se prilagode na skroman život
spulani u malim republikama Austrije i Magjarske
oni, koji su bili vikli da gospodare u prostranoj bivšoj
monarhiji? Nije čudo za to, da im zazubice rastu za
krajevima i vlašću, koja im je izmakla za vazda, i da
se za to u našoj neposrednoj blizini javljaju neprija-
telji, koji šuruju i rovare još vazda obuzeti starom
_ groznicom intriga.
: Pametan i trezmen čovjek to ne bi sigurno činio,
“sali njihova je pamet obmamljena sjenama tiranije, Oni
— osnivaju sada šovinističke organizacije Heimwehra i
Magjara, koji se bude, ili ih pak-iz prozirne pozadine
potpiruju i huškaju. Ne samo, već njihov duh, žedan
intriga, neumorno radi tražeći naokolo saveznika, I
našli su ih, ako nas svi znaci ne varaju, u talijanskim
fašistima i bugarskim makedonštvujućima. Budnim
_ okom paze oni na svaku stvarcu u našoj zemlji, pa

kroz povećalo njihove nemoćne mržnje i požude, u
_ najsitnijoj nutarnjoj zadjevici vide rasulo Jugoslavije,
koja će ostati i čvrsto stajati još i onda, kad neće
| više ni iraga u povijesti biti njihova rada,

i Ti krugovi žele i hoće nemir u Evropi, jer drug-
_ čije se ne da ni pomisliti na promjenu mirovnih ugo-
vora. Pa za to i sami ne mogu mirovati, već se svim
sredstvima služe ne bi li izazvali jačeg nemira, ma
bilo gdje. Sve im dobro dolazi. I anarhističke težnje
komunista, koji su naložili svojim tajnim organizaci-
jama, kako piše nArbeiter - Zeitung“, da podupru
svako nastojanje, koje ide za slabljenjem Jugoslavije.
Ali ako ti austrijski, magjarski ili bilo koji drugi
krugovi drže, da iza onih par komunističko - franko-
vačkih lica, koja su njima nasjela i š njima se združila,
stoji ma tko pametan u ovoj zemlji, ljuto se varaju.
Nijesmo kroz godine i godine prolijevali toliko
krvi, te se domognemo slobode, da ju zatim odbacimo
na želju austrijskih i magjarskih grofova. Još nam
pamet žeže vatra njihove »ljubavi“, pa nije kod nas
nitko tako lud, da bi je opet zaželio. — Nek zapamte
to svi oni, koji još ne znadu da je naše Ujedinjenje
| tvrgje od ovih naših tvrdih klisura, za kojima im
| zazubice rastu !

  
  
 

 

Rusko sjemenište u Rimu.

i Na Veliku Gospojinu ove jubilarne godine izdao
je Sv. Otac Pijo XI. apostolsku konstituciju ,Quam
\ciram“ o novom ruskom zavodu u Rimu, koji nosi
ime Ruski kolegij sv. Terezije od Djeteta Isusa“.
Ponajprije ističe Sv. Otac svoju dosadašnju brigu oko
"povratka istočnjaka u katoličko jedinstvo, koju brigu
_je u svetu baštinu primio od svojih predšasnika, i koja
| ga nagoni, da neprestano smišlja nova sredstva za spas
\onih naroda, kako bi se udaljeni sinovi što biže i što
\potpunije natrag vratili. Ali ga ,najviše zaokuplja pas-
tirska skrb za plemenite puke ruskoga područja, koje
je gotovo u dubinu zala bacilo žalosno i tamo već
dugo bjesneće poremećenje svih i božanskih i čovječjih
(stvari. Jer budući da se osobito nježnoj mladeži stav-

ljaju djavolske zasjede, e da se, najopakijim naukama
zaražena, privikne ljude, pa i samoga Boga (grozno
je to i izreći !) najžešćom mržnjom progoniti, to se,
na čovječju govoreći, ne ukazuje nikakova nada, da će
stvari na bolje krenuti“,

»Ali, nastavlja Sv. Otac, jer Vas Naša vjera uči
i protiv nade vjerovati u nadu (Rim. 4, 18.). neče
b&0 biti kod Boga nemoguća nikakova riječ. (Luk. 1.
37.), i jer Nas služba vrhovne vlasti sili da se, koliko
je do Nas, pobrinemo te sve imadnemo pri rici, što
će moći što djelotvornije poslužiti osnovama božanske
Providnosti upogled novoga duhovnog uskrsnuća onoga
naroda, netom nadogje vrijeme milosrgja : ništa drugo
ne smatramo tako potrebnim i tako umjesnim, kao
ozbiljno nastojanje oko uzgajanja katoličkog klera,
Jer na ovaj kler spada ta briga, i on ima da dogje
u pomoć današnjim svećenicima, koji junački nose teret
dana i žege, ali se već satiru naporima i nevoljama,
te iz dana u dan podliježu ne bez neke regbi paome
mučeništva ; on će moći uzgojiti i požeti i u žitnice
Gospodnje pohraniti nove snopove duša, koji će, kako
se čvrsto nadamo od dobrote milosrdnog Boga,
biti preobilni«,

Zatim Papa iznosi, kako se je, nakon dugotrajnih
molitava i savjetovanja odlučio osnovati ruski kolegij
u Rimu, tom sjedištu i glavi čitava katoličkog svijeta,
odakle će se novi apostoli k svojim sugragjanima vratiti
naskroz proniknuti rimskim duhom. I naskoro je ovoj
papinskoj namjeri milostivo s neba došla u pomoć
Sveta Terezija od Djeteta Isusa, ta nova zaštitnica mi-
sija. ,Jer dok smo, veli Sv, Otac, ovo u duhu pretre-
sali, bi Nam uime same Lisieux-ske Djevice dobro-
voljno ponugjena dosta znatna svota novaca, koja je
gotovo, dostajala da se Raski Kolegij agradi i opremi“,
— Lani na blagdan Ukazanja Lurdske Gospe (11. ve-
ljače), položen je temeljni kamen Ruskom Kolegiju,
u neposrednoj blizini Gospine crkve S. Maria Mag-
giore, a sada je već dovršena gradnja.

» Želeći; nastavlja Sv. Otac, ovo velevažno djelo
kraju privesti, i vrlo žudeći da još o ovoj pedeset-
godišnjici Našega svećeništva uzmogne tu biti primljen
odabran broj klerika, odlučili smo pristupiti juridičkom
podignuću istoga Sjemeništa ili Kolegija. Bilo dakle
to na veću hvalu božanskoga Imena i na porast vjerske
stvari, i neka naspori napredovanje prave Kristove
Crkve osobito megju slavenskim narodima... Hoćemo
pak, da se u nj u prvom redu primaju mladići iz
ruškog područja i slavetisko-bizantinskog obreda, koji
žele kod svojih sugragjana, po nadahnuću Božjem
uložiti trud i uzgajati ih u katoličkoj vjeri; osim toga
i drugi mladići kojegagod naroda, koji će redovito
poprimiti slavensko-bizantinski obred, ako čvrsto budu
odlučili sasvim se posvetiti zadatku, da narode ruske
države natrag privode u jedini Kristov ovčinjak“.

Predavat će se u kolegiju, povjerenu upravi Družbe
Isusove, svrsi shodne filozofske i teološke, a i druge
posebne nauke. A najviše će se kod uzgajanja tih bu-
dućih vjesnika Evangjelja paziti, da se u prvom redu
temeljito prožeti pobožnošću i znanjem vruće razgore
apostolskim žarom za promicanjem katoličkog jedin-
stva, i naoružaju se za to zgodnim pomagalima, oso-
bito poznavanjem povijesti i običaja ruskoga i drugih
tamošnjih naroda; kao što se imaju dolično naučiti
i uvježbati u obredima slavensko-bizantinskog bogo-

služja, i kako će znati dobro oprovrći zablude
onih krajeva.

Sveti se Otac zasigurno nada, da će ovaj, njemu
predragi ruski kolegij odista biti sjemeništem mnogih
svećenika po Srcu Isusovu, i da će i on tako isto dje-
lotvorno doprinijeti k spasenju ruskih naroda, kao što
su na pr. Engleski Kolegij i kolegij Germanicum-
Hungaricum u velikim poteškoćama svojim radom pro-
micali i pomagali katoličku stvar u svojim krajevima.

Kako se nalazi ruski kolegij tako rekuć u maj-
činoj sjeni Bogorodice Djeve, uz poglavitu marijansku
zgradu S. Maria Maggiore, Sveti Otac u tome nalazi
presretno znamenje, da će ovaj Zavod u svoju nepo-
srednu zaštitu uzeti Ona, koju istočnjaci sveudilj toliko
štuju i nakon svojega bijednog odmetnuća od jeđin-
stva Crkve.

 

MODEL
vlastitoga
umjetničkoga
stvaranja

 
 
 
  
  
   
  

Zavoll za gra-
(nju orgulja

Braća Miege

Jagerndorf
(Čehoslovačka)
Do sada izra-
deno 2411 or-
gulja.

  

Važna djela izvršena za kraljevinu Jugosla-
viju: u Dubrovniku: za franjevačku i domi-
nikansku crkvu, te za zbornu crkvu sv. Vlaha;
zatim za crkve u Cavtata, Splitu, Sarajevu,

Zagrebu, Ljubljani i t. d.
(444)

 

 

 

Kupujte jubilarne marke u spomen 1000
godišnjice hrvat. kraljevstva.
Susretljivošću ministarstva pošta izdane su jubi-
larne marke u spomen 1000 godišnjice hrvatskog kra-
ljevstva, kako bi se u jednu ruku proslavila ta obljet-
nica, a sdruge strane opet potpomoglo dovršenje
spomen-bazilike u Tomislav gradu na Duvanjskom
Polju, gdje je 925. krunjen prvi hrvatski kralj Tomi-
slav. Marke su izdane u vrijednostima od 0,50 para,
1 i 3 dinara te se one od 0,50 para i 1 dinara pro-
daju po 0,50 para skuplje, a one od 3 dinara po 1
dinar skuplje imajući pri tome punu frankaturnu vri-
jednost. Čist prihod od izdanja tih maraka namijenjen
je dogradnji spomen-bazilike u Tomislav-gradu, koja
je već pod krovom i koja se vidina markama. Marke
se mogu dobiti kod svih poštanskih ureda i trafika,
Kupujte ih zato kao uspomenu na onaj slavni doga-
gjaj i potpomažite time patriotsku svrhu radi koje su
izdane. ,Centralni Duvanjski odbor u Zagrebu“.

 

Vinarska Zadruga u Janjini.

Ove godine osnovana je vinarska zadruga u Janjini
na Pelješcu. Potreba ove zadruge već dulje vremena
se je osjećala, da se putem iste olakša prodaja vina
i da se renomč dobrih peljeških vina uzdrži. Već više
godina radilo se je u Janjini na osnutku ove zadruge,
ali razne poteškoće teško je bilo svladati, pogotovo
jer je povjerenje u zadrugarstvo bilo pokolebano, a sa
strane državnih vlasti nije bilo nade na jaču potporu.
Osnutak ove zadruge rado pozdravljamo, a Janjina je
i ovim ponosno dokazala, da je uistinu jedno od naj-
naprednijih naših sela, koje je sa vlastitom inicijati-
vom i marljivošću na poljoprivrednom polju već do
sada postigla lijepih vidnih rezultata. Novo osnovana
vinarska zadruga može da zadovolji svaku potražnju
vina, te je preporučujemo svim trgovcima i potroša-
čima vina, pogotovo gostionama i hotelima, koji preko
vinarske zadruge mogu izravno od vinograđara da
dobiju dobro i čisto vino, a što je majglavnije ivijek
istog tipa. Sa vinskom zadrugom potrošači vina dolaze
u izravnu vezu sa vinograđarima, te je time otklo-
njena posrednička veza raznih trgovaca i omogućena
jeftinija i solidnija dobava vina. Našim državnim vlas
tima osobito preporučamo ovu vinarsku zadrugu, da je
već sada u početku svojski podupru, jer je svaki po-
četak težak.

  

s

 

 

== —— >
=a -

i iole

E osno

oče