E Br. 49. SSA sta POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU "Naro < > i Zee DUBROVNIK, 5. Decembra 1929. dna jest Broj čekovnog računa našeg lista Mr; # 4153 Podružnice Sarajevo. Cijena je itstu 5. Din, mjesečno; za inosenistvo PLATIVO | UTUŽIVO U DUBROVNIKU. Uredništvo 1 Uprava kod Dubr. Hrv. Tiskare, Deklaracija Zagreb-grada. Zastupstvo grada Zagreba na svojoj sjednici kojoj su prisustvovala 44 zastupnika, u Četvrtak 98, novembra o, g. primilo je jednoglasno na prijedlog Dr. Ritiga slijedeću deklaraciju : Manifestom od 6, januara i zakonom od 3. okto- bra Nj. Vel. Kralj Aleksandar pristupio je k novom uregjenju Kraljevine Jugoslavije i pozvao sve Hrvate, Srbe i Slovence, da saragjuju na ovom velikom djelu. Zastupstvo grada Zagreba odazvalo se želji Njegova Veličanstva primajući odmah dužnost u komunalnom radu grada Zagreba, a manifestalo je i inače svoju živu želju da saragjuje na izgradnji Kraljevine Jugo- slavije, Ali povodom izdajničkog djela Dr, Pavelića i dr. osjeća se dužnim, da posebnim način svoje čvrsto vjerovanje u sjaj i snagu no Kraljevine Jugoslavije, pa za to uoči rogjendana Ni. V. Kralja 16. decembra polazi u Beograd izaslanstvo gradskog zastupstva, da svečanim načinom izrazi svoju odanost uzvišenom simbolu i čuvaru jugoslavenske zavjete misli. U toj misli i vjekovitoj težnji najvećih hrvatskih duhova zastupstvo grada Zagreba gleda jam- stvo za pravično, ravnopravno i harmonično uregjenje svih političkih i ekonomskih, vjerskih i kulturnih in- teresa naioda Hrvata, Srba i Slovenaca. Da bi ovaj Om neglasi vog imena | iskaz hrvatskog narodnog vjerovanja bio što svečaniji, _ gradsko zastupstvo moli predstavništva ostalih hrvat- _ skih gradova, kako bi se priključili toj deputaciji i konačno se zagrebačko gradsko zastupstvo obraća molbom na sva hrvatska kulturna i privredna udru- ženja, da po svojim izaslanicima pojačaju ovu mani- | festaciju odanosti Ni. Vel. Kralju i Njegovom Domu, jer će na ovaj način najbolje i najsjajnije očuvati ne- | pokolebivu vjernost čitavog našeg naroda jugosiaven« skoj misli“, : : Dr. Ritig je svoj predlog obrazložio govorom u | kome je rekao: Jugoslavija je bila čežnja i želja svih genija hrvatskog naroda od Križanića do Gaja i Stros- | smajera, da su Starčević i Kvaternik boreći se za \oslobogjenje učili da je jedan narod od Crnog do Jadranskog mora, da je jugoslavenska državna ideja bila politička ideologija Stj, Radića. Grad Zagreb u historiji našega naroda postao je baš time velik, postao je ognjištem narodne prosvjetne i političke misli, što je bio od vajkada nosilac ovoga narodnoga vjerovanja i ove zavjetne misli. To je on i danas. Mi znamo, da nad našom zemljom imade oblaka, ali otvoreno kažem, da za nas Hrvate druge \obećane zemlje nema, nego je Jugoslavija. Izdajnički rad Dr. Pavelića i dr. ne izvire iz genija hrvatskog naroda, nego je to služenje tugjinskoj politici i izdajstvo hrvatskog naroda. ,Zar nije zločin igrati se sa sudbinom Dalmacije, u kojoj se je rodila hrvatska državna misao; Dalmacijom, koja je kolijevka hrvatske knjige i prosvjete; Dalmacijom, koja je i srce i duša i pluća hrvalskoga teritorija i čitave Ju- igoslavije; Dalmacijom, koja je još i danas najčišća hrvatska, jugoslavenska zemlja. Nema Hivatske bez \Dalmacije, nema Jugoslavije bez Dalmacije“, i Dr. Ritig traži snošljivost i ljubav megju jedno- [H krvnom braćom, da složnim radom uljepšaju buduć« inost jedinstvene državne cjeline, Jedinstvo državnoga limena ne: isključuje ipak, da državljani u zasebnim banovinama izgragjuju prema svojim tradicijama svoj kulturni i ekonomski mapredak. Ističući mudrost Nj. Vel. Kralja, koji je priveo u život čežnje i želje hrvat- skih i jugoslavenskih genija, Dr. Ritig predlaže da | Zagreb pred Njegovim licem na čelu ostalih hrvatskih 10 Din. mjesečno Izlazi svakog Četvrtka. Pojedini broj Din. 1:50 općina manifestira da je ostao glavni nosilac jugo- slavenske ideje, Govor g. Dra Riltiga prekidan je čestim poklicima i na kraju pozdravljen burnim odobravanjem. Čim je gradsko poglavarstvo prihvatilo prijedlog g. Dra Rittiga razaslani su brzojavni pozivi svim gra- dovima Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, da bi se oni priključili tom poklonstvu. Pozvan je u svemu 31 grad, i to 22 grada Hrvatske i Slavonije, i 9 gradova Dal- macije, Od dalmatinskih gradova pozvani su: Split, Šibenik, Dubrovnik, Trogir, Korčula, Starigrad ma Hvaru, Hvar, Kotor i Pag. Akciji zagrebačkog gradskog zastupstva najodu- ševljenije se je odazvao načelnik Splita Dr. Račić te je upravio Dr. Srkulju ovaj brzojav: »Grad Split sa ushitom pozdravlja i svim srcem se pridružuje rodoljubnom zaključku gradskog zastup- stva Zagreba, sretan što je glavni hrvatski grad poka- zao svoju staru hrvatsku i jugoslavensku svijest i ljubav za opće dobro zajedničke domovine, te odlučno prionuo i postavio se na čelo hrvatskih gradova u suradnji na epohalnim i spasonosnim odlukama Ni, Vel. kralja u jačanju i sregjenju javnoga života u jednakosti prava i dužnosti svih gragjana i svih dije- lova Jugoslavije, Grad Split, kao matica hrvatstva u prošlosti, odano će stati uz bok matice hrvatstva sada- šnjosti bijeloga Zagreba, koji je uvijek duboko osjećao važnost Dalmacije i na obranu ovoga našega najči- stijeg i najvrijednijeg primorskog dijela zajedničke države znao uvijek da sa sviješću i ljubavi ustaje. Molim da izrazite odanu. harnost cijelog zastupstva posebno mons. Rittigu za čistei zdrave osjećaje prema dragocjenom posjedu Dalmacije, Grad Split poslat će posebno odaslanstustvo i organizovati zajednički po- lazak predstavnika Dalmacije u poklonstvenu deputa- ciju Ni. Vel, kralju. ki koy £ Beogradski list o katoličkom svećenstvu. »Vreme“ od 10. XI. donosi pod naslovom ,Duž- nosti svećenstva“ članak povodom donošenja zakona O srpsko - pravoslavnoj crkvi od sveuč, profesora u Beograpu Dra Dragutina Arangjelovića, U njemu veli: »Nesumnjivo je da će svi ovi zakoui i uredbe snažno doprinijeti bujnijem životu crkve i jačanju vjerskog osjećaja u pravoslavnom dijelu narodu“. Tom prigodom skreće pažnju pravoslavnom sve- ćenstvi ,na jednu kršćansku akciju“, koja nije nikako ili bar nije dovoljno razvijena u pravoslavnom dijelu naroda“. To je akcija kršćanskog milosrgja. ,Treba pogledati samo kako je kod katolika. Kršćanska ca- ritas (ljubav) čini jedan značajan dio svećeničkog rada, Katolički su svećenici inicijatori ili najrevnosniji rad- nici u humanim udruženjima, koja se staraju o pomoći sirotinji, bolesnima, muškoj i ženskoj omladini. Oni su pomagači i savjetodavci u tako reći svima prilikama ljudskoga života. Na njih se parohijani obraćaju za savjet i pomoć za svaku značajniju stvar u svome životu. Tako radeći oni se upoznaju sa stanjem svojih parohijana i njihovim životnim prilikama i postaju neophodni za svoju pastvu. Sprovodeći takvim svojim radom u život kršćanska načela o milosrgju, oni šire u narod kršćansku nauku, vezuju parohijane za crkvu, stiču uvaženje u svima slojevima naroda. Veliki pri- lozi, koje katolici dadu u kršćanske svrhe, rezultat su takvoga rada katoličkog svećenstva, a njemu ima da se zahvali i za veliku imovinu, koju je katolička crkva stekla u toku vijekova. Katoličke su crkve pune vjer- nika iz sviju slojeva društvenih, jer je svećenstvo vezalo narod za crkvu“, rapa JV! sv. Nikolu, sv. Luciju, Božić i Novu Godinu kod ZAGREBAČKE TVORNIGE GIPELA D. D. \ Podružnica DUBROVNIK. Stigao je bogati izbor cipela i ča- kao najprikladniji darovi za (483) Vlasnik - izdavač - urednik : za odbor ,NARODNE SVIJESTI“ Antun F1& — Dubrovnik. Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare (zast, I. Birimiša) — Dubrovnik gri; God. XI. vijest MODEL vlastitoga umjetničkoga stvaranja Zavod za gra- tinju orgulja draća Roger Jagerndorf (Čehoslovačka) Do sada izra- fleno 2411 or- Važna djela izvršena za kraljevinu Jugosla- viju: u Dubrovniku: za franjevačku i domi- nikansku crkvu, te za zbornu crkvu sv. Vlaha; zatim za crkve u Cavtatu, Splitu, Sarajevu, ___ Zagrebu, Ljubljani i t. d. (444) Zenita korena ktlišagi rosno pop. Predstavnici episkopata katoličke “crkve u Jugo- slaviji gg. dr. Ante Bauer, zagrebački nadbiskup, dr, Rodić, beogradski nadbiskup, dr. Jeglić, ljubljanski biskup, i dr. Bonefačić, splitski biskup, baveći se u Beogradu zatražili su od svetog arhijererskog sinoda srpske pravoslavne crkve da održe jednu zajedničku konferenciju. Konferencija je održana 22, novembra u beogradskoj Patrijaršiji. Konferenciji su prisustvovali uz spomenute katoličke biskupe svi članovi Svetog Sinoda: predsjednik: patrijarh g. Dimitrije, potpred- sjednik : mitropolita crnogorsko-primorski: g. dr. Gavrilo Dožić i članovi: episkop temišvarsko-kikindski g. dr. Georgije Letić, episkop bitoljski g. Josip Cvijović i episkop mostarski. Predmet konferencije bila su pitanja koja podjednako interesuju obje crkve: pitanje o braku, vjeronauku u školama, o vojnim svećenicima i o cr- kvenom imetku, koji je ranije crkva upotrebljavala za škole. Razgovaralo se je još o crkvenim imovinama, koje su potpale pod agrarnu reformu. Parobrodarske veze s Južnom Amerikom Prema izjavi glavnog upravnika parobrodarskog društva Jugoslavenski, Lloyd“ vlada je obećala iz- vjesnu, svakako skromnu pomoć za održanje preko- oceanske linije sa Brazilijom i Argentinom, gdje nje- govi brodovi nose drva i cement. Težnja je ipak da se uvede još jedna linija za Venezuelu, Kolumbiju, Perii i Čile, prolazeći pored Kube i kroz Panamski kanal, i tako izlazeći na drugu stranu Južne Amerike Čile je najjužniji dio zapadne južno - američke obale, gdje je mnogo naših ljudi kao velikih instrijalaca (u salitri) i trgovaca, a i radni a (25.000). Mnogo ih je iu poljoprivreoi, kao posjednici - farmeri, i kao radnici. U Čileu je velika Banco Jugoslavo, naše osiguravajuće društvo, jedno od najvećih u toj zemlji. Pored sada- šnjeg teretnog hoće se i uvogjenja putničkog saobra- ćaja, zašto je potrebno šest daljih velikih brodova trgovačko - putničkih, tzv. Paketbot. : Za izvogjenje tog plana potrebna je izvjesna državna materijalna pomoć i desetgodišnji ugovor. Država zasad nije voljna da garantuje uvogjenje putničke plo- vidbe, o čemu će se ponoviti razgovori u idućoj godini. ITO pasta za zube je nejholja.