mms ae sre pe m Ž ba da keš si su E os | SLOVINAC CVIJETA ZUZORINMA. Ova žena po svijedočanstva mnogih glasova iz na- še srednje knjige podigla se iznad svoga spola i za- o služila je biti u nizu glasovitih Dubrovčana. Naša Cvijeta | rodi se u Dubrovniku g. 1555. Roditelji Frano Zuzori i i Mara Radaljevica, od davne Bosanske porodice, vrije- dni i pošteni pučani, imagjahu šestero kćeri. Jednu u- daše za Jera Primi u Dubrovniku, a zatim sa ostali- jem preseliše se u Jakin i tu četiri udomiše za plemi- Će Jakinske, za Gabrieli, Torriglioni, Armentici i Gen- tili Bonnarelli. Od prilike za to doba upozna se sa Cvi- jetom glasoviti Torquato Tasso i ispjeva joj slijedeća Be.-a dai i dai ia jo a; Cvijetu roditelji vjenčaše g. 1577 za Bara Pescionj vlastelina florentinskoga, zato se je naša Cvijeta potpisi- / vala Floria Zuzzeri Pescionia. Cvijeta sa svojim mužem | | stanovala ie ma izmjenice u Dubrovniku i u Florenciji. U | Florenciii pak pristupala je u Dvor često i bilaje jedna od najprijatnijeh gospogja. Priroda, lakoma s mnogim žena- “| ma, na Cvijetu bješe prosula sve svoje blagodati Sv:k ko bi je prvom vidio, snebio bi se i zapanjio njezinoj neo- | bičnoj ljepoti; jeli v njoj čuo govoriti, srčano bi štovao njezine ženske kreposti jer bješe mimo žene izgled pos.“ štenja i skladnosti, a jeli se š njome sastao i razšožio, dva soneta koje nam je poklonio učeni dr. Kaznačić: 1) Loda Ancona, dove vide una gentildonna ragusea chiamata _ Fiora Zuzgeri- Pescioni. do čuda bi se divio njezinoj učenosti i bistrini pameti. Sve te njezine kreposti vabljahu joj u kuću i u Flo- renciji i u Dubrovniku sve najvrijednije književnike. U X tijem učenim skupovima Cvijeta se je odlikovala besje- deći bistro, glatko i znano naški i talijanski o različi- tim granama ljudskoga znanja, i prekazivala tako svoju duboku i prebranu učenost a najskoli u vještinama, od kojih najviše je zanosilo naše i talijansko pjesništvo E mentre i passi al chiaro suon movea U znak velike cijene Dinko Ranjina 2) i Dinko Zlatarić 3) Le care danze non parean di queste, pjevahu je u svojim pjesmama a ovaj zadnji joj posve- Ma si leggiadre et amorose e preste ti pjesme sa pismom uvodnim : takogjer_ i Nikša Vi- Come suol farle 1 amorosa Dea, da Gučetića nje imenom naresi svoje djelo i nadjede mu š—-—>—E-—tu seimbravi, Ancona, il terzo giro ime Anthos (pogrčeno ime = cvijet) razložeć o ljubavi i Suo dolce albergo e i tuoi subl mi tetti ljepoti po Platonu, gdje dokazuje po izgledu same L' onde, gli scogli e le minute arene, Cvijete da su prikladnije žene nego ljudi za književne zabave. I njegova žena Mare Gundulica, učena i znana gospogja, pokloni joj svoje djelo , Discorsi sopra le me- teore dt Aristotele.“ Miho Monaldi u svojim ,AReme To- scane“ spkeo je lijepi vijenac našoj Cvijeti. 4) I Cesare Simoneta i Giambattista Boccabianca 5) spominju je če- sto i dično u svojim pjesmama. Naša Cvijeta rano obudovi, i s toga poče opadat od žalosti i jada, jer nemogaše svoga druga pregorjeti. L' avventurosa mensa a cui sedea La donna mia fra 1 altre belle e oneste, Simile a quella fu che di celeste Ambrosia pasce Marte e Citerea ; pa E 1 aura pura e P aure tue serene Sospiravan d' amore e i duri petti Si distruggean per gioja e per desiro. Loda una gentil donna rvagusea chiamata For... pe la quale abita Ancona. Ne mai verde arboscel le chiome ombrose Spiega si belle allor che "I freddo gelo O della notte si dilegua il velo, Come queste ove Amor le reti ascose ; 2 U pjesmi 33 (v. Djela Dominka Zlatarića izdana trudom Iva- na Kukuljevića Sakcinskog, U Zagrebu 1853 na _ str. IX, pod * koja počimlje: O gorka ljubavi! Kroz ovu vil, koja slavan se Cvit pravi Tvrio.ti vruć plamen u grce m& stavi. 3) On je spominje u nekoliko pjesama, a najskoli LVIII, CXIX, XXVI, XXVII, LVI i XXVIII i hvali nje ljepotu i čezne za njom, a kad se je udala za Pescioni, on to žali u pjesmi XCIX. | 4) Jedan od tih soneta pod naslovom: ,Per la Signora Flora Zuzzeri Pescioni al Boccabianca“ ovako počimlje : Questo si vago e sl gradito Fiore * Ch' ebbe la terra, le onde e i cieli amici, Con le sue fortunate alme tadici | Dolcemente mi tiene _avvinto il cuore ete. 9) Boccabianca, k njezinim pohvalama, doda naslov nove raj- ske Božice Flore i nazivlje je ,Nova Dea celeste Flora.“ (v. Ib. | No stell: mattutine e rugia:dose Si mostran cosi vaghe in puro cielo Come gl' ocehi sereni ond' ardo e gelo, Ne come i labri le vermiglie rose. E certo & questo un fior d alta bellezza E di virtu, che nel! Illiria nacque, Ma trasportollo amore in auesta riva, Dove'i sospiri invece d' aura festiva E i pianti amari son le tepid' acque Che gli acerescon 1 odore e la vaghezza. A * 1) 2 nekog rukopisa u knjižnici Male Braće ovdje u Dubrov- niku pod br. 2984 a naslov im je: Due sonetti di Torquato Kukuljević.) Tasso in lode di una gentildonna ragusea chiamata Fior........