mms ae sre pe

m Ž ba da keš si su

E os | SLOVINAC

CVIJETA ZUZORINMA.

Ova žena po svijedočanstva mnogih glasova iz na-

še srednje knjige podigla se iznad svoga spola i za-

o služila je biti u nizu glasovitih Dubrovčana. Naša Cvijeta
| rodi se u Dubrovniku g. 1555. Roditelji Frano Zuzori i
i Mara Radaljevica, od davne Bosanske porodice, vrije-

dni i pošteni pučani, imagjahu šestero kćeri. Jednu u-
daše za Jera Primi u Dubrovniku, a zatim sa ostali-
jem preseliše se u Jakin i tu četiri udomiše za plemi-

Će Jakinske, za Gabrieli, Torriglioni, Armentici i Gen-

tili Bonnarelli. Od prilike za to doba upozna se sa Cvi-
jetom glasoviti Torquato Tasso i ispjeva joj slijedeća

Be.-a

dai i dai ia jo a;

Cvijetu roditelji vjenčaše g. 1577 za Bara Pescionj
vlastelina florentinskoga, zato se je naša Cvijeta potpisi- /
vala Floria Zuzzeri Pescionia. Cvijeta sa svojim mužem | |
stanovala ie ma izmjenice u Dubrovniku i u Florenciji. U |

 Florenciii pak pristupala je u Dvor često i bilaje jedna
od najprijatnijeh gospogja. Priroda, lakoma s mnogim žena- “|
ma, na Cvijetu bješe prosula sve svoje blagodati Sv:k ko
bi je prvom vidio, snebio bi se i zapanjio njezinoj neo- |
bičnoj ljepoti; jeli v njoj čuo govoriti, srčano bi štovao

njezine ženske kreposti jer bješe mimo žene izgled pos.“
štenja i skladnosti, a jeli se š njome sastao i razšožio,

dva soneta koje nam je poklonio učeni dr. Kaznačić: 1)

Loda Ancona, dove vide una gentildonna ragusea
chiamata _ Fiora Zuzgeri- Pescioni.

do čuda bi se divio njezinoj učenosti i bistrini pameti.

Sve te njezine kreposti vabljahu joj u kuću i u Flo-
renciji i u Dubrovniku sve najvrijednije književnike. U

X

tijem učenim skupovima Cvijeta se je odlikovala besje-
deći bistro, glatko i znano naški i talijanski o različi-
tim granama ljudskoga znanja, i prekazivala tako svoju
duboku i prebranu učenost a najskoli u vještinama, od
kojih najviše je zanosilo naše i talijansko pjesništvo
E mentre i passi al chiaro suon movea U znak velike cijene Dinko Ranjina 2) i Dinko Zlatarić 3)
Le care danze non parean di queste, pjevahu je u svojim pjesmama a ovaj zadnji joj posve-
Ma si leggiadre et amorose e preste ti pjesme sa pismom uvodnim : takogjer_ i Nikša Vi-
Come suol farle 1 amorosa Dea, da Gučetića nje imenom naresi svoje djelo i nadjede mu
š—-—>—E-—tu seimbravi, Ancona, il terzo giro ime Anthos (pogrčeno ime = cvijet) razložeć o ljubavi i
Suo dolce albergo e i tuoi subl mi tetti ljepoti po Platonu, gdje dokazuje po izgledu same
L' onde, gli scogli e le minute arene, Cvijete da su prikladnije žene nego ljudi za književne
zabave. I njegova žena Mare Gundulica, učena i znana
gospogja, pokloni joj svoje djelo , Discorsi sopra le me-
teore dt Aristotele.“ Miho Monaldi u svojim ,AReme To-
scane“ spkeo je lijepi vijenac našoj Cvijeti. 4) I Cesare
Simoneta i Giambattista Boccabianca 5) spominju je če-
sto i dično u svojim pjesmama.
Naša Cvijeta rano obudovi, i s toga poče opadat
od žalosti i jada, jer nemogaše svoga druga pregorjeti.

L' avventurosa mensa a cui sedea
La donna mia fra 1 altre belle e oneste,
Simile a quella fu che di celeste
Ambrosia pasce Marte e Citerea ;

pa

E 1 aura pura e P aure tue serene
Sospiravan d' amore e i duri petti
Si distruggean per gioja e per desiro.

Loda una gentil donna rvagusea chiamata For...
pe la quale abita Ancona.

Ne mai verde arboscel le chiome ombrose
Spiega si belle allor che "I freddo gelo
O della notte si dilegua il velo,

Come queste ove Amor le reti ascose ;

2 U pjesmi 33 (v. Djela Dominka Zlatarića izdana trudom Iva-
na Kukuljevića Sakcinskog, U Zagrebu 1853 na _ str. IX, pod *
koja počimlje:

O gorka ljubavi!
Kroz ovu vil, koja slavan se Cvit pravi
Tvrio.ti vruć plamen u grce m& stavi.

3) On je spominje u nekoliko pjesama, a najskoli LVIII, CXIX,
XXVI, XXVII, LVI i XXVIII i hvali nje ljepotu i čezne za njom,
a kad se je udala za Pescioni, on to žali u pjesmi XCIX. |

4) Jedan od tih soneta pod naslovom: ,Per la Signora Flora
Zuzzeri Pescioni al Boccabianca“ ovako počimlje :

Questo si vago e sl gradito Fiore *
Ch' ebbe la terra, le onde e i cieli amici,
Con le sue fortunate alme tadici |
Dolcemente mi tiene _avvinto il cuore ete.

9) Boccabianca, k njezinim pohvalama, doda naslov nove  raj-
ske Božice Flore i nazivlje je ,Nova Dea celeste Flora.“ (v. Ib. |

No stell: mattutine e rugia:dose

Si mostran cosi vaghe in puro cielo

Come gl' ocehi sereni ond' ardo e gelo,
Ne come i labri le vermiglie rose.
E certo & questo un fior d alta bellezza

E di virtu, che nel! Illiria nacque,

Ma trasportollo amore in auesta riva,
Dove'i sospiri invece d' aura festiva

E i pianti amari son le tepid' acque

Che gli acerescon 1 odore e la vaghezza.

A *

1) 2 nekog rukopisa u knjižnici Male Braće ovdje u Dubrov-
niku pod br. 2984 a naslov im je: Due sonetti di Torquato
Kukuljević.)

Tasso in lode di una gentildonna ragusea chiamata Fior........