Bei u i jel; 4 2 je počmu dizinfetavat grad. A kad to bude ezegviškano, onda ću Vam ijo- pet izić, kako govori pokajani Martin : Obećavam, da unaprijed Služit ću Vas lijepo : Vigjet ćete! ako neću Tad dabogda krepo! Vaš devoti Osinjak. Naša korispodenca. Invitali su me, da se i ja skalam s Minčete, i da vidim festu. Za Sv. Vlaha merita, pa evo me dopo tanto na Placi. Ovu vam gveru nijesan iz- lazila nego gjegoć i to po Prijekomu. Kakvoga bi maloga poslala, :'da mi donese ono jadike od deka, to bi sku- hala i založila se, pa onda hajde u gospogje Lukre, na konversacijon. Od naših malo bi koga i vigjela, er što je š njima bilo gja znate, a od mla- dosti isto..... Jedino svaki dan paso bi preko Prijekoga gospar Matica, u- činio bi mi peču konplimenta, ali nije se čio fermavat, razumijem zašto — reko je jedan put pok. Marko Pozza, da i kamenje ima uši. Vrata bi dobro zabubala, da mi ne dogju kalašit sol-'' de za gveru, oli kalašit mi ovo malo kačula, romjenča i imbričića od rama, što mi ih je ostavila pk. none u ere- ditati. Ma i ako nijesam izlazila, šve san vam znala, i koje su gospogje činile žure, kojega bi mladića uzeli na levu, ko koga vagigja, gje su a- puntamenti, ko što ima objedu — u jednu rječ sve. Pucala bi od smjeha, kako su se naši gizdelini — znali u soldatima dobro špekulat, magjor par- te col protesto, da imaju mal di co- re... Pa gie su ti oni, da skapulaju tokalo ih i mesti kančelarije i činit od koga a neki i od ribarš. Naše si- njorine učit na svu prešu tudeški, i bit blažene, kad bi se š njima šeto OSINJAK kakav ofićo, vas in pompa, atelan ko pupica. A mnoge našle su i sreću. Sad su došli ovi drugi, pa valjalo je bacit tudeški i atakat kon tuta forza učit franćezi. Ovako oli onako, one isto činu furora..... Danas sam naj- više izišla radi feste. Prve sam ti su- srela naše festanjule, nijesu nešto kontenti, neki in je vrag. Ne vjeru- jem, da lomu glavu gje će zaimat kanu, frak i crevlje od lake perke su oni di bon polso, biće sikuro, da su skupili mnoštvo solada za festu, pa ne znadu u što bi jih spengjali, perke sam ih vigjela s listom u ruci i sve nekakvoga vraga sumavaju. Govoru da su ih zasipali naši gospari i tr- govci s bankanotama, kako one go- spogje s cvijećem Pašića. Ma, ako im je gospar Marko stabscarski d6 sam intjere 2 krune, imagjinavan se, koliko će bit drugi dati. Kad je Dum Bepo mogo za gveru skupit onoliko milijuna, u našom biskupiji i to bez presjoni, imagjinajte se koliko bi se moglo skupiti sad, kad smo u liber- tati i to za ovu našu festu isto u biskupiji. Kad se poslije nagjemo u kafi, pripovigije će Vam koju intere- santnu, ovgje ne mogu perke me tu- raju čeljad, a nemam ni bremena. Toka mi se poć javit Orlandu, a to- kalo bi me poć i na čemitorijo smolit jedan očenaš za moju pok. ,Katu“. - Vaša sinćera: Kunduriea. Iz Cavtata: Dećidali smo, da svi dogjemo na festu sv. Vlaha i da mu zafalimo, da nas je libero napasti od gvere. I ako je pok. Vuličević vazda prediko, da smo mi filiala Dubrovni- ka, Dubrovnik kao ćentrala nije nam se presto onako kako smo meritali. Perke, dok ste vi imali i-orza i pa- tata i bjele muke i nekakve tudeške kotonjate, nas ste davili samom mu- kom golukudnovom, tako, da nebi bilo ni čuda, da smo svi diventali vihtuše. Ali mi vam praštamo, perke nas je Bog pomogo više ribom nego Lumer: iza gvere. vas. Dunkve sad kad je finila gvera i iza kako nas je španjolska dobro očistila, počeli smo se refavat i stu- dijat kako će mo bolje obeliškat naš Cavtat. Imagjinavamo se, kad bude “prva gjita, da će te nas doć kritikat. Istina, ne bojimo se, perke će vas na- še sinjorine oprat, da će vam bit dosta i peti dio. Da znate: introdukavamo eletriku i formavamo mužiku, s balima smo gja počeli, otvoriće mo otele i banje i arajda će te se kad dogjete. Gospar Gjuro od muzea, uregjuje ko- lecijon fotografija svii3 ofičala, magio- ra i gjenerala što su dolazili u Cavtat. Gospar Toni, on ti ga ima s crkvama i čemitorijom. Pero s komune pun fjake dava deke. Stari gospar Gjuro drži red po Placi i pripovijeda kakav je bio red, dok je on navego po Al- baniji (omalo ga nije jedanput zadu- šila hobotnicu.) Gjino fali se, da je spećalista za činit ženske crevlje za sve noge tanke i debele (za oćete nije dobar, perke mu ne valja svrlić.) Stari Domenik rukama u šagu, misli se sa- mo za ,domovinu“ ... i t. d. Još va- lja da znate, da ne ćemo više držat otvorene butige kako do danas: 2 ure na dani, nego od sad će nam bit otvo- rene cijeli dan. Tako — in una pa- rola, progrediška će Cavtat, da će te zinut kad dogjete, ne će te ga ni poz- nat. Dovigjenja sutra! — Epidaurus. Iz Zadra: Kad su čuli neki dan, da naš dum Jure ide na vijagj u Italiju, došle su neke sinjorine u.njega ona- ko za vic, da im potpiše pasaporat (perke je iz početka on potpišivo, dok nijesu došli ovi vragovi.) Lijepo im je odgovorio: Donesite mi prije čer- tifikat od liječnika i Zibref od komune, pa ću Vam potpisat... Tableaux! Norb. Telegrafi. CETINJE. Arivo nam je ex-krali. Dećido je sve njegove milijune raz- dijelit megju narod. Jovo. ,Skandalet“ (g. 1911.) vas arajdan, perke su ga sinjorine karecale i kokolale u skutu. Sad su na čudu kako će se zgrijat (erbo je ugljen fjorin kilo) pa studijaju ne- kakve nove invencijonj!?! ,Skurin“ (istoga godišta.) izišo je iz crnoga — kruga. U pro- gramu spjegava, kako ima začepit ne- kakve skure buže... Osušio se k6 skurin, a ne začepio ništa, u toliko finulo je da su njemu začepili — gubicu. ,Lukjernar“ (g. 1912.) arivo je iluminat nekoliko kantunića u gospockijem kućama. Više ga niko ne dupera, perke nije umio držat se- kreto što je vidio. Bio bi se pasanije zima dupero na žurima gospogiš, per- ke se je eletrika bila rovinala, ma kriv je njegov jezik. Bio bi još kapač sutridan pripovigjet, koja se je s ki- jem kokolala, koja koga vagigja eće- tera — ećetera. Tako je izgubio vas kredit — i finuo u muzeu. ,Frusta“ (istoga godišta) nije rebuškala alevat čeljad njihova partita, zato je tokalo jopet danas in- trodukat frustu, i to da ti ih Gegio odrapi 25. (Farmačiste trljaju ruke, perke smerčaju svu vazelinu bh] ,Kundurica“ (istoga godišta) kalala se prvi put odkad su probili šortu na Provaljenomu. Kundurica ko kondurica, govori da nije grijeh: Ako komu rečem, Ali god meni, Da se ona. vjera, Oli oni ženi. Ako se informam Onako skercando, U kakvom familji S čega je bio skando, Ako se informan Da muž ženu bije, Oli ona druga Da se gje napije. Oli u fratara _ Zašto devocijon Čine neke u ure Kad nije funcijon. ,Kundurica* (g. 1913.) jopet se je skakala, ali ovi put ispod sv. Marije. Infisala je, i ako je stara, da joj je srce mlado, pa da hoće zamantrat kojega mladića. Mladići — jopet mahniti za što obaznat, činu jom dikjaracijoni. Ona ih brzo šlje na rake, kon protesto, da nju ćutu gospari a ne disperaduni. 1914 skopijala je gvera, pa je onda naš kapitanat poslo gospare male i velike čini pazare u Spljet, Šibenik i Zadar, a neke poslo igra se na soi- data. Sad, jopet oni koji su se vratili, počeli su s foljima, ma vidi se da su prilično išćumjehali i daleko od doma zaboravili naš lijepi dijalekat. Ne prestavaju se, da liječu sve one difete što nam je gvera ostavila, oni su se jopet bacili na sastalavljanje folja, i u malo bremena izišla su: ,Lumin“ i ,Komar“. Lumin slabo je svijetlio, anci je sasvijem skilio, siku- ro mu je bilo ranketikavo ulje oli murga, spirita nije mogo kontenjat perke jopet nebi bio lumin nego spiritjera. ,Komar“ u ovo zimsko doba, ako je koga i upeko, nije mu se poznalo ... : Između starije folja i knjižurina punijeh prašine prikupio: Gospar antiki nI m