Bei

u
i
jel;

 

4

2

je počmu dizinfetavat grad. A kad to
bude ezegviškano, onda ću Vam ijo-
pet izić, kako govori pokajani Martin :
Obećavam, da unaprijed
Služit ću Vas lijepo :
Vigjet ćete! ako neću
Tad dabogda krepo!
Vaš devoti
Osinjak.

 

Naša korispodenca.

Invitali su me, da se i ja skalam
s Minčete, i da vidim festu. Za Sv.
Vlaha merita, pa evo me dopo tanto
na Placi. Ovu vam gveru nijesan iz-
lazila nego gjegoć i to po Prijekomu.
Kakvoga bi maloga poslala, :'da mi
donese ono jadike od deka, to bi sku-
hala i založila se, pa onda hajde u
gospogje Lukre, na konversacijon. Od
naših malo bi koga i vigjela, er što
je š njima bilo gja znate, a od mla-

dosti isto..... Jedino svaki dan paso

bi preko Prijekoga gospar Matica, u-
činio bi mi peču konplimenta, ali nije
se čio fermavat, razumijem zašto —
reko je jedan put pok. Marko Pozza,
da i kamenje ima uši. Vrata bi dobro

zabubala, da mi ne dogju kalašit sol-''

de za gveru, oli kalašit mi ovo malo
kačula, romjenča i imbričića od rama,
što mi ih je ostavila pk. none u ere-
ditati. Ma i ako nijesam izlazila, šve
san vam znala, i koje su gospogje
činile žure, kojega bi mladića uzeli
na levu, ko koga vagigja, gje su a-
puntamenti, ko što ima objedu — u

jednu rječ sve. Pucala bi od smjeha,

kako su se naši gizdelini — znali u
soldatima dobro špekulat, magjor par-
te col protesto, da imaju mal di co-
re... Pa gie su ti oni, da skapulaju
tokalo ih i mesti kančelarije i činit
od koga a neki i od ribarš. Naše si-
njorine učit na svu prešu tudeški, i
bit blažene, kad bi se š njima šeto

OSINJAK

kakav ofićo, vas in pompa, atelan ko
pupica. A mnoge našle su i sreću.
Sad su došli ovi drugi, pa valjalo je
bacit tudeški i atakat kon tuta forza
učit franćezi. Ovako oli onako, one
isto činu furora..... Danas sam naj-
više izišla radi feste. Prve sam ti su-
srela naše festanjule, nijesu nešto
kontenti, neki in je vrag. Ne vjeru-
jem, da lomu glavu gje će zaimat
kanu, frak i crevlje od lake perke su
oni di bon polso, biće sikuro, da su
skupili mnoštvo solada za festu, pa
ne znadu u što bi jih spengjali, perke
sam ih vigjela s listom u ruci i sve
nekakvoga vraga sumavaju. Govoru
da su ih zasipali naši gospari i tr-
govci s bankanotama, kako one go-
spogje s cvijećem Pašića. Ma, ako
im je gospar Marko stabscarski d6
sam intjere 2 krune, imagjinavan se,
koliko će bit drugi dati. Kad je Dum
Bepo mogo za gveru skupit onoliko
milijuna, u našom biskupiji i to bez
presjoni, imagjinajte se koliko bi se
moglo skupiti sad, kad smo u liber-
tati i to za ovu našu festu isto u
biskupiji. Kad se poslije nagjemo u
kafi, pripovigije će Vam koju intere-
santnu, ovgje ne mogu perke me tu-
raju čeljad, a nemam ni bremena.
Toka mi se poć javit Orlandu, a to-

kalo bi me poć i na čemitorijo smolit

jedan očenaš za moju pok. ,Katu“.

- Vaša sinćera: Kunduriea.

Iz Cavtata: Dećidali smo, da svi
dogjemo na festu sv. Vlaha i da mu
zafalimo, da nas je libero napasti od
gvere. I ako je pok. Vuličević vazda
prediko, da smo mi filiala Dubrovni-
ka, Dubrovnik kao ćentrala nije nam
se presto onako kako smo meritali.
Perke, dok ste vi imali i-orza i pa-
tata i bjele muke i nekakve tudeške
kotonjate, nas ste davili samom mu-
kom golukudnovom, tako, da nebi
bilo ni čuda, da smo svi diventali
vihtuše. Ali mi vam praštamo, perke
nas je Bog pomogo više ribom nego

 

Lumer: iza gvere.

vas. Dunkve sad kad je finila gvera
i iza kako nas je španjolska dobro
očistila, počeli smo se refavat i stu-
dijat kako će mo bolje obeliškat naš
Cavtat. Imagjinavamo se, kad bude

“prva gjita, da će te nas doć kritikat.

Istina, ne bojimo se, perke će vas na-
še sinjorine oprat, da će vam bit dosta
i peti dio. Da znate: introdukavamo
eletriku i formavamo mužiku, s balima
smo gja počeli, otvoriće mo otele i
banje i arajda će te se kad dogjete.
Gospar Gjuro od muzea, uregjuje ko-
lecijon fotografija svii3 ofičala, magio-
ra i gjenerala što su dolazili u Cavtat.
Gospar Toni, on ti ga ima s crkvama
i čemitorijom. Pero s komune pun
fjake dava deke. Stari gospar Gjuro
drži red po Placi i pripovijeda kakav
je bio red, dok je on navego po Al-
baniji (omalo ga nije jedanput zadu-
šila hobotnicu.) Gjino fali se, da je
spećalista za činit ženske crevlje za
sve noge tanke i debele (za oćete nije
dobar, perke mu ne valja svrlić.) Stari
Domenik rukama u šagu, misli se sa-
mo za ,domovinu“ ... i t. d. Još va-
lja da znate, da ne ćemo više držat
otvorene butige kako do danas: 2 ure
na dani, nego od sad će nam bit otvo-
rene cijeli dan. Tako — in una pa-
rola, progrediška će Cavtat, da će te
zinut kad dogjete, ne će te ga ni poz-
nat. Dovigjenja sutra! — Epidaurus.

Iz Zadra: Kad su čuli neki dan, da
naš dum Jure ide na vijagj u Italiju,
došle su neke sinjorine u.njega ona-
ko za vic, da im potpiše pasaporat
(perke je iz početka on potpišivo, dok
nijesu došli ovi vragovi.) Lijepo im
je odgovorio: Donesite mi prije čer-
tifikat od liječnika i Zibref od komune,
pa ću Vam potpisat... Tableaux! Norb.

 

Telegrafi.

CETINJE. Arivo nam je ex-krali.
Dećido je sve njegove milijune raz-
dijelit megju narod. Jovo.

 

 

 

 

 

 

 

,Skandalet“ (g. 1911.)

vas arajdan, perke su ga sinjorine
karecale i kokolale u skutu. Sad su
na čudu kako će se zgrijat (erbo je
ugljen fjorin kilo) pa studijaju ne-
kakve nove invencijonj!?!

,Skurin“ (istoga godišta.)
izišo je iz crnoga — kruga. U pro-
gramu spjegava, kako ima začepit ne-
kakve skure buže... Osušio se k6
skurin, a ne začepio ništa, u toliko
finulo je da su njemu začepili — gubicu.

,Lukjernar“ (g. 1912.)

arivo je iluminat nekoliko kantunića
u gospockijem kućama. Više ga niko
ne dupera, perke nije umio držat se-
kreto što je vidio. Bio bi se pasanije
zima dupero na žurima gospogiš, per-
ke se je eletrika bila rovinala, ma
kriv je njegov jezik. Bio bi još kapač
sutridan pripovigjet, koja se je s ki-
jem kokolala, koja koga vagigja eće-
tera — ećetera. Tako je izgubio vas
kredit — i finuo u muzeu.

,Frusta“ (istoga godišta)
nije rebuškala alevat čeljad njihova
partita, zato je tokalo jopet danas in-

 

trodukat frustu, i to da ti ih Gegio
odrapi 25. (Farmačiste trljaju ruke,

 perke smerčaju svu vazelinu bh]

,Kundurica“ (istoga godišta)
kalala se prvi put odkad su probili
šortu na Provaljenomu. Kundurica ko
kondurica, govori da nije grijeh:

Ako komu rečem,
Ali god meni,
Da se ona. vjera,
Oli oni ženi.
Ako se informam
Onako skercando,
U kakvom familji
S čega je bio skando,
Ako se informan
Da muž ženu bije,
Oli ona druga
Da se gje napije.
Oli u fratara
_ Zašto devocijon
Čine neke u ure
Kad nije funcijon.
,Kundurica* (g. 1913.)
jopet se je skakala, ali ovi put ispod
sv. Marije. Infisala je, i ako je stara,
da joj je srce mlado, pa da hoće
zamantrat kojega mladića. Mladići —

 

jopet mahniti za što obaznat, činu
jom dikjaracijoni. Ona ih brzo šlje
na rake, kon protesto, da nju ćutu
gospari a ne disperaduni.

1914 skopijala je gvera, pa je onda
naš kapitanat poslo gospare male i
velike čini pazare u Spljet, Šibenik
i Zadar, a neke poslo igra se na soi-
data. Sad, jopet oni koji su se vratili,
počeli su s foljima, ma vidi se da
su prilično išćumjehali i daleko od
doma zaboravili naš lijepi dijalekat.
Ne prestavaju se, da liječu sve one
difete što nam je gvera ostavila, oni
su se jopet bacili na sastalavljanje
folja, i u malo bremena izišla su:
,Lumin“ i ,Komar“. Lumin slabo je
svijetlio, anci je sasvijem skilio, siku-
ro mu je bilo ranketikavo ulje oli
murga, spirita nije mogo kontenjat
perke jopet nebi bio lumin nego
spiritjera. ,Komar“ u ovo zimsko
doba, ako je koga i upeko, nije mu
se poznalo ... :

Između starije folja i knjižurina
punijeh prašine prikupio:
Gospar antiki

nI m