gdje nije smrtna kosa ove pošas

= a. z sjećati strašne . onih

| PRETPLATA NA GODINU 60 K_.
dili 5 K MJESECNO. TEZACI,
| RADNICI i UČENICI NA GO!
DINU 36 K il 3 K MJESECNO.
OGLASI, ZAHVALE i PRIOP.
 ĆENA PO. POSEB. CIJENIKU
PLATIVO 1 UTUŽIVO U DUBROVNIKU. —

- POJEDINI BROJ 1 KRUNU. -

Godina No

N Naš kralj. |

Riječ hrvatskom seljaku,
db) Narodnom Vijeću našao se jedan

: starac seljak, bijele: brade. Ustane: taj starac.
,Braćo selja- |

_ pa će vijeću da kaže:
(Lo da izaberemo našim“ kraljem Petra Kara-
djordj evića. Njegov djed i pradjed, poznao
sam ih ja dobro, bili su kao i mi seljaci.
Onda je Srbija, vi znate, bila još pod Tur-
cima. a kako je Turčin vladao, to netreba
ni da pričam. Zna to cio svijet! Kad nam
bješe dosta turskog. zuluma, i mi diži usta-
nak! Za svoga vodju, izabrasmo seljaka

Djordja djeda ovoga Petra Karadjordjevića,.
koga vam ja predlažem za kralja. Taj djed |
bjegov zvao se Kara. Djordje, što turski“

znači Gtni Djordje. A bio je jumačina! Ko-
ga je on. dohvatio, tomu je omrklo, zato:

Su ga Turci i zvali i Crni Djordje, Kara Đjor- A

dje. On povede nas. ri Turke, istjera ih iz

zemije naše 1 oslobodi 1 nas, braćo, “turskog.

zuluma. Takav je eto bio djed toga Petra.
Ali bome ni unuk, “ovaj Petar, koga Vam

predlažem. za kralja, nije zaostao za svojim

Deco Volio djed svog unuka Petra i
poslao ga u veliku školu, neka bude učen,
pa neka narodu pomogne. U ono vrijeme,
kada je Petar još bio. momak, bili su Tur-

ci još gospodari u Bosni. Molila nas obraća

iz Bosne za pomoć proti Turcima, jer im je
bilo zlo. Kada to čuje ovaj momak. Petar
 Karadjordjević, - on podje sa još nekoliko
prijatelja u Bosnu i dađe se u komite. Sku-

pi on oko sebe kršćansku komitsku vojsku, -

sve čestite i poštene ljude, a on im bude
vojvoda. Zvali su ga vojvoda Mrkonjić, jer
je bio već kao momak ozbiljan i mrk, kao
da je starac. O Djurdjevu dne digoše usta-

Narodno zdravlje. doo

"Dr. B. Marinović.

| Pjegei titus. (Typhus Exanthematicus)

Pjegavi tifus, ili kako ga u Srbiji nazivlju
Pegavac, od davnina je poznata bolest. Nije to

nikakva nova nemam, koju je samo ovaj svjet

ski rat. prokušao. Već u XV. vijeku. imamo vi-

jesti o njemu. 28 Krimskog rata 1854), talijan-

o skih vojna. (1861) pa iu rusko-turskom: ća
harala. je ova pošast nemilo sve ratujeće vojske,

te im više štete nanijela, nego puška i top.

: U ovome tek minulom ratu, osobito je od

e o stradala Srbija, te se može reći, da nema

“kuće ni kolibe, kroz cijelu ovu hrabru zemlju,

milih tragova.

Ko je prošao  Prištinom, uvijek će se

K IZLAZI: SVAKE SRI JEDE od

pje potukao Turke u Srbiji, tako

njegov unuk, Petar Karadjordjević potukao
Turke u Bosni. Od onda su Turci ag kiss vajanoki

ti, ostavila ne-

grobnih humaka, |

NOVINA 2 ZA PUK

Š a.

; 4 i
a B

DNIKU |

—_— .- —m m s
. :

PROF. L B. LOVRIČENIĆ I

PRETPLATA -i. RUKOPISI |
ŠALJU SE RAVNO .URE- |

RUKOPISI SE NE VRACAJU.. F po
VLASNIK IZDAVAC i UREDNIK |.

» kr a* S
i z, bi — s
= 5 7. da“
..e Ša ianisti SO
, : Ia die ' ;. kto

wi Ba : pe : L ad S
R 2 * “ kr& Re aDa
o o na o a i M o omar. < ooo aa o no a a, oo on, F.

Donk 28. a 1920.

onak. protiv Turaka i pobiše sve age i be-

gove. Pa kao što je Petrov djed, Crni Djor-
eto

Bosni mekani prema braći i nis
kršćanima počinjali zuluma. Ja poz

| tra:— reče taj starac -— kao fea:

jezna i poštena, jer san: bio š njime i sam
u komitama. On je-nikao iz čestite seljačke
porodice, on voli seljake i seljačke pravice.
A Švaba ni Madžara ne trpi kao ni mi, jer
se još kao mlad momak tukao uz Francuza
protiv Švabe: Taj Petar neće dati, da nam
Švabo ili Madžar opet zasjednu za vrat, ka-

ko je to bilo za .nepoštenoga Aleksandra.

Braćo seljaci! Takay nam čovjek treba za
kralja i zato braćo, birajte njega svojim srp+
skim kraljem“. Kada je starac svršio svoj

-lja. Izabraše za kralja Petra jakih Kara-
. djordjevića,

sina i potomka iz seljačke po-
rodice! Okruniše ga u Beogradu uz veliko
slavlje. Sav je narod .sretan klicao : »Živio
kralj Petar, živio naš pučki kralj!“ (slijedi)

Naš jezik.

Razgovor megju seoskim učiteljem i momkom Vulom.
(Svršetak).
Učo: Zdravo, Vule, drago mi je, da se
opet sastadosmo, jer, znaš i sam, nijesmo  svr-
šili onaj razgovor o našem jeziku. Pazi, da mi

odgovoriš na upit. Jesi li kad vidio kojega Ta-

lijanca ?

Vule :
velikoga rata. Bio sam na njihovu trabakulu,
gdje sam kupio česna i luka. Ponešto sam na-
tucao talijanski. |

DNO PSI

_———

tisuće drvenih križeva, pod kojim počivaju
na hiljade junačkih srpskih boraca, poko-

 šenih za nekoliko dana, od pjegavog tifusa.

Samih srpskih ljekara, poginulo je za vrijeme
ove zaraze preko stotine, a vojnicima i pučan-
stva ni broja se.ne zna.

Među ostalim, rat nam je ostavio i ovu nevo-
lju. Pjegavi tifus se javlja još uvijek tamo iamo

po našoj zemlji, i ozbiljno prijeti. Do nas je,“

da mu trag uništimo, ili barem u najmanju
ruku, onemogućimo širenje. U susjednoj Bosni
i Hercegovini bilo ga je i za vrijeme rata, a

sad se opet tamo u sve to jačoj mjeri javlja.

Dodir našeg "primorskog svijeta sa Bosnom i
Hercegovinom tako je živ i neprestan, da je
pravo čudo, ako izbjegnemo ovoj pošasti. Pošto
nam je u tako neposrednoj blizini, dobro je,
da čitaoce barem u glavnim crtama upoznamo
sa pjegavim tifusom.

| . tina, “čitavo Narodno Vi-

Pa jesam u Dubrovniku, još prije

2 4 Nr 8
O Ž s E e pa pi
pp PI , ž y RAD m
s š o Bei < s ki, f
s x di “si S iš
ka #4
+ E a e
Ko ' š bia.
> Š s 3
. i a
ža
e

Učo: A jesi li pazio: kako govore ? |
Vule: Jesam, i meni se činio nekakav ču-
dan, smiješan govor.

'Učo: A jesi li. čuo: još NE se govori

Vule: Jesam; što, , nekoga peska ali on
je govorio sasvim drukčije i, bogme, nekako.

slatko i opuno.

.Učo: Eto vidiš, Vule, ti se lijepo spomi-
nješ mnogih stvari. Dakle sad se, zanago, ne
ćeš nimalo čuditi, što i u nas Hrvata i Srba
svi svuda ne govore isto. Nego, čuj ovu. Svi
se Talijanci među sobom ne mogu razumijevati.
Talijanac iz Lombardije (u Sjevernoj Italiji) ne
razumije svoga brata iz Pulje, Kalabrije (u južnoj |
Italiji) ili iz otoka Sicilije i Sardinije. Zato im

na sudu služi tumač. Nijemac iz Graca (u Sta- ie .
jerskoj) i iz Beča, pa čak iz Miinchena (u Ba-

varskoj) ne može da razumije Nijemea iz Pruske.
Moj dragi Vule, mi smo Hrvati i Srbi, u ovom |

pogledu, upravo sretni te smo po svemu prava | Bu
< braća, i još više nego braća: mi smo jedno po

krvi, narodnim običajima i po našim narodnim |
pjesmama, a ponajvećma smo jedno: pleme | ili

jedan isti, istoviti narod po jednom istom | je so
ziku, koji je, kako već rekosmo, gotovo u svim s i
našim zemljama jedan te isti, a zovesei može: od zo
se zvati: hrvatski ili srpski, srpski ili hrvatski, Pa

srpskohrvatski, naš, naški ili slovinski.

i

#

«mk.

im

de : ača A
Ba Rad A

Vule : Ali bih ja htio znati još nešto o na PZA
našem jeziku, gdje li sesve govori i koji li su Koa Los KA

mu — kako ti reče — dijalekti.

Učo : Drago mi je, da se ti za sve ovo |
zanimaš ili interesaš. Ja ću ti odgovoriti, Belo, |
celo, lepo, mleko, reka, telo, mera, vera, seme a

it. d. govore Srbi u Srbiji (Staroj i Novoj,
osim jugozapadnih krajeva); u Srijemu (Sremu)

i u negdašnjoj srpskoj Vojvodini, toj. u Bačkoj

i Banatu. Radi onoga e, koje se čuje u mnogim Badu
riječima zovu se ekaqvci, a jer govore što isto
kao i mi, valja im reći, da su štokavci ekavci,
Njih ima obilata tri milijuna. Ali ekavski go-

vore i neki Hrvati, i to uprav dobrim dijelom
u Hrvatskoj (u zagrebačkoj i belovarsko-kri-

ževačkoj županiji) i većinom u Međumurju. Ali o
v : pie j đ
Pjegavi je tifus kužna bolest, čija se klica
od čovjeka na čovjeka prenaša isključivo pu-
tem gamadi (uši, kimaka i buha) Po. zadnjem

sudu stručnjaka dapače samo putem bijele uši

(pediculus vestimentarium). Stoga se i pojavlja.
samo ondje, gdje usljed velike nečistoće vrve
uši, (u ratu među vojskom, po logorima zato-

čenijeh, tamnicama it. d.) Prema tome najjače
i jedino sredstvo za suzbijanje pjegavog tifusa,
to je velika čistoća i temeljito tamanjenje uši.

Kao svaka kužna bolest, i pjegavi tifus

ima svoju inkubaciju, t. j. vrijeme koje proteče dA |
od dana kad klica ove bolesti uđe u krv čo-

vječju, pa sve do onog dana, dok se ne pojave
prvi znaci bolesti.

Ova inkubacija traje kod |

pjegavog tifusa od prilike 10-21 dan, za koje
vrijeme meže okuženi da se | “osjeća potpuno |

zdrav. oka eog

ba : : .su + ..ž z Pr Jay
a Arm ga Ma ape iii X
tas at
d x

a LIKE