nenirapua nnatjeta y roTosy pk opne H3na3H cpnjenom u cy6oTom hih OPFAH HAPOJIHE PAJIUKAJIHE“ (CTPAHKE > Ny6poBnux, 24, lanata 1925. Nperpnara njeceano Dun. 15 Nojenunu 6poj Fun. 1.58% | Foa 1.“ pam na arod, dodi država, jedna vuni Na jednom mjestu svoje epohalne. študije o etničnom jedinstvu svih Ju. žnih. Slovena, profesor Jagić kaže, da učenjak; koji je u svom ohordlorini otkrio novi plin nije na io pomislio hoće li ovaj biti čovječanstvu od ko- risti ili od štete, U dva decenija nakon toga šin je | tako objektivna znanost rekla svoju zadnju riječ u našem nacionalnom pi- tanju, politički su se događaji na Bal- kanu, koji su imali tu teoriju u prak- su provesti, razvili - tokovom munje- vitem brzinom, da se je napokon na tem novom plinu zapalio cijeli svijet. iz tog je plamena — a države se samo u takvom plamenu stvaraju — stvorila ova naša nacionalna država, da-bude važan faktor mira i napret- ka u novom međunarodnom položaju na ovoj izloženoj točki Evrope. Danas pak cio svijet sa zebnjom gleda na naše nutarnje smutnje i iz bo. jazni da usred tolikih vanjskih nepri- jatelja ne postanemo opet neposre. ni povod novom ratnom zapletaju iz kojega bi lako mogla nastati soci- Ina svjetska revolucija, Dapače mi se ovakvom vatrom bh roumno igramo i oni elementi, koji. vu državu nijesu želili, računaju sa- vim ozbiljno s takvom eventualnoš- ću, koja bi im uz cijenu socjalnog' pre- vrata, kakvog nije. moguće zamisliti bez krvi g užasa, donijela plemensku 'amostalnost. 2 je bilo pei delitt godina nego ito će biti s nama, ako, ovako idemo lapred, i do godine dana! Mi nijesmo nikad očekivali da će, a našim oslobođenjem i ujedinje- ijem, nestati najedanput sve stoljet- e predrasude među nama a nijesmo i vjerovali da bi jedno zajedničko me tu puno pomoglo, kad bi nam uše ostale odvojene, ali, smo se Pak, nadali, da će ovo biti pitanje amo našeg nutarnjeg političkog od- soja, i da ćemo se u slobodi i u rad- Oj utakmici, na opštem dobru sve to iše približiti 1 sporazumjeti. U nacionalnoj državi nije. mo mogli postati nego jedan poli. ički narod, makar privremeno uz ri ravnopravna imena, da napokon, Ina nacija, Pa dok se ne čudimo Radiću, koji * eksponent nižih instinkta neuke ase, ostadosmo naprotiv. zapanjeni adnjoj evoluciji nekih intelektuala- a u Zagrebu, koji su nevjerovatnom eozbiljnošću proglasili nedavno, da m je imonarhistički program bio sa- 10 eksperimenat - — die Monarhie auf čtindi6 indi Sung! — na se. stavio na če- o san Nikakvi navedeni razlozi, ma koli- O80d se objektivno Prosuđivali, ne %gu opravdati takvu radikalna pro- jenu stanovišta, koji dira u osnove, "A kojima je naša država postala | ad 9% da se za hrvatski narod arogira iekakvo suverensko pravo, koje ga ije imao Niti ga može imati, samo po duševnom jedinstvu, budemo i ije se jezgra iz svega vadi, vidi. sebi, u ovoj nacionalnoj državi, stvo- renoj upravo u ime narodnog jedin- siva, svih skupa, na jedinstvenom nsari igriomju Srba, Hrvata i Slovenaca, iza Londonskog pakta, Hrvatska, i ini u najužim granicama i Dalmacija do Splita, samo na temelju toga na- rodnoga jedinstva mogla se spasiti od konačne propasti, ili u mađarskom ili u talijanskom zagrljaju, a sve dru- go imalo _ je pripasti pobjedonosnoj Srbiji. Akt od 1, decembra 1918 nije ni- kakov međunarođni ugovor, Ta evo što kaže Slobodan Jovanović u tom pogledu: »Sa gledišta međunarodno-. ga prava naše narodno ujedinjenje Nije predstavljalo spoj dviju starih država u jednu novu državu, već je predstavljalo spoj ocjepljenih terito- rija bez priznate međunarodne lično- sti sa jednom već postojećom drža. vom, iz toga razloga i prilikom ugoa- vora o miru, uzelo se đa je taj spoj mogao imati uticaja samo na unutr- nji položaj te postojeće države ali da u njenom spoljašnjem položaju nije mogao proizvesti osnovne promjene«. Zahtjevati samostalnu Hrvatsku Republiku — a sa kojim granicama? — zmači stavljati se na revolucionar- no stanovište, u ovoj nacionalnoj državi, Hrvatski ša sam ne može biti Da Dade druetije iebulo bi vraćati Se istorijom natrag a ona ide uvijek samo napred, današnji politički sepa- ratizam većine hrvatskoga i sloven- skoga naroda, nadamo se da će, po- bjedom zdrave narodne svjesti, oso- bito omladine, postati u nedalekoj bu- anahronizam kao dućnosti . pravi »horvatstvo« magjarona: u ilirsko doba. -E Hrvati ne smiju nikada zabora- dviti da ih je upravo u ilirsko doba sa- mo: oglon na sveukupni narod spasio od propast; Samo čitanje Vukovih narodnih pjesama preporađilo je Ga- | ja a evo što o njemu kaže Šišić: » Tim odvažnim: i “presudnim . činom, tim uređenjem jedinstvene ortopofije i Vukove štokavštine, Gaj je izveo naj- veće djelo svoje. odstranivši njime posljednju zagradu, što je dijelila Hr- vate od Hrvata, a onda: Hrvata. od. Srbina, To je najveličajniji momenat u kulturnoj povijesti našega naroda, a znači više nego li stotinu krvavih a neplodnih pobjeda na bojnom polju, kako nas to uči prošlost, Starom hr- vatskom separatizmu >: i: provincijal- nom drobljenju bješe zadan smrtni udarac, dosljedno nesvijesnim masam narodnim udahnut je život današnje- $a nacionalnoga i političkoga hrvat. stva, (Pisano _ prije svjetskog rata), : Bez ovoga slavnoga čina Gajeva ne da se nikako ni zamisliti sav naš bu- | dući politički rad, a naročito onaj oko ujedinjenja. narodnoga“ otkad se Ju- žni Sloveni doseliše na Balkanski po- luotok, to je prvi put; da se pomišlja- lo na narodno jedinstvo od Soče«do Carigrada«, |" A'Ivan Kukuljević. u prvom svom hrvatsko zastupničkom govoru reče; »Mi svoj jezik čuvamo samo za: dru- žinu i za naše: “kmetove, Što smo ,mi postigli po tom nego to, da smo se pio , nj otudili samom sebi,-da smo se ocije- Pili od susjedne jednokrvne braće svoje i da mnogi od naroda našega ni ne znadu od kojega su naroda i koji puci, po rodu, po krvi i po jeziku spadaju k nama, Mi smo malo Latini, malo Mađari, malo Nijemci i malo Slaveni a ukupno iskreno govoreći nismo baš ništa! Evo nije samo sad, srpska mišica oslobodila Hrvate, nego i srpska pje- sma još prije sto godina! Kad smo sad jedno, ne smije Hr. vatu to priznanje biti zazorno, ne$9 jedan uzrok više da se s bratom bra- timi, Na pretprošlim izborima jedan je odličan. dubrovački rodoljub svjeto- vao u ime bratske ljubavi, da svaki Hrvat mora uvijek misliti da ga je brat Srbin oslobodio ali da nijedan Srbin to ne smije nikad pred bratom Hrvatom kazati, To je salonski fino rečeno ali se malo pristoji potomcima Kraljevića Marka a stvaralo bi naro- dne eunuhe. U aktu od 1. deca 1918, tada- šnji je prijestolonasljednik proglasio »ujedinjenje Srbije sa zemljama ne- zavisne države Slovenaca Hrvata i Srba u jedinstveno kraljevstvo Srbm. Hrvata i Slovenaca.« Takvu državu, ponavljamo, nije nijedna druga drža- | va priznala, de već gom ap; predio Ani opravdane “mjere - strogosti. protiv vodstva HRSS., 1 još jedino protiv dušmanskih bundžija i izazivača, ko- govorima HRSS, ideniilikuje . zlona- mjetno s cijelim hrvatskim plemenom našeg zajedničkog naroda i) nastoji prikazati sudrnutog Stipicu. Radića vogjom svih Hrvata bez razlike, Ko to svjesno piše i govori pravi je zli: kovac! u političkom smislu, a ko to pak vjeruje najveća budala'i neznali- ca, Ne samo što Radić nije "nikakav vogj hrvatskog plemena, no je najgo« ta nezdrava'i kužna pojava u doba. kad su se sretno ostvarili snovi svih minulih generacija hrvatskih. nakon “mnogo vjekova ropstva i svakojakih muka .i nevolja; — on je šta više zlo- tvor i dušmanin svakog pravog i ro- doljubnog Hrvata, i nije daleko čas kad će na nj bacati anatemu i oni koli mu sad ljube skute i uznose kao ne- | kog Yelikana i izabranika narodnog. Mi s naše strane ipak ne žalimo što se je on u ovo doba pojavio megju Hrvatima i dotjerao do ovog re mahnitom i samoživom svojom poli- tikom: oko njega se je koncentrisalo sve što je nezdravo, sve što je pro- dukt tugjinstva, sve što je protuna- rodno i protudržavno, sve što je za- skom, sVe što uzdiše za tugjinskom si- lom i upravom: ali s njim će sve tai izumrijeti za uvijek i survati se u bez- dan vječne propasti, On je dakle. ipak .za pravo zlo potrebito; on će usko- riti ono. što bi inače, bez njegove. po- jave, trajalo dosta više. Svaki je na- mi “danas preživljujemo, ali drugi na- rodi, ili. bolje. pojedina plemena. nji« hova, Ses imali čovjeka slična Ra- Jako je takva tobožnja eia Pića dai, jima se do sada i suviše propuštalo, ičešto se po novinama i privatnim raz- dojeno mržnjom vjerskom i plemen-. rod iza ujedinjenja preživljavao za duže ili kraće vrijeme ono isto što i država sa istim aklom prestala op- stojati, ipak to je/ priznanje bilo ve- likodušan bratski čih, da se podanici Austro-Ugarske Monarhije spase po- stupanja s njima, kao sa pobjednici- ma sa strane Antante i indirektno priznanje nekakve revolucije u dva- naestom času, Pa sa svim tim kakvu je harnost požela Srbija? : Kad se radilo.o aib okej, cije- lom se svijetu pripovijedalo o veli- koj ljubavi Hrvatske nevjesle prama srpskom junaku a sad sam njezin ru- čni djever traži rastavu braka zbog ./ nesavladive odvratnosti, Premđa je srpski junak svoju dubu faktično .na_ sablji oteo, pristao je ipak na 'sve formalnosti : jegitmmnog braka da ne povredi njezinu osjetlji- vost, ali se još nezna hoće li se 1 Dr, Trumbić staviti u ovom procesu na | stanovište Radićev, koji niječe da ja: taj brak zakonit bio! Ali što je teškom mukom kod teškom se mukom pušta i., otpušta! Dok su še svi drugi skoro iznevje- rili starom svom programu, mi od na- cionalnog bloka ostajemo čvrsto i; ae- pobjedivi pri istini i pravdi, sebi i čo« vječansivu na korist | Jedan narod, . Jedna država, jedna macija! Je li. i Shijplca Radić vođ i pana. Hrvatskog plemena ? 2 SAI: i >ukezi Shjepi; osu ELI i zaista nije daleko čas, kad će | mnogi dosadašnji pristaša Radićev sam sebe u čudw pitatij kako je mo- gaG biti toliko smeten da se povede | za jednim Radićem, čiji su sami član- Ci u »Slobodnom Domu«, dovoljni da Se domah uoči velika njegova nesre- gjenost, abnormalnost, proturječnost, nenarodnost:i sve drugo moguće, te služi svemu i svačemu, — samo ne. interesima hrvatskog naroda, i koji“ su baš i najpodesniji da stvore dubok jaz izmegju braće baš kad je najpreča: potreba da se sravna sve razlike iz vremena ropske prošlosti: | Sve i kad ne bi bilo istina da ie Radić imao intimne veze s »Probu- gjenim Magjarinia«, pa sa »Make- donstvujuščimač. za ocijepljenje Juv žne Srbije od naše države; da i nije uveo svoju stranku u III, internacio- nalu, i šurovao s boljševicima, — i sami njegovi govori dovoljni bi bili | da bace na njega proklestvo svih svi- jesnih i čestitih Hrvata i i da ga se za. vazda odrekne svaki onaj Hrvat, koji iskreno ljubi narod svoj i domovinu. Da je on i obični prvak kod Hrvata, a ne tobožnji glavni vogja, dužan je bio da upozna dušu srpskog seljaka iz Srbije, onoga te, je najviše žrtvo- vao i sve stvorio zadivivši za sva vremena cio svijet, S njim je u spo razumu imao da nagje načina za po- stifnuće opravdanih želja i faktičnih potreba hrvatskog plemena, i onaj te je najstrašnijim žrtvama od kad je svijeta i vijeka ostvario ujedinjenje s braćom Hrvatima, ne bi zaista u ni- jednom slučaju dopustio da se krate prava braći ili.im Se u ičem na žav učini, t, i. kad bi se to nekome pro-. htjelo da pokuša. Radić je naprotiv sasuo sve što je najljučih fivreda srb- skom. plemenu omalovažavao najgo- pz petja gre e ah : E JE i zo. i osvijesti i eda na pravi put. . ma Žž