nenirapua nnatjeta y roTosy
pk opne

H3na3H cpnjenom u cy6oTom

hih

OPFAH HAPOJIHE PAJIUKAJIHE“ (CTPAHKE

> Ny6poBnux, 24, lanata 1925.

Nperpnara njeceano Dun. 15

Nojenunu 6poj Fun. 1.58% |

Foa 1.“

pam na arod, dodi država, jedna vuni

Na jednom mjestu svoje epohalne.

študije o etničnom jedinstvu svih Ju.
žnih. Slovena, profesor Jagić kaže, da
učenjak; koji je u svom ohordlorini
otkrio novi plin nije na io pomislio
hoće li ovaj biti čovječanstvu od ko-
risti ili od štete,

U dva decenija nakon toga šin je |

tako objektivna znanost rekla svoju
zadnju riječ u našem nacionalnom pi-
tanju, politički su se događaji na Bal-
kanu, koji su imali tu teoriju u prak-
su provesti, razvili - tokovom munje-
vitem brzinom, da se je napokon na
tem novom plinu zapalio cijeli svijet.

iz tog je plamena — a države se
samo u takvom plamenu stvaraju —
stvorila ova naša nacionalna država,
da-bude važan faktor mira i napret-
ka u novom međunarodnom položaju
na ovoj izloženoj točki Evrope.

Danas pak cio svijet sa zebnjom
gleda na naše nutarnje smutnje i iz bo.
jazni da usred tolikih vanjskih nepri-
jatelja ne postanemo opet neposre.
ni povod novom ratnom zapletaju
iz kojega bi lako mogla nastati soci-
Ina svjetska revolucija,

Dapače mi se ovakvom vatrom bh

roumno igramo i oni elementi, koji.

vu državu nijesu želili, računaju sa-
vim ozbiljno s takvom eventualnoš-
ću, koja bi im uz cijenu socjalnog' pre-
vrata, kakvog nije. moguće zamisliti
bez krvi g užasa, donijela plemensku
'amostalnost.

2 je bilo pei delitt godina nego
ito će biti s nama, ako, ovako idemo
lapred, i do godine dana!

Mi nijesmo nikad očekivali da će,
a našim oslobođenjem i ujedinje-
ijem, nestati najedanput sve stoljet-
e predrasude među nama a nijesmo
i vjerovali da bi jedno zajedničko
me tu puno pomoglo, kad bi nam
uše ostale odvojene, ali, smo se
Pak, nadali, da će ovo biti pitanje
amo našeg nutarnjeg političkog od-
soja, i da ćemo se u slobodi i u rad-
Oj utakmici, na opštem dobru sve to
iše približiti 1 sporazumjeti.

U nacionalnoj državi nije.
mo mogli postati nego jedan poli.
ički narod, makar privremeno uz
ri ravnopravna imena, da napokon,

Ina nacija,

Pa dok se ne čudimo Radiću, koji
* eksponent nižih instinkta neuke
ase, ostadosmo naprotiv. zapanjeni
adnjoj evoluciji nekih intelektuala-
a u Zagrebu, koji su nevjerovatnom
eozbiljnošću proglasili nedavno, da
m je imonarhistički program bio sa-
10 eksperimenat - — die Monarhie auf

čtindi6
indi Sung! — na se. stavio na če-
o san

Nikakvi navedeni razlozi, ma koli-
O80d se objektivno Prosuđivali, ne
%gu opravdati takvu radikalna pro-
jenu stanovišta, koji dira u osnove,
"A kojima je naša država postala |

ad
9% da se za hrvatski narod arogira
iekakvo suverensko pravo, koje ga
ije imao Niti ga može imati, samo po

duševnom jedinstvu, budemo i ije

se jezgra iz svega vadi, vidi.

sebi, u ovoj nacionalnoj državi, stvo-
renoj upravo u ime narodnog jedin-
siva, svih skupa, na jedinstvenom
nsari igriomju Srba, Hrvata
i Slovenaca,

iza Londonskog pakta, Hrvatska, i
ini u najužim granicama i Dalmacija
do Splita, samo na temelju toga na-
rodnoga jedinstva mogla se spasiti
od konačne propasti, ili u mađarskom
ili u talijanskom zagrljaju, a sve dru-
go imalo _ je pripasti pobjedonosnoj
Srbiji.

Akt od 1, decembra 1918 nije ni-

kakov međunarođni ugovor, Ta evo

što kaže Slobodan Jovanović u tom

pogledu: »Sa gledišta međunarodno-.
ga prava naše narodno ujedinjenje

Nije predstavljalo spoj dviju starih
država u jednu novu državu, već je
predstavljalo spoj ocjepljenih terito-
rija bez priznate međunarodne lično-
sti sa jednom već postojećom drža.
vom, iz toga razloga i prilikom ugoa-
vora o miru, uzelo se đa je taj spoj
mogao imati uticaja samo na unutr-
nji položaj te postojeće države ali da
u njenom spoljašnjem položaju nije
mogao proizvesti osnovne promjene«.
Zahtjevati samostalnu Hrvatsku
Republiku — a sa kojim granicama?
— zmači stavljati se na revolucionar-
no stanovište, u ovoj nacionalnoj

državi,

Hrvatski ša sam ne može biti

Da Dade druetije iebulo bi vraćati

Se istorijom natrag a ona ide uvijek

samo napred, današnji politički sepa-
ratizam većine hrvatskoga i sloven-
skoga naroda, nadamo se da će, po-
bjedom zdrave narodne svjesti, oso-
bito omladine, postati u nedalekoj bu-
anahronizam kao

dućnosti . pravi
»horvatstvo«  magjarona: u ilirsko
doba.

-E Hrvati ne smiju nikada zabora-

dviti da ih je upravo u ilirsko doba sa-

mo: oglon na sveukupni narod spasio
od propast; Samo čitanje Vukovih

narodnih pjesama preporađilo je Ga- |

ja a evo što o njemu kaže Šišić: » Tim
odvažnim: i “presudnim . činom, tim
uređenjem jedinstvene ortopofije i
Vukove štokavštine, Gaj je izveo naj-
veće djelo svoje. odstranivši njime
posljednju zagradu, što je dijelila Hr-

vate od Hrvata, a onda: Hrvata. od.

Srbina, To je najveličajniji momenat
u kulturnoj povijesti našega naroda,
a znači više nego li stotinu krvavih a
neplodnih pobjeda na bojnom polju,
kako nas to uči prošlost, Starom hr-
vatskom separatizmu >: i: provincijal-
nom drobljenju bješe zadan smrtni
udarac, dosljedno nesvijesnim masam
narodnim udahnut je život današnje-
$a nacionalnoga i političkoga hrvat.
stva, (Pisano _ prije svjetskog rata),

: Bez ovoga slavnoga čina Gajeva ne
da se nikako ni zamisliti sav naš bu-

| dući politički rad, a naročito onaj oko

ujedinjenja. narodnoga“ otkad se Ju-
žni Sloveni doseliše na Balkanski po-
luotok, to je prvi put; da se pomišlja-
lo na narodno jedinstvo od Soče«do

Carigrada«,
|" A'Ivan Kukuljević. u prvom svom

hrvatsko zastupničkom govoru reče;
»Mi svoj jezik čuvamo samo za: dru-
žinu i za naše: “kmetove, Što smo ,mi
postigli po tom nego to, da smo se

pio

,

nj

otudili samom sebi,-da smo se ocije-
Pili od susjedne jednokrvne braće
svoje i da mnogi od naroda našega ni
ne znadu od kojega su naroda i koji
puci, po rodu, po krvi i po jeziku
spadaju k nama, Mi smo malo Latini,
malo Mađari, malo Nijemci i malo
Slaveni a ukupno iskreno govoreći
nismo baš ništa!

Evo nije samo sad, srpska mišica
oslobodila Hrvate, nego i srpska pje-
sma još prije sto godina!

Kad smo sad jedno, ne smije Hr.
vatu to priznanje biti zazorno, ne$9
jedan uzrok više da se s bratom bra-
timi,

Na  pretprošlim izborima jedan je
odličan. dubrovački rodoljub svjeto-
vao u ime bratske ljubavi, da svaki
Hrvat mora uvijek misliti da ga je
brat Srbin oslobodio ali da nijedan
Srbin to ne smije nikad pred bratom
Hrvatom kazati, To je salonski fino
rečeno ali se malo pristoji potomcima
Kraljevića Marka a stvaralo bi naro-
dne eunuhe.

U aktu od 1. deca 1918, tada-
šnji je prijestolonasljednik proglasio
»ujedinjenje Srbije sa zemljama ne-
zavisne države Slovenaca Hrvata
i Srba u jedinstveno kraljevstvo Srbm.
Hrvata i Slovenaca.« Takvu državu,
ponavljamo, nije nijedna druga drža- |
va priznala,

de već gom ap; predio Ani
opravdane “mjere - strogosti. protiv
vodstva HRSS., 1 još jedino protiv
dušmanskih bundžija i izazivača, ko-

govorima HRSS, ideniilikuje . zlona-
mjetno s cijelim hrvatskim plemenom
našeg zajedničkog naroda i) nastoji
prikazati sudrnutog Stipicu. Radića
vogjom svih Hrvata bez razlike, Ko
to svjesno piše i govori pravi je zli:
kovac! u političkom smislu, a ko to
pak vjeruje najveća budala'i neznali-
ca, Ne samo što Radić nije "nikakav
vogj hrvatskog plemena, no je najgo«
ta nezdrava'i kužna pojava u doba.
kad su se sretno ostvarili snovi svih
minulih generacija hrvatskih. nakon
“mnogo vjekova ropstva i svakojakih
muka .i nevolja; — on je šta više zlo-
tvor i dušmanin svakog pravog i ro-
doljubnog Hrvata, i nije daleko čas
kad će na nj bacati anatemu i oni koli
mu sad ljube skute i uznose kao ne-
| kog Yelikana i izabranika narodnog.
Mi s naše strane ipak ne žalimo što
se je on u ovo doba pojavio megju
Hrvatima i dotjerao do ovog re
mahnitom i samoživom svojom poli-
tikom: oko njega se je koncentrisalo
sve što je nezdravo, sve što je pro-
dukt tugjinstva, sve što je protuna-
rodno i protudržavno, sve što je za-

skom, sVe što uzdiše za tugjinskom si-
lom i upravom: ali s njim će sve tai
izumrijeti za uvijek i survati se u bez-
dan vječne propasti, On je dakle. ipak
.za pravo zlo potrebito; on će usko-
riti ono. što bi inače, bez njegove. po-
jave, trajalo dosta više. Svaki je na-

mi “danas preživljujemo, ali drugi na-
rodi, ili. bolje. pojedina plemena. nji«
hova, Ses imali čovjeka slična Ra-

Jako je takva tobožnja

eia Pića dai,

jima se do sada i suviše propuštalo,
ičešto se po novinama i privatnim raz-

dojeno mržnjom vjerskom i plemen-.

rod iza ujedinjenja preživljavao za
duže ili kraće vrijeme ono isto što i

država sa istim aklom prestala  op-
stojati, ipak to je/ priznanje bilo ve-
likodušan bratski čih, da se podanici
Austro-Ugarske Monarhije spase po-
stupanja s njima, kao sa pobjednici-
ma sa strane Antante i indirektno
priznanje nekakve revolucije u dva-
naestom času,

Pa sa svim tim kakvu je harnost
požela Srbija? :
Kad se radilo.o aib okej, cije-
lom se svijetu pripovijedalo o veli-
koj ljubavi Hrvatske nevjesle prama
srpskom junaku a sad sam njezin ru-

čni djever traži rastavu braka zbog ./
nesavladive odvratnosti,

Premđa je srpski junak svoju dubu
faktično .na_ sablji oteo, pristao je
ipak na 'sve formalnosti : jegitmmnog

braka da ne povredi njezinu osjetlji-

vost, ali se još nezna hoće li se 1 Dr,

Trumbić staviti u ovom procesu na |

stanovište Radićev, koji niječe da ja:
taj brak zakonit bio!
Ali što je teškom mukom kod
teškom se mukom pušta i., otpušta!
Dok su še svi drugi skoro iznevje-
rili starom svom programu, mi od na-
cionalnog bloka ostajemo čvrsto i; ae-
pobjedivi pri istini i pravdi, sebi i čo«
vječansivu na korist |
Jedan narod, .
Jedna država, jedna macija!

Je li. i Shijplca Radić vođ i pana.
Hrvatskog plemena ? 2

SAI:

i >ukezi

Shjepi; osu ELI
i zaista nije daleko čas, kad će |
mnogi dosadašnji pristaša Radićev
sam sebe u čudw pitatij kako je mo-
gaG biti toliko smeten da se povede

| za jednim Radićem, čiji su sami član-

Ci u »Slobodnom Domu«, dovoljni da
Se domah uoči velika njegova nesre-

 gjenost, abnormalnost, proturječnost,

nenarodnost:i sve drugo moguće, te
služi svemu i svačemu, — samo ne.
interesima hrvatskog naroda, i koji“
su baš i najpodesniji da stvore dubok
jaz izmegju braće baš kad je najpreča:
potreba da se sravna sve razlike iz
vremena ropske prošlosti: |

Sve i kad ne bi bilo istina da ie
Radić imao intimne veze s »Probu-
gjenim  Magjarinia«, pa sa »Make-
donstvujuščimač. za ocijepljenje Juv
žne Srbije od naše države; da i nije
uveo svoju stranku u III, internacio-
nalu, i šurovao s boljševicima, — i
sami njegovi govori dovoljni bi bili |
da bace na njega proklestvo svih svi-
jesnih i čestitih Hrvata i i da ga se za.
vazda odrekne svaki onaj Hrvat, koji
iskreno ljubi narod svoj i domovinu.
Da je on i obični prvak kod Hrvata,
a ne tobožnji glavni vogja, dužan je
bio da upozna dušu srpskog seljaka
iz Srbije, onoga te, je najviše žrtvo-
vao i sve stvorio zadivivši za sva
vremena cio svijet, S njim je u spo
razumu imao da nagje načina za po-
stifnuće opravdanih želja i faktičnih
potreba hrvatskog plemena, i onaj te
je najstrašnijim žrtvama od kad je
svijeta i vijeka ostvario ujedinjenje
s braćom Hrvatima, ne bi zaista u ni-
jednom slučaju dopustio da se krate
prava braći ili.im Se u ičem na žav
učini, t, i. kad bi se to nekome pro-.
htjelo da pokuša. Radić je naprotiv
sasuo sve što je najljučih fivreda srb-

skom. plemenu omalovažavao najgo-

pz petja gre e ah : E JE

i zo. i osvijesti i eda na pravi put. .

ma

Žž