CrpaHa 2.

ZDRAV: KROS IVE DALI

44

Francuski glas o šibenskim događajima.

Govoreći o incidentu u Šibeniku ,Ma.
tin“ javlja, da je Velika Britanija pred
ložila, da Velike Sile  zagarantuju Za
Rapalski ugovor, te da on bude bd
sen u ugovor o miru kao jedan mt
dio. Ali Italija nije pošla tim putem, : %
sada g. Nikola Pašić upućuje jes. €
ugovor Društvu Naroda, da ga Društ
imi in i Vrhovnom Savjetu da za-
primi znanju i Mena kia

garantuje sprovođenje. Ova inicij
relazi granice incidenta u Šibeniku. ,Ma-
4 ila drži, da Francuska treba da preuzme
ko akciju u Vrhovnom Savjetu radi ih
2 ljanja*potpune harmonije između naše 1.
talijanske vlade.
Bugarska kriza.
: Iz Sofije javljaju: Zbog toga što je
< #: Konferencija Ambasadora donijela odluku,
Ž da se reduciranje bugarske vojske, prema
ugovoru o miru, ima izvršiti do D. pe
u sofijskim političkim krugovima izbila je
“vrlo velikaZkrizn,5 koja bi mogla da do-
vede i do kakvog novog političkog pre-
vrata. #

Konfterenca u Cannes-u.
] Već su počele da stizaju u; Cannes de-
' legacije raznih država, Tako je stigla en.
gleska, francuska, japanska i belgijska
delegacija. U Cannes je stigla sva sila
stranih novinara.

Konterenca“u,Washingtonu.

k Kako iz Washingtona javljaju, kon-
 ferencije za razoružanje trajaće do 15.
januara, jer će se do tada likvidirati sa
zaostalim pitanjima. Engleski delegati obja-
vili su jednu izjavu, prama kojoj će En-

gleska svim silama raditi, da dođe do me-

đunarodnog sporazuma u pitanju podmor-
nica, kako bi se ta vrsta brodovlja za
ratne ciljeve za uvijek.zabranila. Francu-
ska ovome nije potpuno sklona.

Rastava crkve i države u Čehoslovačkoj.

Prama pisanju ,Prager Tagblatt-a“* u

A Čehoslovačkoj je počela živa akcija za

= rastavu crkve od države. U tome smislu

gvaćaa“ viropferije parimiićnta; Prama ovom
projektu osnovaće se samostalne rimoka-
otoličke crkvene opštine, ukinuće se cr-
= okveni zavodi i uvesti građanske godine
| bez crkvenih praznika.

a

Zajam Grčkoj.

Po vijestima iz Londona, Britska vlada
le dozvolila Grčkoj, da smije kod engles-
kih finansijera sklopiti zajam u iznosu od
15 milijona funti šterlinga. Zajam bi se
imao sklopiti pod uslovom, da se za veći
dio novca nabavi robe iz Engleske.

srpskoj vladi ultimatum, i da je dat dosta

imao biti najdalje još i večeras ..,...
| — To sve na stranu !; presiječe me
ouhvativši me za ruku i gurn
stola, da ga i drugi čuju. — Ultimatuma
pa opet, na svrhu, nije bilo ništa. Nego,
li današnji ultimatum samo jedna

podigne ugled, iti je to ona
prama današnjim nekakvim

pravilima, ne
prije nego se ta forma izvrši.

& malo pečenice).

ja, — bilo bi od mene i suviše smiono.
rečem ono što mislim i koliko ja mogu da
| — Da, da! presiječe me opet
samo znati i čuti tvoje mnijenj
tome razgovarali.

jedan,

| | sebi, i opet se obazrem dobro oko
|| nekako činilo da se oko nas vrte neka lica
baš ne sviđaju. — Hajde!
| | .novinarsko mnijenje“,

A = Skupim ruke među kol
ni stola, a i ostalo društ»o jednako se ugnulo
*—Bit će rata, ili, neće biti rata:
anašnjim zamršenim prilika |
se može doći do jednog odi
tačnog, mišljenja pa

di
K

ičnog, ali još n
čaki uvjerenja, kad se

S

anna nd

|“ iština je, da je austrijski poslanik u Beogradu predao

odgovor; sutra već ističe, a čuo sam, da bi

uvši glavu jače prama sredini
jeido sada bilo,
reci ti nama, je
obična politička zavr-
zlama, da se s njome izvede neka vrst presije i da se

potrebna forma bez koje se,

U kratko, hoće li biti rata,
ili je samo ,troppo famo, poco arrosto“? (Dosta dima

— Nato pitanje dati kategoričan Odgovor, — počnem

Jedino mogu da

e, jer smo do sada mi o

— Bog ubio i kad sam lieki novinar;

sebe, jer mi se sve
promislim, da im dadem Svoje

jena, naguem se dobro prama sre-

to se ne može u
ma tako lako osjeći. O tome

Francuska štampa za nas.

Home libre“, komentirajući božićne
ekscese u Šibeniku sa atfana cobra
kaže : Talijanska vlada drži se nn E =
gradu tako strogo, kao nekada aus . ra
vlada, kad je navijestila rat ae h 5.
trebno je naglašavali, da je suko u e
beniku sitnica prama događajima s e-
neciji, Torinu i dr., gdje je bila uvređena

Francuska,
Njemačka plača u redu.
New-York Herald“ javlja, da zastup-
"Njemačke izjavljuju, da je Njemačka.
nici Njemačke izjavljuju, da je \N]
serehink da 15. januara potpuno. isplati
ratnu oštetu.

——

bz naše Kraljevine.

Hber. BennuaHcTBO KpaJb CJIOBeHLIH-
Ma. Kako cmo jaBuju, FberoBo BeJuuanCTBO
Kpasm Guo je KPO3 NpPOLIDIY HEIJE/BY y JIOBy
y CnoBenuju. Ha noBpar«ky sa Beorpan nmpu-
penuno My je :byO/baHcKO rpaljaHcTBo Ha
xKeesHuuKoj crauuuu 6ypue oBanuje. KpaJe
NUPHYT OL TOT HAPOJHOT OJLJIIEBJIBEEA, IIO-
3upaBuo je 6pahy CJoBenie y CIOBEHCKOM
napjeujy. To je TaKO GTEKTPH3OBAJIO npu-
CYTHH HAPO/L, Za je za0 uapa3a OJ IIeB.be-
iba, KOME HHje: OuTO Kpaja. :

beorpanrjiaBua CBjeTcKa pacKpćnuua.
Beorpancka ,floguTuKka“ noHocH :
Y jyny 1920 rogue onpoxana je y Ila-
pu3y jelua Mehynapojnua Te1erpadcKka KOH-
depenuuja, ua Kojoj je Oua ZACTJIUBEHA M
nama gpxasa. Ha Toj komepenuuju npe-
oTpecano je ImTawe o NoGo/naiy  TeJe-
rpabekor  cao6pahaja. y cBery. OJvIyKOM
Koja je momera ua Toj /omepennuju, of
Hale ipikaBe HMA/IA 64 CE CTBOPATH PACKP-
CHuna TemerpaQcKkux nyrTeBa uamety 3anaja
u ucroka. Ta ce xea jaBuja HapouuTo
KOJI TOJIHKHX EBPOTICKUX JIpXKABA koje umajy
cBojux uurepeca Ha ucTOKy, a Koje €y o
eBPONCKOT PATA OJLDAKABAJIE BE3Y CA HCTOKOM
MOPCKUM KaOJIOBUMA. MeiyTHM KAKO CY TIPH-
JIHKOM  NOCJICJIEGBET PATA MOPCKH KAOJOBH
NOTNyHO HCKBAPEHH, TO je TETErPAdCKH CaO-

nakai 2anama ca _ uerovoam namnmuma meos

4MA OOHOBH, noTPe6HA je orpomua Komi
UHHA HOBIA,_ 3aTO je na KOHepenniuju y.
..Ilapu3y zonera OJNIJKA, JA Ce yciocraBe
 TeTErpaeke Bese cyxum nmyrem, jep Gu TPO-

INKOBH OKO TOT YCIOCTABIBAIBA GHJIH MHOTO Z

MaibH, Panu Tora nonybeno je uamem Mun-
HucrapcrBy Ilomra u Tenerpada na NpuMu
OVIYKy Te KOHepenuuje, u na ornoune pa
HA NOCTAB/bAIbY THX BE3A_NpeKO HAIIe TE-

PuTOpuje. TpoNIKOBe OKO TOF nocna noj
Ib€JIO OH CAMO MHHHCTAPCTBO, a 34 TO 6u
Ce iIbeMy 34 TeJerpaMe  mrahajio OL peuH
ABAHACCT CAHTHMA y 3BeueheM 3raTy,

kratak rok za

opet te kazuju na mo
rok odgovoru

konflikta. Svakako jači
mišljenja i uvjerenja, p

šapučući jedan, i protivno moglo okrenuti.

imati prije na umu, a ne tr
tičku situaciju, a to je uprav
nastoji da prije uredi SVe 01
za vrijeme rata za
rđavih posljedica.
Ovo posljednje za ji
bližno i sa priličn

naviješta rat

razni vladarski posjeti i vojni
pomislim u

) koja mi se

da čuje i sluša.

ikako potpuno
najprije ispita

Ka

Be3y Eurjecka ca Hunujom u AycTpagujom,

dine da ponovo izlazi,

koji su razlozi, koji u neku ruku diktiraju rat, a koji
gućnost mirnog riješenja jednog

razlozi dovode do odlučnijeg |
a opet tone znači, da bi se baš

igračka, kako što se naša dje
treba dosta uvjeta da ga se mož
da se baš ratuje, a da i ne govi
koji ga upute. Da bi mogli približno, ali
nošću, ustvrditi, da li će doći do rata

no štobise eventualno moglo

TakO Gu npeKko Hame JIpikaBe HMaja

a dbpamuycka Besy ca mokpajunama A3yje.

OcuM ibux uMaje 6u IpeKO Halle Ip»kaBe |

Meljyco6Hy rejerpaQcky Be3y Pycuja u Hra-
Juja, KOM KOjux ce Ta norpeća jaBuja Ha-
POUHTO OTKAKO CY CKJIOIIMJIE .TPFOBHHCKH
VrOBOp. OcuM THX Besa uMaju 6u ce TOM
OJJIVKOM Be34TH TEJIETPACKHM  TIyTEM ca
beorpanoM H CBH BaXHMj4 FpazoBH roje-
JUHHX IPKABA.
Ila 6u npucTyriHJio pany HA _I10]IH34Iby
TOr Tezerpaekor cao6pahaja, MuuuerTap-
cTBo Iloimra u Tegerpapa TpaKnJo je ro-
rpe6aH marepnjasi, IIpeKo e de g
mucuje, oz Hemauke, Koju Gu  Hemaui
HMAJIA JA HAM Za+HA HME parne ojuureTe,
jep je CyleT Tor MHHHCTAPCTBA Denyne
paH, Te ce Taj MarepnjaJi HE MOE SE
 CpBeTocaBcKa npocjaBa y JbyG.baun.
JbyGubaHCKA  OMJIAJI. OpTAHHBALIKjA »BpaT-
crBO“ npupeljyje ua zau _CB. CaBe cBeuany
CBETOCABCKY TIPOCIABY Y JbyOIbanCKOM e
ponuom /lomy. Mey CroBennuma y Jby6-

IbAHH BJIAJLA BEJIMKO MHTEPECOBAIBE 34 OBY >

mo Xepuerosunu u Ipuoj Topn.
Ha cKymIuTuHcKoj CjelIHHIH OZ VTOPKA yCBO-
jeu je npujemnor, za ce sa ucxpaHy Xepne-
roBune u lipe Tope znane KHBO&XKHMX HA-

MupHuna, cBakoj y Bpujennocru oz jena

u no MHIHjyHa zuHapa. — _

M3 cjenuuue MuHHCTApEKOT casjera.
H3 Beorpaza jaBibajy, za je Ha cjenuunu
MuHHCTAPCKOT CaBjeTa, OJIpKaHoj y noHe-
njemak, Mumucrap npezcjezauk Tlarmuh no-

Pa
KPEHyO TIHTaIbE MHHHCTADCTBA HHOCTPaH

njega. OH je u3jaBuo «ey, Ja ce umenyje
noce6Ha guuHocr 3a oBaj noprdpeJb, jep oH
h,

u3 3LPABCTBEHHX PA3/I0OrA HE MOXE IA 34/P-
xu o6a nopreesba. Tlammuh je usHuo u ume
KAHJIMJATA 34 OBaj NOpTEJE H Npe/IOxKHO.

lip. Momunna Hunuuha. a
Ha ucroj cjenuuuu je pujermeHo, ra ce

3a nocnauuka y Ilapu3 umenyje /Ip. Mupo--
cnaBa CnamajkoBuha, a IMIJIOMATCKA ATeHT

3a. jy«Hy AmMepuky za 6yne TOCNOJHH HBo
I pucoroHo. mioca | |

d
nama

nuara o. g.

zbog rata, počinje sa srećom od nove go-

Kratke vijesti.

— Štrajk željezničara u N jemačkoj po- :

očeo jenjati. Željeznički promet još je dosta

oteščan.

Podjela na oblasti. U prošli ponedje-
< Kelvagdiu za poujsla *zemij
: Sjednica. nije održana zbog toga što nije
obilo kvoruma. Rješeno je da se iduća |
sjednica ovoga odbora sazove na 17. ja-

HA oblasti. Pi rotestvovala

> »Privrednik se ponovo pokreće“. Ova .
list koji je prestao da izlazi god. 1914.

— Angorska vlada će poslati, u
grad naročitog izaslanika, e- da ni
na tome da a Boge so ralje ne

izna angorska vlada. I
ga Dine sovjetskog vođe Trockoga,
stari Moses Bronstein predložio je ad
čenoj sjednici sinagoge, da PKI
isključi iz pravovjerne Zidovs ce cr ve.

— Iz Pariza javljaju, da je francuska
vlada saopštila. ekskraljici Ziti_ riješenje

Y

nije odobren put u Svajearsku. Pao
— Dok je. prama jednim vijestima

konferencije ambasadora, prema kojem joj >

M ai

zabranjeno da ekskraljica smije putovati

u Svajcarsku, po drugoj versiji iz Lisabona
kao da joj to dozvoljeno X
otputovala. Ms

— Sa talijanske strane nastoji se pri: as
kazati stečaj talijanske ,Banca di sconto, |
nema razloga da dade

kao događaj koji
neke osobite zabrinutosti.

— Za izdržanje Lige Naroda na
Kraljevinu otpada 900.000 franaka. Pred-

“stavnik naše vlade kod Lige tražiće da se |

ta svota smanji. RR :
2 — Bugarski studenti u. Beću pozvali
su na svoju zabavu bivseg bugarskog Kra-

lja. Ferdinanda.

konfederacije na osnovi sporazuma u ui
šklopljenog između Austrije i- Cehoslo-
vač

slalilels:
Naša trgovačk : ornarica Ž Italija.
Iz Rima javljaju da je te no održana kon-
ferencija između brodovlasnika iz Dalma.
cije i predstavnika UA a vlade, Prama
| tim vijestima kao da je doslo do saglasno.
sti u svim tačkama po. sporazumu Berto-
lini-Trumbić. Sa talijanske se strane pri-
staje, da se našim vlasnicima brodova na-
doknade gotovo sva potraživanja za upo-
trebu rekviriranog brodovlja. Isto tako došlo
je do sporazuma i 0 isplati oštećenih i po-
topljenih brodova koji su bili u službi
Ilije. he

izneseni na ratifikaciju vladama u Beogra-

. du i Rimu.. : |

Krađa 1.600.000 kruna. Iz Splita jav-
ljaju, da je pred nekoliko. dana glavna
državna blagajna u Splitu opremila brodom
za Dubrovnik jednu veću sumu novaca.
Na putu između Splita i
ženo je da je nestao
1.600.000 kruna.
Nakon svestrane

Metkovića Opa-
jedan grup od

| ie pretrage uapšen je
konačno podvornik delegacije ministarstva
finansija u Splitu. Uhvaćen je u trogirskom.
kraju, a od pokradene svote potrošio je
SOM krma.

su
tih država. Ita

Rat, na svrhu, nije jedna
ća ,igraju na soldata“, Tulo g
e voditi i dosta razloga
Orim o odgovornosti onih.

rdačnim, pr

onaj rad diplomacije, koji

na čistu, kad| preko PA VEK
" . * a. , F : rani A
Kr se dovedu u Vezu svi oni diplomatski sastanci pojedinih | < e a
jeu bismo |država, Vrijeme u kojem su Održani, pa zdravice. jetin S NS ona
dai pa ani, p: Ce, isticanje uvućena jed
odnosa, razni ugovori Sporazuma i sav

diplo-

starih rana? ori;
\Obri i srdačni diplo-
eZ, nijesu ništa drugo

potrebe, koju pri-
ahtijevaju! To

su

napokon odnosi između vl

talijanska vlada,
Još svečanije istakne sve ono:
monarhijom, te

isto: Vrijeme, ni
koji su joj na granici ali
časa ne diže oka
jednog momenta
ne digne vrhu on

digne galamu i pravi

a, kao da talijanska a

> ada, ali nikako između naroda
ija nam je za to najbolji primjer. Dok

pa PRADA U
u svakom svečanom momentu, zna da

O mašto ju veže gavez Sh
Ne prestaje da najlaskavije daje uvjerenja
ljateljskim i iskrenim odnosima, dotle, u
ćaska ne zaboravlja na svoje Talijane,
joj nijesu u granicama; ni jednog

i sa druge strane Jadranskog mora ; ni
ne gubi, da Svoj ugl

eđi utjecaj u Albaniji
e. Pa ipak, kraj svega
SO) Vljaju da često ističu
iskrenost pr ijateljskih i sgrdačnih odnosa,
se gdjegod pokaže ma i najmanja
Pa bilo čak i na bini u pozorištu,
Čemostracije,. Spominje Vis i svoju

VO potpuno u opreci ga narodnim,
aspiracijama,

, dok, sa mal

dje samo politič Ž
Se sa drug : <:
(Nastaviće Se).

Da

i kao da je već

na nasu <

— Radi se oko osnivanja dunavske

Definitivni tekstovi sporazuma biti će

ke aa

1: zako vi