sA 4 o m. disa s di F ps

ani. one. znadu. da“ nac

(a borba još nije do kraja izvedena
ne govorimo o periferijanin koje ]
F ubimo, treba da znamo da u samoj
iji*t orba za ujedinjenje ima da se izvede
raja. |
 Prekori se mrtvih iz grobova čuju.
"Vreme je, već je čainia vreme, da

se ostavimo praznih raspravljanja, da se
“otresemo svojih ličnih i stranačkih inte-
= resa. Narodu nije stalo do političkih praz-
nih prepiranja, koja evo četiri godine koče
> napredak lijepe maše domovine. Narod
(e traži rada; reda i mira. A historija naroda
e ne ovisi o njegovim ustanovama, nego o
no karakteru pojedinaca, koji ga vode. U
> njemu je samom njegova sudbina, a ne
u pa bujim okolnostima.

Narodna je radikalna stranka  četr-
deost godina radila neumorno za narod
> sgnarodom i izvela delo oslobođenja i
Po. g ujedinjenja. Ona će i dalje ostati verna
| svome programu i raditi kao do rata za
* = dobro srpskog naroda, tako po ratu za
2 dobro ujedinjene braće i veličinu i snagu
3 = njihove države, uverena da će ceo narod

Srba, Hrvata i Slovenaca upoznati njen
rad za sreću njegovu, i dati joj puno po-

= verenje kao što ga je srpski narod dao u
Eme najkobnijim časovima, |

| Nadati se je a i željeti da se u no-
; oja godini u koju stupamo, rasčisti zaguš-
A ljiva atmosfera u kojoj živimo, da nestane
naše palanačke tesnogrudnosti, sebićnosti
i podvojenosti, te da naše društvo počne da
> Živi društvenije i lepše i da se posveti
> čitavo radu, istinskome radu za a radija
gad naše lepe domovine. |
> Rad će roditi ljubav. Rad će BEvanii“
| odilikost. Zajednički rad oko izgrađivanja
elebne zgrade naše prostrane domovine,
i neprijatelje blizu. Koncetracijom
dnik“ sila prestaće svih sto pra-
i gledišta, i tako*se. jedino
lo. reže: misao. Roo

na-

Pu
gre

lu Šibeniku. U Šibeniku je
k 'vavog sukoba između talijan-
jara i građana Sibenika, Snkob

na odnose rade osa države

+

... događaji vadimo iz dopisa
k »Novo Doba“ ovo:

Bstadio dna, i dijelio! A

“poke će se nlozabiti strpljenje narodi tE

. pjevaj tal nacionalne pjesme, Pesak se

a imaće |

gekolskoj djeci koja Ponoš Voh ke

Italiji, a sve u namjeri da. izazivlju. No
naš svijet, poučen talijanskim lakrdijama,
nije htio da nasjede provokacijama. Sutra-
dan na Božić, prirediše“ službu Božju na
, Audace“, kamo se skupili svi Talijani, da
korporativno i demonstrativno pokažu da
ih nitko ni krivo ne smije pogledati. Već
u prvi mrak pred noć tal. mornari sa ratne
lađe ,Audace“ stadoše izazivati našu mom -
čad podoficirske školegu Mandalini, drugi
pred  konsulatom“ smetahu prolaznicima,
dok je treća grupa talijana počela: da se
nepristojno vlada u Kino- Edison. Ž
Šibenčani su doduše jakog tempera- |
menta, tuđinska im je komanda zazorna,
a ponosni su i pravom traže da ih se po-
štiva. No Šibenčani su podjedno prozreli
zasnovanu akciju Talijana, pa je divljenja
vrijedno njihovo susprezanje i pokoravanje
našim vlastima, te su na talijanske pro-
vokaeije ostajali mirni i prisebni.
Na bezbrojne drzovite ispade talijana,
nekoliko naših omladinaca odgovorilo je
ne tvornim napadajima, već klicanjem Ju-

“ goslaviji i pjevanjem narodne himne. To

je još više uzrujalo tal. mornare, pak kao
bijesni stadoše se: \groziti. revolverima u
ruci, Oko 6 i p6 ojača skupina talijanskih
mornara prolazila je Širokom ulicom, svi.
osa revolverima u ruci izazivajući i vrije-
đajući mirno građanstvo. Kad su stigli na.
Poljanu, ispališe više hitaca u zrak, a malo.
kasnije začuli su se hici pred konsulatom
na plokati sv. Jakova. To je uzbudilo čitav
grad, Sjatilo se građanstvo. Pritrčalo je.
redarstvo i vojnička patrola te su posre-
odovali da ne dođe do napadaja. Talijani
videći masu građanstva, preplašiše | se te
stadoše bježati u sav trk prema svojoj sta-
cionarnoj lađi.koja je usidrena uz: obale
"kod, m D. SE tri četvrtine . svi. ro

u taj čas i i talij. Koni De goni Ba.
mandant. naredi da se dignu mostovi, sve
bojne sprave. bijahu u pripremi, topovi
upereni. prama gradu i neposredno započne
oštra paljba, Od 7 do 9 sati uvečer | ma-
šinske su puške ispalile preko: 2000 hitaca.
Reflektorima rasvjetljivahu obalu i kad bi
koga ugledali da prolazi, sipali bi vatru.
Tom prilikom teško raniše u leđa Maričić
"Stipu Nikina od 29 godina iz Crnice i Kla-
rić Lovru Markova dijete od 14: ho og
Doca. Državnom redaru Lavku i činov..
Štrkalju tane je probušilo gaće i kaban,
mnoge su obitelji na obali bile u smrtnome
strahu. daljina uje. so > nitko: da pri-

ba RJE Goa IA

 šeg naroda, amerikanski admiral Nieblack

morju ostavilo je na admirala Nieblak-a |

liko i sa strane same: vjernika:

ontorak održan je u Jugoslavenskom Domu

Mitingu je prisustvovalo par hiljada gra-

olinović. Na mitingu je primljena odušev- |

;.da se iz naših voda uklone sVe strane lađe, |
koje tu ne leže na osnovu. zatraženog I
pei m od strane naše države.

ojača. Da su druga vremena,

jeđali, '

prozori, zoito: u yam ps J. ambače J
direktora Ježine. Paljba je trajala n na ma-
hove do 2 sata po ponoći.

Naše su vlasti htjele da upozore Ta-
lijane, kako njihovo pucanje može da urodi
kobnim posljedicama i kad je u tu svrhu
išao gosp. poglavar i sosp. Kuzmanović,
Talijani ih nisu PrPmi Va Talijana nitko
nije ranjen.

Na Stjepanovo u zoru stigla je torpi-
ljarka ,Missori“, Čuje se. da izvan luke
krstari više jedinica tal.
gradu patruliraju jaki odredi žardarmerije,
mir i red nije niđe narušen.
| Putovanje američkog mimirata Nie-
 plack-a po našem Primorju. Prijatelj na- tako
obišao je sa američkom ratnom lađom
naše Primorje, te je svuda bio dočekan sa
iskrenim veseljem i gostoprimstvom. Naj-
prvo je bio u Splitu, gdje su Splićani ude-
sili doček koji je odisao sa iskrenošću i
zahvalnošću prama čovjeku, koji ne samo
što voli naš narod, već“ mu odaje svako
priznanje i poštovanje. Ništa manje priče»
kaše ga oduševljeno i iskreno u Dubrov-
niku i Kotoru. Putovanje po našem Pri-

na

najljepši upečatak, što je on u svakoj pri-
licicisticao, te se nije sustezao da iskaže
iskreno simpatije koje prate naš narod i.
mašu državu koliko sa njegove: strane to-

Split zbog. događaja u Šibeniku, U
protesni miting zbog događaja u Šibeniku.

dana. Govorili su Dr. Majstrović, svećenik
Delalle, te narodni poslanik Dr. Grga Anđe-

| su e.“ 1
node Pao po kojoj građanstvo a E je. : : 1 |
| SANSU mao TL na ovaj način idemo u
.—S KE Pira AŠEŽAVNE lu o. PJ E RR =
| g gri Te svje -
energično i bez oklijevanja s sve. > poduzme, 1 vje skom “ TT g
simptomima, da

s

talnu svrhu,

m sada je uhvatila nel
obalu, — sazivanju raznih konferenac Je
Are, kojg I oda rješavaju, svu onu

a: Za šovjetanstoj poslije rć rali,
h BO ice velikih je bez gral :
dovodi do sukoba. Tako jd"
Englesku i Francusku. Koni!
donu nijesu dovele do kona
pa nije sa njima ništa pozitivti
barem nije poznato da se jb
došlo. Ovih dana imala bi sa]
ferenca u Cannes-u, kao: ng
boja između Engleske i #.
se pripremaju Lloyd George: 4
a  Briand sa druge. Obojici.
mogućim kapacitetima*prouči 4.
ratne flote. Po- o kojima će se raspravljati. |
mena listovi će đa o tome dc nos Č
vijesti i da ovoj konferenciji. ndajj
važnosti, koji, po svojoj. prilić mia

važan.

Konferencije u Wasttugthnik,
 zoružanje. Već sam saziv oveikđe
pobudio je naročiti interes bi
ioj je glavni zadatak imao di
rtizoružanje ili uprav svađa

"Pi

rasi

minimum. Sigurno da idu

morao da zavlada i
Konference došlo. Danas. kao &lq
u modu da se sazivlju. razne mi
cije, koje sebi metnu. b suviše.
ziv i stave u dužnost i preveć i
a kad se sasta!
se obično razilaze a dlan ne zakl
onoga zašto su sazvane, ili a
zaključaka dođu, &nda je to
drugo i potpuno okrenuto od
osu sazvane. Tako je i sa ko
Washingtonu. Nikako da se slože
da dodu Bo jedne Kljuge, sg .

u radnoj vajničkoj jačin
m heie čak se goni S

niji nastavak. vode bipi
o opštem razoružanju | 2 miri

prije nešd /1

Tai
16

Vanjska prika.

Vrhovno vrijeće. u Cannes- u Ma
Engleske i Francuske vodi se diplomatski
dvoboj u kojem je, do sada, Francuska |
taj dvoboj |
možda bi bio krvav, a ovako se sada
svodi ha 'konference,. koje se. uglavljuju |
u. jednom gradu, pa se onda prenose. E
drugi grani a nikako id se svrše, Velike

Iz našeg Kralje

Kraljevski lov u
čjeličansiva Kralj bavio se kr
djelju u Komničkoj Bistrici u Slo
je bio priređen kraljevski lov. |
Naša unutrašnja politika.
lje ministarske krize, došlo se
do sastava vlade, koja se. pon
iz i grupa su i  prijašn e,

Slove

im snijagom i ledom. i li ta strašna klanica narodi pri-
i proces zavodržanje ravnoteže terazija švijeta ? Vjetar
o zaurliče, kao da je stigao baš sa tih'strana i priča mi,
zeni strasnoj klanici, gdje smrt nemilosno kosi, sa:
o kapljom krvi pada i po jedno zrno sjemena, koje
sKA Svoje proljeće, da donese novi život, e da tako ne preva.
nijedna strana terazija svijeta. A vjetar ne može da laže.

U dugoj, neprekidnoj pjesmi, vjetar nastav
čanje a ja slušam i ćutim,

lja Svoje

i osjetiše umor, zatvorih oči — nestade svega,

: Tek, odjednom, nađoh se u rođenoj kući, u svojoj

ičnoj sobi. Namještaj je onaj isti kog sam ostavio pred
va mjeseca, kad nas je ono pozatvaralo, Sa mnom zavlada

neka. dvoumica, jesam li na slobodi ili ne, Oglčdam se,
one vidim bajuneta; stvar koliko neobična toliko i ne-

objašnjiva. Na koji način dođoh do Svoje kuće i
e, ne znam, ali osjećam da mi je tu prijatno.
“ jednom “ spazih nešto što me gotovo iznenadi.

mom pisaćem stolu stoji jedan veliki VAZ,.
: ogled izgledao mi je da je iz samog mozaika
—& znim cvijećem; Neka čudna ugodnost obuze me promiu-
ž trajući taj veliki i lijepi vaz. Pristupih bliže, uzeh ga u
B.. ruke i okrećem ga sa svake strane. Gledam ga, jak:
.& tram i uživam u njegovoj ljepoti, kad mi se odjednom

“učini kao da u rukama držim nešto živo. Upiljim bolje

sona & ono od svakog cvijeta vidim po jednu ljudsku gla
ovu, živn i kako se kreće. [ jest, ne varam se. Zagledam
bolje, A ono, poznam ih. Izmegju onih nebrojenih glava

vid rT\
, rak poznah mnoge. Ta to su moji drugovi, koje je
juneta kao i mene, gonila,, pratila i čuvala : u

— Zdravo br
aćo i drugovi iz tamnic ;;
će 1; omalo
iz Bog sI ne viknuh, dua me od toga ne

Na. prvi
5 išaran

što

zadrža razno-

ličnost njihova držanja, ikoja im se Sogn na licima.
KO sa nekim strahom: položim taj, koliko lijepi toliko
čudni vaz, ponovo na_pisaći sto, Zagledah se u ta raznolika
lica, uprav u njihovo držanje. Zastajen sve od jednog do
drugbe pa ih gledam, gotovo proučavam. — Vidim jednog
sa jakim vatrenim okom, još vatrenije prirode, kako mi
sada liči više na samrtni lik. Nije se nadao, kao ni mnogi
između njih, da će ga: prilike vremena namjestiti ovdje,

B Vjettova pjesma postajaše mi sve slabija ; očni NE tamuidm, PRO je ssko, grdno: teško, Pri dočeku

obične, prirodne smrti, možda bi njegovo vatreno oko
bilo“bistrije i življe nego

PQ: ib ovdje, gdje su ga na neizvjesnost
X mena. Drugi, sa izrazom indiferetizma,
nalazi seu svom položaju, smatrajuć: ga kao neku stvar
ili dogada). bez koga nije moglo da prođe, kao događaj
časovit i ŠbrMkan. Treći, u običnom: životu - inače tih i
povučen, gleda“ me sa izrazom bijesa i vidim kako u
njemu sve kipu. Četvrti, kao da: cijelu stvar Cijeni za
jednu prostu i nedostojnu komediju ; | veselo gleda, pun
pritajene ironije, smija seu liću k& da gleda nešto pred.
isobom u neizvjesnoj PRA što će napokon sve da umiri,
udovolji, razveseli. Peti ge snuždili. U očima im vidim i
e neodređeni | neohjašnjeni strah, a svaka i
najobičnija Stvar zastrašuje | ih, ubija im ša pravi ih
sitne. sesti, opet, gledaju. na Cijelo društvo i na cio
događaj sa neke visine, puni dostojimstva. i Bk pise
Mena: pošteđeni od. i Mole, kad, da hoće sni
agrme : jeste li vi

drugi indiferentni, treći sk BONI a .
puni neodređene

nade, peti utučeni, šesti oholi ( tako redom, ali
: LS
Svih raznih izražaja kao. da vidin i. čitam ne?

| nepopustljiva \, meku stalan B jedina želi
u tom zamrš Senoni ha DJ a

s.

pak iz |
itična Taman. je otvarao vrata, a

raspoloženja, provejava . jedna jedina. nit 2
jednako veže, na jednu ih ! fonačnu ideju vod
I ja ih a bolen gledam, shvaćam, Ž odobravan
pa neke čak i mrzim, ali me sa svima ipak" ve?
nit, koja me uza njih strašno stegla kao ne l
drdiga : osveta! Tu se u svom temperamentu ne m
od njih, kao što se oni .ne- razlikuju od ži
među sobom. U tome smo drugovi, braća.

-

I moj divni vaz gleda mene kroz svoje mil
oči, a gledam i ja njega. Ne slažemo se u sven
Slažem u jednoj zajedničkoj stvari. Gledamo.
bez riječi, razumijemo. se i slažemo u jednoj ideji |
Ali odjednom. zanjiha se. divni VAZ, nagne se pre
stola i pane nač pod te- se rastavi u gomilu ; |
kržina. oStadoh kao okamenjen i i žalim tu razbijenu
Ali ona ne ostade čitava: Glave se. pokrenuše lej.
i većim grupama, razmilješe se na Sve strane. ih
kod svake grupe iskrsnuše po nekoliko na |
vode i čuvaju, Osjetih kao da me nešto: guri,
sagnuh, želeći da brzo pokupim piljke i kržine, la
sastavim razbijeni Vaz, ali oni odmicahu: soi =
nepoznatom praveu, ne okrečuć. glave, jer nel
pred strogom pažnjom svijetlih bajuneta. 2

Ja ostadoh sam. Ražali me što roni
se raziđoše moji. drugo I

kuda, na koju stranu,
prići stolu gdje je stajao
na svom krevetu u bo
na vratima: sobe ukaza

m sse okot

ati odi oči : Ž

BI? | obiđe i da svojim ovla

stima. prijavi. kako may

nasi