i a E PA HSK

< se fe vidjelo da ih ićdna te

CTpana 2.

IYBPOBHHK“

L
S

BBOj 2.

narodnih poslanika. 3. Zakon o glavnoj
kontroli. 4. Zakon o centralnoj državnoj
upravi. 5. Zakon o ministarskoj odgovor-
nosti. 6. Zakon o samoupravnim vlastima.
7. Zakon o činovnicima građanskog reda.
8. Zakon o osnovnim, srednjim i višim
školama. 9. Zakon o zemljoradničkom kre-
ditu. 10. Zakon o osiguranju usjeva zbog
šteta nanešenih elementarnim nezgodama.
11. Zakon o administrativnoj podjeli zemlje.
12. Zakon o unutrašnjem uređenju vjero-
ispovijesti. 13. Zakon u uređenju sudova
* uopšte. 14. Zakon o reorganizaciji vojnih
sudova. 15. Zakon o likvidaciji agrarnih
odnosa. 16. Zakon o izjednačenju poreza.
17. Zakon o štampi.
Osim ovih projekata dočiće na red
druga sitna pitanja, ako Narodna Skupština
bude sretna da posvršava gornje projekte.

Na granici prama Albaniji.

U neutralnoj zoni između naše države
(i Albanije učestali fsa i arnautski upadi
koliko kačaka toliko i redovne tiranske
vojske. Upadi vrše se sa najsvrepijim
zvjerstvima, ubijanjem i paležima. Narod
bježi u velikom broju preko granice, I ta-
ko naša država nalazi se neprestano isku-
šenju prama ovim zvjerskim arnautskim
upadima, koji su svakako poduprti i sa
strane. | brava:

Kritičan pciožaj u Beču.
Posljednji novinski glasovi donose,

“ da je u Beču policija ušla u trag jednoj

tajnoj, razgranjenoj i dobro uređenoj or-
ganizaciji za komunističko - terorističkim
namjerama. Organizacija je spremala  dr-
.žavni: udar. U Beču građanstvo, naročito
trgovački svijet nalazi u velikom strahu,
da ne bi došlo do skrajnih ekscesm Nad
gradom je proglašeno opsadno stanje. |

e

Česi o zagrebačkim izborima.

Poslje zagrebačkih izbora donose“
> ,Narodni listy“ interesantan članak u ko-
> jem vjerno ocrtavaju prilike u Hrvatskoj
o odizlažu svoje mišljenje o posljedicama

koje bi mogle nastupiti i o zadaćama naše.
vlade, te zaključuje: ,Zagrebački izbori

; pokažali su da se politička predratna struk-
tura grada Zagreba u stvari nije promije-
nila i da su stari zagrebački protivsrpski

elementi ponovo stekli čvrsto tlo. Državna

uprava mora da računa sa ovom  činjeni- —

com i provodi takvu politiku, koja bi hr-
vatski narod odgojila i postepeno dovela
cilju, a to je jedinstveni narod Srba, Hr-

“vata i Slovenaca u jedinstvenoj državi.

To je smisao svega što se dosađa u Hr-
vatskoj.“
Mi sa svoje _ strane dodavamo slije-

 deće:

moć za ovu godinu. z

* | . .
Kad je Ustav bio izglasan, bila je

težnja radikalne stranke i onih koji su se.

za njega založili, da narod osjeti -u svom
unutrnjem životu jednu veliku promjenu
do Ustava i poslje Ustava.

Ta je promjena morala doći, jer je
naš Vidovdanski ustav za objektivnog ocje-
njivača jedna karta slobode,

Ali zbog nerazumijevanja i naopakog

«ada izvjesnih organa, taj se osjećaj nije

odmah u narodu usredsredio, te se stoga
pojavljuje i u jednom dijelu našeg naroda
uvjerenje, da svi građani nijesu jednaki.
I to je ono što ne valja.
Zaštitu lične slobode treba da svaki
čovjek osjeća u svojim grupama, a da ni-

jedan organ vlasti ne smije drukčije da.

radi, nego samo u smislu kako to zakon
propisuje.

Ako taj osjećaj mnogi građani danas
nemaju u zemlji, to nije krivica radikalne

stranke, i ona neće da to tako ostane.“
Njoj je u tradiciji .da poštuje narodne slo-'

bode i građanska i politička prava. Osta-
jući uvijek vjerna svojoj tradiciji, ona će
tražiti uvijek da se Ustav izvršuje, da u
istinu ova naša velika Kraljevina bude
jedno leglo slobode i građanske sigurnosti.
Mi hoćemo da to svaki građanin zna —=
Samo se u slobodi i slobodoumnom duhu
i slobodnoj atmosferi mogu građani .nau-
čiti i radu i poštovanju i ljubavi prema
svojoj zemlji i prema rođenoj braći.

Sa našeg primoria.

ishrana Dalmacije. Da bi ublažilo bar
donekle bijedno stanje siromašnog stano-
vništva u Dalmaciji, a u prvom redu u

Okrugu imotskom koji je najsiromašniji

kraj Dalmacije, tražilo je Ministarstvo
Socijalne Politike od Ministarskog Savjeta
najnužnije kredite, koji su potrebni za
nabavku životnih namira koje će se sta-
novništvu podijeliti.
Kako da se doskoči bijedi Dalmacije ?
Primamo iz Šibenika: Uz Hercegovinu i.
Crnu Goru bez sumnje Dalmacija spada

među  najpasivnije krajeve naše velike“

Kraljevine. Naročito je ova godina izdala,

te se osjeća velika nemaština životnih.

namirnica. Vlada je učinila potrebite ko-.

rake kod nadležnog Ministarstva, da se što |
prije gladnom narodu pruži izdašna po-'

Ali kako da se za budućnost osigu-
raju narodu potrebite životne namire u
slučaju gladnih godina ? peko

Jedino radikalno srestvo jeste pri-
vatna inicijativa. | | Bei

oSto može čvrsta volja, neslomljiva.
energija, vrlo razvijena poduzetnost Y snaž-

na aktivnost, najbolje nam pokazuju En-

gleska i Ujedinjene Američke Države.

ps

ništa.

iz naše Kraljevine. |

. gradu.

Ako se prouči javni život engleskog 1

američkog građanina vidjet će se da se ljudi

ne utječu mnogo državi. nego uvijek pri-

vatnoj inicijativi. Sposobnost ljudi da se

sami vladaju, da se udružuju i utemeljuju
velika poduzeća, dotjerana je do takvog

maksimuma, a utjecaj države do tolikog.

minimuma, da bi se moglo gotovo reći
da nema javnih vlasti. Vlasti ne služe za
drugo nego za policiju, vojsku i dJpromai:
sko zastupstvo. 2

A koliko je privatna inicijativa ura:
dila u nas do danas? — Ništa, ama bas

Kako čitam u novinama, zauzimanjem |

agilnih ljudi i patriota u Mostaru osno-

van je u Mostaru i prije kratkog vremena
protokolisan ,okružni potrošački savez za
Hercegovinu“, a cilj mu je prehrana Her-
cegovine. On broji već preko 7000 čla-
nova, samih kućnih domaćica. Predstavnici
ove korisne ustanove predali su memo-

randume i molbe Minist. Soc. Polit. i Min. |

Savjetu u kojima u glavnom traže:
1.) 6,000.000 Din beskamatnog zajma

2.) povlastice za prevoz hrane u pa-

sivne predjele, nE Rd I
A 3.) veću subvenciju za poslove orga-
nizacije itd. da
Mi pozdravljamo ovaj. patriotski ko-
rak vrijednih Hercegovaca, te preporuča-

mo i našim Dalmatincima da osnuju sli-

čan savez, jer smo uvjereni da jedino
privatna inicijativa može da doskoči radi-

kalno i bijedi i skupoći, a i našu valutu
da podigne. Od države se ne može sve “

tražiti, niti ona to može bez pripomoći
privatne inicijative. eko

Činovnički zbor u Splitu. Na Novu
Godinu u jutro održan je u Šibeniku zbor
državnih namještenika, na kome se je
pretresalo pitanje činovničkog problema
za mogućnost izdržanja življenja. Govorili

su gg. Biankini, Trumbić i Anđelinović.
Prihvaćena je resolucija da se u dogovoru“ |

sa ostalim Savezima, postavi vladi rok,

odo kojega će vlada donijeti  činovničku
pragmatiku i uredi činovničke plate. |

tame

. Pregovori sa Talijanima. Kako iz
Beograda javljaju, imali bi se ovih dana
nastaviti pregovori između naših i talijan-
skih delegata glede sklapanja+ trgovačkog
ugovora. Šef talijanske delegacije krenuo
je iz Rima, te bi već morao biti u Beo:

Proces protiv atentatora. Branitelji-

ma komunista, koji su optuženi zbog vi-
. dovdanskog atentata, dao je beogradski

e

><a
zu

prvostepeni sud sva aktana proučavanje.
Prema zakonskom propisu to bi se prou-
čavanje imalo izvršiti u roku od .24 sata,
ali im je prvostepeni sud dao iznimno rok

do pravoslavnog Božića. Proces bi imao

da započne polovinom januara. U Beogradu
vlada neobično interesovanje za ovaj Dr0-
ces. U sudbenu dvoranu biće, “radi pre-
malenog prostora, pušteni samo novinari
i predstavnici naših i stranih vlasti,

Zahvala Amerike. Kod ministra pred.
sjednika, g. Nikole Pašića bio ie amer
rički poslanik u Beogradu “Dodge, te .
zahvalio u ime predsjednika  Hardinga
Njegovom  Veličanstvu Kralju za viso. /
ko odlikovanje, koje je podijeljeno ko. |

mandantu američke mornarice na Jadranu,
b de Es

admiralu Nieblack-u. >: pd

A

Ajd rike za

Trgovački promet s Nemačkom. Naša.
je država zaključila s Nemačkom trgovački
ugovor, koji su prije nekoliko dana _pot- |
pisali naši i nemački delegati. Čim zako.
nodavni odbor narodne skupštine odobri
taj ugovor, ministarstvo će saobraćaja |
uspostaviti redovan željeznički saobraćaj
između naše države i Nemačke republike,
U. ministarstvu su već otpočele interne

u

konferencije, na kojim ima da se odredi

buduća željeznička veza sa Nemačkom,
Ta veza biće izgrađena po odredbama o
saobraćaju, koje su također uzete u ugovor. —
Gosp. Pašić u Pragu. Kako iz Praga
javljaju, još ovog mjeseca imao je g. Pa- |
šić da pođe u Prag. Na svome putu imao

obi se zadržati u Beču, gdje bi sa bečkom

vladom zaključio ugovor jednak onome iz-
među Čehoslovačke i Austrije. U Beogra-
du još zvanično ne daju nikakva obavje-
štenja o ovome putu.

Osuda hrvatskog bloka. Kako iz Za-
greba javljaju održan je u Kastavu veliki

HK

Ra 3
MEK

s e 2
KA .. -d
jogi
MžAEe

Pate

bi

putovao u Berlin načelnik ministarstva
saobraćaja, koji ima da primi prvu partiju
vagona. koje nam: Njemačka predaje na 4
račun reparacije. U roku od petnaest dana

-primiće se oko jednu hiljadu vagona.

Njeg. Vel. Kralj u Sarajevu. ,Cpneka
Pujeu“ donosi: Kao što nam javljaju iz. 44
Beograda nije isključena mogućnost, da |
će Njegovo Veličanstvo Kralj Aleksandar

provesti Božić u Sarajevu. | :

dala vrlo zgodna prilika. Ova, nama još nepoznata, neo-
< obična i u neku ruku strašna vijest, sličila je nekoj čudnoj,
 magijskoj i nevidljivoj sjenki, koja je nesmetano i ako

ljivom iznenađenju, sumnji, zabrinutosti, nadi, zdvojnosti,
. neizvjesnosti, nerazpoloženju, neodlučnosti, smetenosti |
oi sličnim razpoloženjima, koje prouzrokuje jedna nagla i

. svakoga, cijeloga društva.

hrpe, te su im sve glave sabrane jedna uz drugu a glasa

| povjerenje. U svakoj. grupi

nekako potajiće lutala tamo i amo i, preko koga bi prešla,
svak ju je osjetio na svoj način i svakoga je prodrmala,
opet na svoj način, Bez izvjesnog traga nije se nikuda
makla. Taj trag vrlo se jasno odražavao: u strahu, plaš-

nenadana vijest, a koja se tiče ne samo pojedinca, već

Kao kad na širokom i bogatom plandištu nešto ne-
| nadano opreplaši mirna stada, a ona se za čas sliju na

Od sebe ne puštaju, tako mi je večeras izgledalo, kad u
prvi mrak stigoh pred kafanu i ugledah pune stolove,
oko kojih gusto posijedaše gosti, sve nekako u, hrpe, a!
o glave im se gotovo dodiraju da bolje čuje jedan drugoga,

a da njih niko ne čuje. Ne govori se, već se šapuće i to |

s

kou nekom. strahu. Bilo je tako nekoliko grupisanih sto-|
olova, a svaki je od njih davao oku drukčiju sliku, ali
ista stvar_ drži u posve jed-|
nakom raspoloženju, u kojem vlada skrajnja obazrivost!

vidiš kako su se
svi podlaktili na st6, te im glav |
| bjašnjivom ali osjetljivom težinom počiva“ u šaki desne
ili lijeve ruke, ili se je tromo uvalila u obje šake skup-
ljene pod bradu. Ako fedan počne da tiho nešto priča
obazrijevši se prije oko sebe, kno neka nevidljiva sila ta
ih gura straga u leđa, tako se društvo oko stola zanjiha
sa glavama naprijed, neki onako podlakćeni:a poneki

gotovo.
a, kao pod nekom neo-|

oces na njemu opaziti izraz i nekog straha i neke ljutnje ;

spuste ruke čak ispod stola, da im glava može  slobod-
nije u sredinu, Tak, svaki čas, ili onaj što priča, ili neko
iz društva, kao nečim opomenut, izdigne glavu iznad
Svih; hitro, u tren oka, pregleda okolinu stola, da li ko
nepovjerljiv ne prisluškuje, te se ponosno vraća u svoj
stari položaj. Ponekad taj njihov razgovor stvori među
njima i više raznih mišljenja, koja se i izdaleka mogu
odmah razumjeti po tome, što mnogome polete ruke
i, pod naslonjene glave i udru u neko razmahivanje ;
glave im ne stoje onako nepomično, već se premještaju
ko da ih se nečim čarka, dok na svrhu od šaputanja ne
iskoči iznenadno koja glasna riječ, i ona ih zamukne, te
Svi za čas izgledaju kao okamenjeni; a tek po neki, pra-
već se kao nevješt, nekako tiho okreće glavu, a ona mu
se jednoliko okreće na &vratu kao čekrk pri lakom, jed-
nolikom vjetru. I ako ovoga bolje pogledaš u lice, lako

straha, da ih ko nepovjerljiv nije čuo; ljutnje, što se
neki nemogu da svladaju u svom temperamentu, a da
u ovako teškim prilikama ne govore glasno, I tako to ide
redoin, čas tiše, čas uzbađenije. Ali kad se namjeri neko
u društvu, čija se pojače uvažuje, pa kad on počne da
razlaže i daje svoje mišljenje, tek onda je moći viđeti
kako glave društva oko stola stoje kao ukopane, a jedva
koji da se sjeti, onako preko oka, da časom pogleda, da
li nesmetano razgovaraju, Pričanje ovakove ličnosti i nje-
govo mnijenje, važi tada od prilike kao mnijenje kojeg,
ozbiljnog i svjetskog lista. Nije potrebno da baš na svrhu
bude potpuno onako kako on kaže, ali za onaj čas, a
ponekada i za dulje vrijeme, to je mnijenje najkompeten-
tnije i ono je kao glavna podloga daljim konbinacijama.
U velikim pitanjima, koja &e-odnoseg na cijelo društvo,

društva ; jedan je opšti, drugi

na svakoga, treba računati sa dva vrlo jaka psihološka
utjecaja, naročito u početku, kada to pitanje nastane, a

pogotovo ako dođe neočekivano, a uz to i od jakog zna-

čaja. U takovom momentu masa, dakle cijelo društvo,
zagrne se sa jednim zajedničkim pokrivom, koji se obi-
lježava u onoj zajedničkoj neizvjesnosti i u nekom neshva-

lljivom i gotovo dosadnom strahu. S druge strane, takova a

pitanja. pogađaju, bez izuzetka, i individualno. Svak nalazi
nešto svog ličnog što vidi, prečesto i proti svojoj volji,
da je neminovno vezano sa tim pitanjem, koje je u stvari,
uprav i veliki dogagjaj. Ovo su dva neminovna traga
svakog velikog dogagjaja, koji nastaje na račun cijelog

i drugi trag dosta je jak, te tako utiču na nerve, da se

i masa i pojedinac. nalaze u nekoj čudnoj vrsti bolesti,
Je barem u neku ruku ublažiti i

koje se gleda otresli ili
sa nekom vrsti varanja. Taj lijek varanja traži jedino u

bi sami zaželjeli da SSU.

vijestima i u razloženjima, i to u onim i onakvim kakva
i, ako slučajno takove micen
dogmi db pa S SA 20 Inc takove Vijesti |
149, Vjeruje im se, pa one izgledale i nemo-:
a, što tim vjerovanjem varamo
] uznemirenoj duši. S toga je |

gućne, a vjerujemo im s tog
sebe, nalazimo lijek našo
razumljivo što se u ovakovim prilikama jedn
upućenija ličnost sluša |
svak iščekuje ijedno mi
bi imala malo snage da
je strane vrlo interesantno koliko
dnoga, toliko slušanje ostalih. Jer eno
gledu gotovo mrtvo društvo
njiha.. Glave se tiho,
sredine stola, a životi se pomalo k

stolice i nastaje potpuni muk koji
liko razmišljanje,

a važnija i

šljenje, pa čak i jednu riječ koja

 (Vastavitće se),

Sa naročitim interesom, jer tada |

jednoliko i pomalo k4 ddalatuisse o
omodnije namještaju u. | = |

es

individualni,: lični. I jedan

EA

prelazi u neko razno- <

u ve v ; a e
blaži teško raspoloženje, Bile
pričanje i razloženje je- |
10, OnO ugnutoipoiz-
oko stola, odjednom ge tiho za-