i a E PA HSK < se fe vidjelo da ih ićdna te CTpana 2. IYBPOBHHK“ L S BBOj 2. narodnih poslanika. 3. Zakon o glavnoj kontroli. 4. Zakon o centralnoj državnoj upravi. 5. Zakon o ministarskoj odgovor- nosti. 6. Zakon o samoupravnim vlastima. 7. Zakon o činovnicima građanskog reda. 8. Zakon o osnovnim, srednjim i višim školama. 9. Zakon o zemljoradničkom kre- ditu. 10. Zakon o osiguranju usjeva zbog šteta nanešenih elementarnim nezgodama. 11. Zakon o administrativnoj podjeli zemlje. 12. Zakon o unutrašnjem uređenju vjero- ispovijesti. 13. Zakon u uređenju sudova * uopšte. 14. Zakon o reorganizaciji vojnih sudova. 15. Zakon o likvidaciji agrarnih odnosa. 16. Zakon o izjednačenju poreza. 17. Zakon o štampi. Osim ovih projekata dočiće na red druga sitna pitanja, ako Narodna Skupština bude sretna da posvršava gornje projekte. Na granici prama Albaniji. U neutralnoj zoni između naše države (i Albanije učestali fsa i arnautski upadi koliko kačaka toliko i redovne tiranske vojske. Upadi vrše se sa najsvrepijim zvjerstvima, ubijanjem i paležima. Narod bježi u velikom broju preko granice, I ta- ko naša država nalazi se neprestano isku- šenju prama ovim zvjerskim arnautskim upadima, koji su svakako poduprti i sa strane. | brava: Kritičan pciožaj u Beču. Posljednji novinski glasovi donose, “ da je u Beču policija ušla u trag jednoj tajnoj, razgranjenoj i dobro uređenoj or- ganizaciji za komunističko - terorističkim namjerama. Organizacija je spremala dr- .žavni: udar. U Beču građanstvo, naročito trgovački svijet nalazi u velikom strahu, da ne bi došlo do skrajnih ekscesm Nad gradom je proglašeno opsadno stanje. | e Česi o zagrebačkim izborima. Poslje zagrebačkih izbora donose“ > ,Narodni listy“ interesantan članak u ko- > jem vjerno ocrtavaju prilike u Hrvatskoj o odizlažu svoje mišljenje o posljedicama koje bi mogle nastupiti i o zadaćama naše. vlade, te zaključuje: ,Zagrebački izbori ; pokažali su da se politička predratna struk- tura grada Zagreba u stvari nije promije- nila i da su stari zagrebački protivsrpski elementi ponovo stekli čvrsto tlo. Državna uprava mora da računa sa ovom činjeni- — com i provodi takvu politiku, koja bi hr- vatski narod odgojila i postepeno dovela cilju, a to je jedinstveni narod Srba, Hr- “vata i Slovenaca u jedinstvenoj državi. To je smisao svega što se dosađa u Hr- vatskoj.“ Mi sa svoje _ strane dodavamo slije- deće: moć za ovu godinu. z * | . . Kad je Ustav bio izglasan, bila je težnja radikalne stranke i onih koji su se. za njega založili, da narod osjeti -u svom unutrnjem životu jednu veliku promjenu do Ustava i poslje Ustava. Ta je promjena morala doći, jer je naš Vidovdanski ustav za objektivnog ocje- njivača jedna karta slobode, Ali zbog nerazumijevanja i naopakog «ada izvjesnih organa, taj se osjećaj nije odmah u narodu usredsredio, te se stoga pojavljuje i u jednom dijelu našeg naroda uvjerenje, da svi građani nijesu jednaki. I to je ono što ne valja. Zaštitu lične slobode treba da svaki čovjek osjeća u svojim grupama, a da ni- jedan organ vlasti ne smije drukčije da. radi, nego samo u smislu kako to zakon propisuje. Ako taj osjećaj mnogi građani danas nemaju u zemlji, to nije krivica radikalne stranke, i ona neće da to tako ostane.“ Njoj je u tradiciji .da poštuje narodne slo-' bode i građanska i politička prava. Osta- jući uvijek vjerna svojoj tradiciji, ona će tražiti uvijek da se Ustav izvršuje, da u istinu ova naša velika Kraljevina bude jedno leglo slobode i građanske sigurnosti. Mi hoćemo da to svaki građanin zna —= Samo se u slobodi i slobodoumnom duhu i slobodnoj atmosferi mogu građani .nau- čiti i radu i poštovanju i ljubavi prema svojoj zemlji i prema rođenoj braći. Sa našeg primoria. ishrana Dalmacije. Da bi ublažilo bar donekle bijedno stanje siromašnog stano- vništva u Dalmaciji, a u prvom redu u Okrugu imotskom koji je najsiromašniji kraj Dalmacije, tražilo je Ministarstvo Socijalne Politike od Ministarskog Savjeta najnužnije kredite, koji su potrebni za nabavku životnih namira koje će se sta- novništvu podijeliti. Kako da se doskoči bijedi Dalmacije ? Primamo iz Šibenika: Uz Hercegovinu i. Crnu Goru bez sumnje Dalmacija spada među najpasivnije krajeve naše velike“ Kraljevine. Naročito je ova godina izdala, te se osjeća velika nemaština životnih. namirnica. Vlada je učinila potrebite ko-. rake kod nadležnog Ministarstva, da se što | prije gladnom narodu pruži izdašna po-' Ali kako da se za budućnost osigu- raju narodu potrebite životne namire u slučaju gladnih godina ? peko Jedino radikalno srestvo jeste pri- vatna inicijativa. | | Bei oSto može čvrsta volja, neslomljiva. energija, vrlo razvijena poduzetnost Y snaž- na aktivnost, najbolje nam pokazuju En- gleska i Ujedinjene Američke Države. ps ništa. iz naše Kraljevine. | . gradu. Ako se prouči javni život engleskog 1 američkog građanina vidjet će se da se ljudi ne utječu mnogo državi. nego uvijek pri- vatnoj inicijativi. Sposobnost ljudi da se sami vladaju, da se udružuju i utemeljuju velika poduzeća, dotjerana je do takvog maksimuma, a utjecaj države do tolikog. minimuma, da bi se moglo gotovo reći da nema javnih vlasti. Vlasti ne služe za drugo nego za policiju, vojsku i dJpromai: sko zastupstvo. 2 A koliko je privatna inicijativa ura: dila u nas do danas? — Ništa, ama bas Kako čitam u novinama, zauzimanjem | agilnih ljudi i patriota u Mostaru osno- van je u Mostaru i prije kratkog vremena protokolisan ,okružni potrošački savez za Hercegovinu“, a cilj mu je prehrana Her- cegovine. On broji već preko 7000 čla- nova, samih kućnih domaćica. Predstavnici ove korisne ustanove predali su memo- randume i molbe Minist. Soc. Polit. i Min. | Savjetu u kojima u glavnom traže: 1.) 6,000.000 Din beskamatnog zajma 2.) povlastice za prevoz hrane u pa- sivne predjele, nE Rd I A 3.) veću subvenciju za poslove orga- nizacije itd. da Mi pozdravljamo ovaj. patriotski ko- rak vrijednih Hercegovaca, te preporuča- mo i našim Dalmatincima da osnuju sli- čan savez, jer smo uvjereni da jedino privatna inicijativa može da doskoči radi- kalno i bijedi i skupoći, a i našu valutu da podigne. Od države se ne može sve “ tražiti, niti ona to može bez pripomoći privatne inicijative. eko Činovnički zbor u Splitu. Na Novu Godinu u jutro održan je u Šibeniku zbor državnih namještenika, na kome se je pretresalo pitanje činovničkog problema za mogućnost izdržanja življenja. Govorili su gg. Biankini, Trumbić i Anđelinović. Prihvaćena je resolucija da se u dogovoru“ | sa ostalim Savezima, postavi vladi rok, odo kojega će vlada donijeti činovničku pragmatiku i uredi činovničke plate. | tame . Pregovori sa Talijanima. Kako iz Beograda javljaju, imali bi se ovih dana nastaviti pregovori između naših i talijan- skih delegata glede sklapanja+ trgovačkog ugovora. Šef talijanske delegacije krenuo je iz Rima, te bi već morao biti u Beo: Proces protiv atentatora. Branitelji- ma komunista, koji su optuženi zbog vi- . dovdanskog atentata, dao je beogradski e ><a zu prvostepeni sud sva aktana proučavanje. Prema zakonskom propisu to bi se prou- čavanje imalo izvršiti u roku od .24 sata, ali im je prvostepeni sud dao iznimno rok do pravoslavnog Božića. Proces bi imao da započne polovinom januara. U Beogradu vlada neobično interesovanje za ovaj Dr0- ces. U sudbenu dvoranu biće, “radi pre- malenog prostora, pušteni samo novinari i predstavnici naših i stranih vlasti, Zahvala Amerike. Kod ministra pred. sjednika, g. Nikole Pašića bio ie amer rički poslanik u Beogradu “Dodge, te . zahvalio u ime predsjednika Hardinga Njegovom Veličanstvu Kralju za viso. / ko odlikovanje, koje je podijeljeno ko. | mandantu američke mornarice na Jadranu, b de Es admiralu Nieblack-u. >: pd A Ajd rike za Trgovački promet s Nemačkom. Naša. je država zaključila s Nemačkom trgovački ugovor, koji su prije nekoliko dana _pot- | pisali naši i nemački delegati. Čim zako. nodavni odbor narodne skupštine odobri taj ugovor, ministarstvo će saobraćaja | uspostaviti redovan željeznički saobraćaj između naše države i Nemačke republike, U. ministarstvu su već otpočele interne u konferencije, na kojim ima da se odredi buduća željeznička veza sa Nemačkom, Ta veza biće izgrađena po odredbama o saobraćaju, koje su također uzete u ugovor. — Gosp. Pašić u Pragu. Kako iz Praga javljaju, još ovog mjeseca imao je g. Pa- | šić da pođe u Prag. Na svome putu imao obi se zadržati u Beču, gdje bi sa bečkom vladom zaključio ugovor jednak onome iz- među Čehoslovačke i Austrije. U Beogra- du još zvanično ne daju nikakva obavje- štenja o ovome putu. Osuda hrvatskog bloka. Kako iz Za- greba javljaju održan je u Kastavu veliki HK Ra 3 MEK s e 2 KA .. -d jogi MžAEe Pate bi putovao u Berlin načelnik ministarstva saobraćaja, koji ima da primi prvu partiju vagona. koje nam: Njemačka predaje na 4 račun reparacije. U roku od petnaest dana -primiće se oko jednu hiljadu vagona. Njeg. Vel. Kralj u Sarajevu. ,Cpneka Pujeu“ donosi: Kao što nam javljaju iz. 44 Beograda nije isključena mogućnost, da | će Njegovo Veličanstvo Kralj Aleksandar provesti Božić u Sarajevu. | : dala vrlo zgodna prilika. Ova, nama još nepoznata, neo- < obična i u neku ruku strašna vijest, sličila je nekoj čudnoj, magijskoj i nevidljivoj sjenki, koja je nesmetano i ako ljivom iznenađenju, sumnji, zabrinutosti, nadi, zdvojnosti, . neizvjesnosti, nerazpoloženju, neodlučnosti, smetenosti | oi sličnim razpoloženjima, koje prouzrokuje jedna nagla i . svakoga, cijeloga društva. hrpe, te su im sve glave sabrane jedna uz drugu a glasa | povjerenje. U svakoj. grupi nekako potajiće lutala tamo i amo i, preko koga bi prešla, svak ju je osjetio na svoj način i svakoga je prodrmala, opet na svoj način, Bez izvjesnog traga nije se nikuda makla. Taj trag vrlo se jasno odražavao: u strahu, plaš- nenadana vijest, a koja se tiče ne samo pojedinca, već Kao kad na širokom i bogatom plandištu nešto ne- | nadano opreplaši mirna stada, a ona se za čas sliju na Od sebe ne puštaju, tako mi je večeras izgledalo, kad u prvi mrak stigoh pred kafanu i ugledah pune stolove, oko kojih gusto posijedaše gosti, sve nekako u, hrpe, a! o glave im se gotovo dodiraju da bolje čuje jedan drugoga, a da njih niko ne čuje. Ne govori se, već se šapuće i to | s kou nekom. strahu. Bilo je tako nekoliko grupisanih sto-| olova, a svaki je od njih davao oku drukčiju sliku, ali ista stvar_ drži u posve jed-| nakom raspoloženju, u kojem vlada skrajnja obazrivost! vidiš kako su se svi podlaktili na st6, te im glav | | bjašnjivom ali osjetljivom težinom počiva“ u šaki desne ili lijeve ruke, ili se je tromo uvalila u obje šake skup- ljene pod bradu. Ako fedan počne da tiho nešto priča obazrijevši se prije oko sebe, kno neka nevidljiva sila ta ih gura straga u leđa, tako se društvo oko stola zanjiha sa glavama naprijed, neki onako podlakćeni:a poneki gotovo. a, kao pod nekom neo-| oces na njemu opaziti izraz i nekog straha i neke ljutnje ; spuste ruke čak ispod stola, da im glava može slobod- nije u sredinu, Tak, svaki čas, ili onaj što priča, ili neko iz društva, kao nečim opomenut, izdigne glavu iznad Svih; hitro, u tren oka, pregleda okolinu stola, da li ko nepovjerljiv ne prisluškuje, te se ponosno vraća u svoj stari položaj. Ponekad taj njihov razgovor stvori među njima i više raznih mišljenja, koja se i izdaleka mogu odmah razumjeti po tome, što mnogome polete ruke i, pod naslonjene glave i udru u neko razmahivanje ; glave im ne stoje onako nepomično, već se premještaju ko da ih se nečim čarka, dok na svrhu od šaputanja ne iskoči iznenadno koja glasna riječ, i ona ih zamukne, te Svi za čas izgledaju kao okamenjeni; a tek po neki, pra- već se kao nevješt, nekako tiho okreće glavu, a ona mu se jednoliko okreće na &vratu kao čekrk pri lakom, jed- nolikom vjetru. I ako ovoga bolje pogledaš u lice, lako straha, da ih ko nepovjerljiv nije čuo; ljutnje, što se neki nemogu da svladaju u svom temperamentu, a da u ovako teškim prilikama ne govore glasno, I tako to ide redoin, čas tiše, čas uzbađenije. Ali kad se namjeri neko u društvu, čija se pojače uvažuje, pa kad on počne da razlaže i daje svoje mišljenje, tek onda je moći viđeti kako glave društva oko stola stoje kao ukopane, a jedva koji da se sjeti, onako preko oka, da časom pogleda, da li nesmetano razgovaraju, Pričanje ovakove ličnosti i nje- govo mnijenje, važi tada od prilike kao mnijenje kojeg, ozbiljnog i svjetskog lista. Nije potrebno da baš na svrhu bude potpuno onako kako on kaže, ali za onaj čas, a ponekada i za dulje vrijeme, to je mnijenje najkompeten- tnije i ono je kao glavna podloga daljim konbinacijama. U velikim pitanjima, koja &e-odnoseg na cijelo društvo, društva ; jedan je opšti, drugi na svakoga, treba računati sa dva vrlo jaka psihološka utjecaja, naročito u početku, kada to pitanje nastane, a pogotovo ako dođe neočekivano, a uz to i od jakog zna- čaja. U takovom momentu masa, dakle cijelo društvo, zagrne se sa jednim zajedničkim pokrivom, koji se obi- lježava u onoj zajedničkoj neizvjesnosti i u nekom neshva- lljivom i gotovo dosadnom strahu. S druge strane, takova a pitanja. pogađaju, bez izuzetka, i individualno. Svak nalazi nešto svog ličnog što vidi, prečesto i proti svojoj volji, da je neminovno vezano sa tim pitanjem, koje je u stvari, uprav i veliki dogagjaj. Ovo su dva neminovna traga svakog velikog dogagjaja, koji nastaje na račun cijelog i drugi trag dosta je jak, te tako utiču na nerve, da se i masa i pojedinac. nalaze u nekoj čudnoj vrsti bolesti, Je barem u neku ruku ublažiti i koje se gleda otresli ili sa nekom vrsti varanja. Taj lijek varanja traži jedino u bi sami zaželjeli da SSU. vijestima i u razloženjima, i to u onim i onakvim kakva i, ako slučajno takove micen dogmi db pa S SA 20 Inc takove Vijesti | 149, Vjeruje im se, pa one izgledale i nemo-: a, što tim vjerovanjem varamo ] uznemirenoj duši. S toga je | gućne, a vjerujemo im s tog sebe, nalazimo lijek našo razumljivo što se u ovakovim prilikama jedn upućenija ličnost sluša | svak iščekuje ijedno mi bi imala malo snage da je strane vrlo interesantno koliko dnoga, toliko slušanje ostalih. Jer eno gledu gotovo mrtvo društvo njiha.. Glave se tiho, sredine stola, a životi se pomalo k stolice i nastaje potpuni muk koji liko razmišljanje, a važnija i šljenje, pa čak i jednu riječ koja (Vastavitće se), Sa naročitim interesom, jer tada | jednoliko i pomalo k4 ddalatuisse o omodnije namještaju u. | = | es individualni,: lični. I jedan EA prelazi u neko razno- < u ve v ; a e blaži teško raspoloženje, Bile pričanje i razloženje je- | 10, OnO ugnutoipoiz- oko stola, odjednom ge tiho za-