ooo; HE RAŠE Rae i deo dd čini oš e iI ERA PR ola Ck jek 3 o PP ao o =a GERE REKET Hsnasu Gpujemom u cy6orom y jyrpo. Hipernnara: 3a lyGpoBHuk, C NOHaINAtbeM Ha Kyliy 72 uuH. Ha roguHy. Ilouwurom 34 Jly6poB-| HHK u uujeny JIpxaBy 80 u. Ha FOLUHY, HA NO FOJLuH€ M HA Mjeceu cpa3šmjepHo. =: Ilojenuuu Gpoj 75 napa au. IlnaTuBO u yryuBo y /ly6poBuuky. : " dd. ' ma s 4. 144 : ' A 7 U KI ; , e OnroBopuu ypenuuKk: TETAP NETKOBH A. JIBEZK BnacHuK u u3laBarejb: OJIBOP HAPOJIHE PAJMKANRE. CTPAHKE Y NYBPOBHHKY. UHJEHE OTNACHMA: | um. Bucuue y mupauu jenuor crynua 3 nua. Tipu- onhewa, 3axBaJe u Orgacu V TekCTy 4 nunapa. Crag- HHM OTJIACHBAYHMA NONyCT. Bp. 4. JlyGpoBuuk 11. Janyapa 1922. Toru. I. [lonyisaBat9 BANA H IbeHa CTAČKNKOCT, — [pen enopasymom 6 Aycrpujom — (On Hauer GTanKor nonKoniia), Y bBeozpaoy, 3, janyapa Pereie IoCIenie KPUu3Ze OTENJIO Ce GMJIO, KAO INTO BAM je NO3HATO, TIPEKO CBA- KOT OYeKHBAIbA. Teluikohe cy ce ucrpeuue TAKO DASJIHUHTE H TOJIHKO MHOTOGPOJjHE, ZA je y jezuoM MOMeHTy curyanuja sanajia y ckOpo 6esusnasan mogoxaj. Hucy no cpe- IH GHJIH CAMO JIMUHH MOTHBH, HJIH, GOJbE JA KAKEMO, HHCY Y IIHTAEby. OHJIE CAMO JIH- UHOCTH; NOCTOJAJIE CY M HAau€JIHE PA3JIHKE, M PASJHKE MHIIJBEIBA O HAHHHY, METOJAMA u cpeucrTBuma pana. HeoGunuHo Bemuke pa- 3JIHKE M DA3ZMJIAXKEIbA IIOCTOJAJIA CY IO MHO- ruM IIHTaHHMA M3 OGJIACTH YHYTPAIIIPE NO- JIHTHKE. Hak M TIHTAIPE. MHHHCTPA BOjHOT nocTaBiveno je Gumo — HNIEIPTI6AHCTBOM HJI4 HeDA3yMEBAIbBEM, HJIH, AKO XOhETE, M Y HapouuToj Temnenuuju, cacBuM je cBejezno — HA Ty OCHOBY. INajieko Gu Hac OIBEJO KAL OHCMO O TOME NOKyinaJTu omuupuuje nucaru. Mopa- JIH 6uCMO Ce BparuTu_ y panuja Bpemena, na GuCMO MOTJIH HCIIHTATH CBE y3p0K€, OO- jacuuTu cBe nojaBe u OGpa3NnOoKu4T4u OBAKO cBoje: Muiibeibe. MH CMO, MEHYTHM, NOCTA- BHJIH OBJE CeGH IPYTH 3Z4/LATAK : Na UHTAO- IHMA KAMO HEKOJIHKO HHĐOPMATUBHHX IIO- naTaka O u38rJenuma ME perne- ba Kpuse. OGpa30BabeM IOCIEeJIbET T. Tlamuhe- BOr KaGHHeTA KDH3A je CaMO mapliujanHo |. Guma. .peiuena. Ta napuujaskocr 6uma je. KOMIIJIETEPAHA jomr 'U dakTOM, IA je Kpu3a, uuM je 6uJia pelieHa, /IČ/TOM IIOHOBO OTBO- pena OCTABKOM MHuHHHCTpA BOjHOF F. ijeH€-! pana 3eueBuha. OBaj je, kaKO je NosHATO, OLMAX NO IOJIOXKEHOj 3AKJIETBH, IIPELAO O- cTaBKy. Ha crpaHy rIuTae, za JIH je we- TOB NOCTyNaK CHO IOJIZTHUKH. TAKTHUAH ; Ib€My HHje OCTAJO IPYFO HEFO — OCTABKA. Ko 64, MOJIHMO, AKO H MAJIO IPKH ZO CeGe, OCTAO Y BJIAIH, Y UPYLITBY JBYIM KOjH Hb€- TOBY KaHzunanujy npumMajy c usjaBoM za he IpeMa weMy 6uru 6e3063upiu ?! To je, MOXe 6HTH, Tlap/JIaMEHTADHHX BJIANABHHA. Tlapuujajina kpusa ocrana je, makJe, u Nase OTBOpeHa. Ona, MEhyTHM, Huje Moryta, jenuHcTBeH cyuaj y amaJjuMa | oje jezno, OCTATH BeuuTo orBsopena. TpeGamo je cBa- KOjaKO peniuTu M KaOHH€T NONyHHTM, M OBHX je nana Kpusa cpeliHo 34Bpiuena u3- COpoM r. henepana Munowma Bacuha Kao Bojor MuHHCTpA H r. upa. Momunja Hun- uuha, Kao MHHHCTDA HHOCTDAHHX JEJA. Y ocramoM, cBa je Trpujiuika na Hehe HH OBa Blana GuTH iyra Beka. He Kemo Ja NOFOJLILHMO, AJIH HAM C& CBE UKHH, JA he Ce PACNacT4 Npe HO INTO CBPIIH MA KAKAB o36ubaHnš'nocao. Brana ce je oopa3soBaja, OBAKBA KAKBA je JLAHAC, 24 BEJIHKY. HEBOJbY. Huko C bome Huje 6or 3Ha KAKO 34/0BO- JAH, A“Beh TO je jenaH 3HaK €eHe BeJIHKE caa6ocTH. Hema y oj mMeycoOHor rmoBe- pera. IlojeguHu ibeHH :YJIaHOBH CBE HE- miTO 3a34py jemaH on upyrora, kao za je- JlaH IPyTrOME XKEJIH NOLBAJIHTH, MJIH KAO NA ce Ijania jezaH OL Ipyrora 1a My H€ NOJ- Bau. 3ap TO HHje penak nNpumMep Hamer — jeuuucTBa?! H 3ap TaKkBa BJIaza MOE GHTH JIyTA BEKA ? E Ilosnaro je, na je usmeijy HexocioBau- Ke u Aycrpujcke Pemy6nuke nocTHTHYT, Ha Ga3u CemxepMeHcKkor u TpujanoHuckor yro- BOPA, CTAHOBHT IOJIHTHUKH CNOpa3yM. Taj CNOpa3yM, NpeMa 1yXy CaBe3Hor yroBopa us3MeHy HexocJoBauke u KpaJkeBune Cpoa, XpBara u CioBenana, uje Morao Guru 3a- KJBY HEH 6e3 3Haba u NnpucTanKka Brane Ha- | nie upxaBe. CaM oBaj (pakar noBojban je 34 OUNEeHY TOTA CIIOPAZyMA CA rNeJMIITA HA- mux uurepeca. OuurnenHo je, na je om y CATJIACHOCTH CA IIOTJIEJIHMA HOCHJALA HAME | Ip»KaBne nojurTuke. M omna, je gu KAKBOĐĐlĐĐĐĐ— 4y10 iuTo ce cana Y CBuMA O36HJBHHM. ., ga ZLANIFBHM KPyTOBHMA TOBOpH O CKOPOM 3a- KJBYUMBAIbY CJIHUHOT CIIOpAZyMA H3MEHy HA- me upxaBe u aycrpujeke peny6nuke ? Uak ce roBopu, na he y Tom uuJey r. Tlamuti | HHH NOUHETKOM IPYTE IOJIOBHHE OBOF MeCe- | ua y beu u IlIpar. Ha npBu norjen usrjenahe uy —HOBaTO, na Mu, Nocje cBujy Hecpeha koje Ham je. noKkojma Aycrpo-Yrapcka npupezna u mpe para u y TOKY para, CKJAanaMOo c AycTpu- | jom Ma KAKAB IOJIHTHUKH CNOpAa3yM. AJIK, . pomoći KAJI Ce LyOIbE CAFJIEA Y CTBAP, BHlehe ce | He CaMO Ia TO Huje uuje uu najmame. m UHOBATO, H€ETO Na je TO H CACBUM NIPADOJIHO. | CaCBHM IIpyro. A oHza, u NpunuKke u no- Tpe0e, na u oniocu ce meiajy. H Te npu- JIHK€ H NoTpeĆe, npeMma OHHMA 43 BpeMeHa paTa 4 npe para, TOJIHKO Cy Ce M3MEHHJIE, NA HEMAMO DA3IOTA HE NOCTABKTH CBOje Me- byco6ne OJIHOCE HA CACBHM HIPHjATEJBCKY OCHOBY, YNpaBO HA OCHOBY HCKPEHOT IIpH- JaTeIbCTBA, Lllra Buie, M HAIIH M AycTPHj- CKH WHTepecu HAJAKy HaM BE3e IITO TENI- Iber' npujaresecrTBa. IlormenajMO oko ce6e, CANHMO NOFJEN NO HNCTOM CBETY, H BHJE- heMO, a ga u He yaa34MO H3 NOJIHTHUKHX PASIOTA y NETAJbBHHjy AHAJIH3Y, IITA 'HaM je Ny2KHOCT. . CnopasyM Cc AyerpujoM, 34aCHOBAH HA yaajamuom noBepeiby, 6uo 64 KOpPHCTAH IIO o6e CTpaHe, u 300r TOra oH Gu uo no- Tpe6an. | Kao IITO CMO BaM | Tenerpadeku Haja- BUJH, FberoBo BeJmuaHcTBo KpaJb AneKkcaH- nap fipsu ornyToBao je, no nosuBy, y Cu- Hajy, lay Kpyry Pymyrcke KpameBcke Ilo- POjune nposene Goxuhue npasnuke. Tako je, OL NPMJIHKE, TITACHO H CJIJXKOEHU KOMY- HMK€ BJAJuH JIBA Nama npe FberoBor o1- NaACKa, JaBibajyhH BaM OBY BECT, MH CMO y TeHerpaMy anocrpoQupaju nucame o Tome NIPeCTOHHUKE IITAMNE H IbEHO ZOBOfjeHbE O- ' Bor. NyTOBAIbA y Be3y Cca eBEHTYAJIHOM IKE- HHJI6OM KpameBoM. MetyTumM, IIpec6upo NpeucemuimrBa Baje usnao je jenan Ko- MHHKKE O TOME H u3jaBuo IKAJICIbe NITO Ce OBO.| KpajeeBo, NyTOBAIbe YOINLITE NOBOJIM Be3y c Pberosom xenujićoM. KapakTepucTu- IRO je, na dani annie “u mo npeT- KA — Maloka) PyMyIbCKOT IocTaBKe Hu Ilpec6upo Huje nemaHroBao. H oHjla, Kaji ce y3Me Ja Cy OBA H CIHuHA IIHTAHbA_ HEOGHUHO NEJIHKATHE NIPHPOJLE H na ce ca Cnyxx6eHe CTpaHe HHKAJIA O IbHMA YHAIIDEJL HC TOBOPMH, LOK Ce NEHHHKTHBHO He CBPII€, KAO H LA CE OLNIJUHO ILEMAHTYJY | KA y BECTHMA O TOME HeMA HHMAJIO HCTH- H€, OBO H OBAKBO npenaxewe Ilpec6upoa IIpeKO CYIITHH€ CTBAPH H 3AIP)KABAIBE HA KAJbEI>Y ILTO Ce O TOME cana jaBHO IHINE, MOJO O4 NA NOCJIyKH GALI KAO NOKA3 KA je KOMOuHHALMjA NPECTOHHUKE NITAMIIE TAUHA, ]LA oce ojucrTa panu, o KpasveBoj »xxemunoH ca MapHjoJIoM, Epyrom KkhepkomM (NpBa je y- nara 3a bopija, rpuKkor npeCcrTOJIOHaC/IEJLHH- | KpaJbeBCKOT Ilapa. | OBo NHTAI€, KOJIHKO CMO MOTJIH CA3- HATH, NpuBereHo je, TaKO pelin, kpajy. H M4 heHo, M3rJlela, yCKOPO, IPXKHMO Hajna- Jb€ LO KpPaja_ OBOora Mecena, a Bplo Bepo- BATHO MH paHuje, umaru_cJryxx6eHy ofbjaBy Bepaniće. AKO MEPOJABHH KPYTOBH, M3 NOJ- MJ6BHBHX Pa310Fa, MOpajy Ce ysIpxaBaTu ON Npusnaa jenmanor npercrojeher u 3a Hawy JunacrHjy 4 34 Hani Hapon cpehHor Hu parnocHor noraijaja, M4 HUCMO B€34HH JA TO M npe ciyxOene oGjase He oGjasumMo uurTaonumMa ,/lyOpoBsiuka“, jep cMo yBepe- HH, Na he OHM, KAO H MH, C HajBehOM Pa- nomhy NosIpasuru Becr o Tome, a gonau- je, caMy oGjaBy, IPUMHTH K40 HCIyIbeIbE BE smi u REponam KOA. | | H> š vi a Konference koje se od 6. ov. mj. drže. u Cannes-u, svraćaju na sebe pažnju čita-: vog političkog i ekonomskog svijeta. Na tim konferencama zastupane su aktivno .sve sile, koje su ratovale proti centralnim vlastima, osim Amerike, koja tu prisustvuje samo kao posmatrač. Ovakva uloga Ame- rike dje stoga, što ona u pitanju | svoje neće da uzme | prama Evropi udjela dokle god sama Evropa konačno ne riješi sve svoje sporove, naročito one ekonomske prirode, a u prvome redu dok se ne riješi spor glede njemačkih repara- Ipe cBera, nokojia Aycrpo-Yrapcka Guma | ješi spor g Pp a o CAJlAHba Aycrpnja je nemuTo. Cija i pitanje vojne snage, koja bi se imala ; reducirati na Sin vje visinu. g j . _= 1 : i ] [| i či e Fi 9 A š| j novosti. Bečani i mi. Pola Ljubljanski ,Slovenski Narod“ im jedan dopis iz Beča, prama kome Bečani cijene, da se Austrija nalazi u tako rđa- vom ekonomskom položaju, da bi se mogla spasiti jedino na taj način, kad bi se, osim Beča, razdijelila između Čehoslo- vačke i Kraljevine S. H. S. Pa Bečani prilično dobro prave račune, samo ne kazuju, ko bi bio voljan preuzeti dugove Austrije ! »Nova Grčka“. Ozbiljno se govori, da se Venizelist, spremaju da proklamuju ,Novu Grčku“i koja bi se sastojala od Trakije, Arhipelaga omeo a o OR VO Poena --—>- -——- ———- ---—— ——— da ona svoju saveznicu ne smije nikako da napusti. Ali uspomene i refleksije iz taoštva i i Mkekšacije 1914-1917. 4 K. P. DOMINKOVIĆ. | Evropa je razdijeljena na dva tabora: Savez i Spo- | razum. U prvome su Njemačka, Austro-ugarska i Italija ; | u drugom Rusija, Francuska i Engleska. Kad bi slučajno | nastao rat, u kome bi bila umiješena ma i jedna od njih, | prirodno je, ili je barem vrlo velika mogućnost, da se i | druge povedu, bilo što ih na to vezuje savez ili spora- | zum, bilo što je takav momenat već sam po sebi odlučan H za ostvarenje mnogih državnih i narodnih zadataka. Italija, | vezana savezom, morala bi da bude uz bok sa svojim i saveznicima, ali tu dolazi jedan drugi račun. Prvo, mogla i bi se fiadnom naći zatvorena sa morske strane, a to su sloj jedina vrata. Drugo, pomagajući svog susjeda saveznika, E jačala bi ga na štetu svojih interesa; treće, narod u Italiji ne bi pod nikoji način htio da se bori rame uz rame onih (vojnika i vođa kojih se dobro sjeća iz Lombardije, ni b uporedo sa onim brodovima kojih se dobro sjeća pod j Visom. To su razlozi za koje, "mislim, znadu i u Beču i Berlinu, a koji Italiju, pod svaki način, sile, da u even- j ualnom ratu, bude neutralna. Da li bi ta neutralnost Ž ostala do: šinia ili ne, i o tome se može koja reći. | olako je francuskoj revoluciji uzrok borba da se | Skrši nesnosni feudalizam, opet su posljedice bile mnogo dače i ostavile su i svjetskoj istoriji traga za sva vremena. g Mrki ostalog ona je uzela da rješava i problem narod- i osti i riješila ga je, i ako ne potpuno, barem ne terito- J Tijalno. Eventualni evropski rat imao bi to da svrši. Ima S Italija zemalja i, gdje se te zemlje nalaze, a da bi riješila i udovoljila potpuno svoje nacijonalno pitanje i nacijonalne težnje, to možete sami da. vidite, i po tome može svak od | prilike i da vjeruje u trajanje i njene neutralnosti...... — To bi više ovisilo o tome, kako bi tekao rat; upadne mi jedan iz društva, a meni ta upadica dođe nekako zgodno, da i ja malo stanem i priberem red misli. ..... Meni se čini, da baš nije tako; nastavim poslije kratka ćutanja. Da li će rat ići dobro _ili zlo po talijansku saveznicu, to ne može ni najmanje da utječe na konačni pravac Italije, već jedino može da utječe na vrijeme kada će Italija sa svojom konačnom odlukom da istupi. Ponovo kažem, da treba uzeti na um, da: eventualni evropski rat, osim svoje političke svrbe koja se nalazi izvan granica Evrope, u samoj Evropi imao bi taj glavni zadatak, da svaki narod, kao. nacija, dođe do riješenja konačnih svojih: nacijonalnih | aspiracija. Zar bi se mogao zamisliti evropski ral, a da u. isto vrijeme ne vidiš ispred sebe kako ti duh narodni igra i trepti ispred / oči kao ugrijani zrak pri jakoj ljetnoj sparini ? Uzmite narodnosti u monarhiji; zar bi bilo i jedne koja, po nametnutoj dužnosti i sili vezana da se. bori onako kako joj zapovi- jedaju, ipak i jednog časka ne misli na svoju slobodu, o kojoj decenijama kroz svoje novine i na usta svojih poli- tičara neprestano ističe? Ali: batalimo manje narodnosti, koje su primorane da u većem dijelu igraju vrlo nezgodnu ulogu, već pođimo sa velikih nacija. Eto Francuska preko četerest: godina neprestano se sprema da izvrši svoj.nacijo- nalni zavjet, da opet dobije. od Njemačke svoje pokrajine Elsas i Loren, Raskomadana velika Poljska jedino od evrop- skog rata može da vidii dočeka svoje narodno oslobođenje, za kojim toliko uzdiše. Njemačka, na oko, drži se tvrdo ta“ njena saveznička lojalnost niti je, niti će biti samo s (toga, što bi ona time htjela da dokuimentuje svoje kava- ljerstvo lojalnosti, već prosto 's toga, što u Berlinu nijesu i neće nikada zaboraviti značaj Bismarkove riječi: kad Austrije ne bi bilo, trebalo bi je stvoriti. Prama ovome. još većeg značaja ima da je već postojeća Austrija jaka predstraža, tvrd most u prodiranju germanske najezde na. Istok. Nju smatraju u Berlinu kao prosto jednu svoju jaku i veliku provinciju, a to tim više što je u Austriji sve uređeno po njemačkom obrascu, u njemačkom duhu, tako da u njoj njemačka manjina vlada i gospoduje nad slaven- skom -većinom. Napokon, velika većina Nijemaca u Austriji, da ne kažem gotovo svi, aspiriraju za narodnim političkim jedinstvom u mnogo većoj mjeri nego što to rade druge nacije u 'njoj, samo je razlika, da je to Nijemcima gotovo potpuno dopušteno, ili, u najgoru ruku, sve im se odbija na iskreni i bratski savez sa Njemačkom, dok ostalim narodnostima, pa čak i saveznicima Italijanima, zgodno se i prema prilikama podvaljuje zločin veleizdaje. I kad bi Njemačka potpuno postigla svoju političku svrhu, Austrija bi se jednog dana našla pred onom poznatom svršenom. ulogom: ,Der Moor hat das Seine gethan, der Moor kann gehen“, li kako bi se drukčije reklo, zatekla bi je sudbina iscijeđenog limuna. I tako Njemačka, uz više svoje državne interese, riješila bi i svoj konačni nacijonalni problem sa Nijemcima u Austriji, a malene narodnosti morale bi se baciti u krilo sudbine Lužičkih Modeni. sam u Njemačkoj. E o ME Strogo uzeto, Rusiju se ne vie dovesti“, u vezu | riješavanja nacijonalnog problema. Nju bi u rat, u glavnom | pod Vk sa Austro" ugarskom, i i politička j je situacija takova, | “id l fd ' poi M Mi bi nora lado rat za saba bio M