Odbijanje mađarskih zahtjeva. s Ženeve dgbrnod a pab viii dar se pitanje granic a: između Kraljevine Srba, Hrvata i_Slove. k 3 naca i Mađarske stavi na dnevni red, sa- dašnje sesije Savjela Društva Naroda. | I pored jasnih odredaba komplemen- tarnih instrukciju > postupak rada na razgraničenju s Ugar- a iš skom, Mađarska se obratila Konferenciji > Ambasadora i Savjetu Društva Naroda, da kao čuvari međunarodnih ugovora za- = dovolje njene prohtjeve o izmeni granice ugovorom određene, koja se kosi sa tim . ugovorima. Takav pokušaj mađarske vlade osta- vio je težak utisak na zvanične krugove, te je Konferencija Ambasadora sporazumno sa Društvom Naroda, odbila saradnju u | cijepanju ugovora i mađarski zahtjev ogla- sila kao politički tendeciozan i protivan komplementarnim instrukcijama. Gredi i vjeridba Nj. Veli. Kralja. iz Atene izvješčuju: — Štampa pod- ovlači važnost veridbe Kralja Aleksandra sa rumunskom Princezom, ,Katimerini“ ovom događaju posvećuje članak u kome kaže da su poznate simpatije prema Kra- lju Aleksandru, koji se hrabro borio za > svoju otadžbinu, primivši u najkritičnijim danima dužnost Kralja i ako još nije kru- nisan. Ovaj srećan događaj u Sinaji ima ili bar može imati i politički značaj. Isku- stvo poučilo je tri balkanska naroda da im samo njihovo grupisanje može zaga- .- dodeoh GNEd: Ib olim da vene Ona je y cBaKOM morney “ Gpamima mecamo Kpasepa, tero m uenor Konferencije Ambasa- | > dora od 3. juna 1921. god. koje propisuju -- Glavni sek kre Poju žak nocToji Ha. Ms nawer napona. HH saro je jon Buuie Kpa+ | ;beBa cpeha u Hapojna. [IpeMa“ HauiamM tadrogim Fbe- roso BennuaucTBo Kpa» AJeKćanjiap Heo- | GuuHo je 3auoBoJbaH. OH je 3a1OBO/baH y NpBOM pely 34T0, IITO OBOM BEpu/iGomM zacuuBa ojmecTa cpekaH NOpOJIHUHH >KHBOT, HberoBa u3Gpanuina oEberosa cpua, a ora u 3aTo, umro je Ona uro je MaGpanuua u3aGpauuua u Fberosa Hapoma. MeijyTuM, Ou_MOxe Guru yBepeH, ia je u HberoB napoji 3a10Bo.baH 4 y Fbe- roBoj cpehu cpehaH u za My Hapoj, u 43 sby6aBu npema FbeMy H H3 ;byCaBu_npema ce6u, eru jou Behy cpeliy, ako je Beha yornire Moryha. | H. Hau 3ajaM y Eurneckoj. OBux gana mMopama Gu C KOjuMa he BJAala CTYIHTH_y NperoBope na ce 3ak/byuu y Purneckoj pxKaBHu 3a- jaM, Koju he u3HOCHTH 8 MMJIHjyHAa (yuru NOJL VCJIOBHM ZA HAIJA IPKABA INTEPJIHAFA, Kynu y EHr/eCcKkoj »KeIbEBHHUKOT MATEPH- jana y sBpujernocTa 6 mMumujyna (yuru uurepriuura, KaMara 6%, a pok OTILIATE 25 roJuHa. | Pa3rpanuueiwe c AgGauujom, M3 Tlapuša jasmajy na je .kounpepen- uuja amGacajopa noj npecjenamem Kam- zuna HBHOIIEIBA, uHUa FPAJICKOF 3ACTYNCTBA, OCOGHTO Oypna. naueuuka, Te je on usa6pan y očoGu Xaju- ce je mosuk ca razepnje: CTHTHYTH yo enaBuja ! I)KuBHo Kpa.b ! Beorpaji Tpu mpecrasuuka #3 EuHrjecke, bpoj. b. šatby u ii oo dam čy,. na je tauemM janom IKHBOTY OBJAJLAJA OTy- IGEZHHHM ZAKIbYUNHMA, MH JIHUHA OCJET/BH- BOCT UaCTH NpPEMA IbEZHHMM HANAJIUMA. rrasuome ocraje camo jedruHa 34HHM.bH- BOCT 34 NOKBAPEHH VKYC IIHPOKE UHTAJIAUKE omyGauKke # BpNo cKyna ycryra naum npo- TUBHMIHMA H HETIpijaTO/bUMA ZLA, MA M3 HAIIHX HOBHHA, BOJeBATH NpOTHB HAMe ApKABe H HalleTA HABO/IH- MOry ycnjemuuje Hapojta. M360op rpajonaueJIHuKa y 3Jarpe6y. y: cy6ory je oupxana y 3ZarpeG6y cje/- koja je Ouma Hmano ce 6HpaTu_rpao- ueT-a, apxurekra. OjiMax mo #360py uyo )KuBuna Jyro- Mnrepnsenucama je nosiuuja, jep je Ha rajepnjaMa /IONIO /LO TYHIbABE. Bjenuaie Ib: B. Kpajba. Kako Georpancke HoBune noHoce, BjeH- uaie HberoBor Be/muancrBa Kpa.ba umMajio Gu ce H3Bpuiuru oimax no Kckpcy, 4 TO y Beorpa/iy. IIpama oBome BHjeCTH HeKHX HOBHHA, KAO Ma Gu Bjeduamwe HMAJIO GuTH y JlyOpoBuuKy, HROCHOBAHE CY. Cynap BO30Ba. Henameko 3eMyna, koji Barajuunue no- .roJwa ce necpeha_cyzapa 41Bajy NyTHHu- 0 npeMa. JLEjČTBY Hatue IITAMIIE VUH- H cy na ce usry6u u BjepoBaie y we- pov HM IPHNABAHbe BAIKHOCTH — ovehčane prestonice ne samo državne nego “i narodne. Razdragan do krajnjih granica zadovoljstva i radosti, on je spontano i u celokupnosti svojoj, tako reći bez izuzetka, bujicom najlepših svojih osećaja, pozdravio vratak svog mladog i srećnog Kralja, Visokog Verenika, želeći da Mu time po- svedoći, da nčestvuje svom dušom svojom u Njegovoj sreći i da je Njegova sreća isto toliko i sreća prestoničkih građana, sreća celog našeg naroda od Jadrana do Timoka i od Triglava tamo do Soluna. Sa više iskrenosti, topline, radosti i zadovolj- stva teško da je ikada prestonica pozdra- vila svog mladog i viteškog Kralja! | Verovatno, da je to stoga, što Beo- grad, jače i silnije no ijedna druga naša = yaroš, razume i saoseća sve radosti svog prvog građanina; a svakojako je to i zato, što on, gordi i beli Grad, potpuno poima veličinu i značaj veridbom utvrđenih veza, što, kao mozak i sree naroda i države, svojstvenom mu pronicljivošću i izrađenom pravilnošću pogleda, velikim iskustvom ste- čenom umetnošću, uočava, kao malo ko ili bolje niko u našoj prostranoj Otadžbini, svestranu njihovu vrednost i važnost-i za Dinastiju i za državu i za narod. Beograd je progovorio i iskreno i toplo, i svesno i spontano! Naš mladi Kralj može da se ponosi, ne samo po tome, što je prestonica manifestovala tako izrazito svoju bezgra- ničnu ljubav prema Njemu, nego i zbog toga, što u toj manifestaciji nalazi naj- cklatantniju potvrdu, da je Njegov korak praćen i blagoslovom i najlepšim željama narodnim. A vladalački postupci samo su Svog junaka, branioca i oslobodioca, svog. PO ara a Pa rantovati zajedničke interese i potrebe. Samo tim načinom ove tri države mogu ravnopravno diskutovati sva pitanja sa Velikim Silama. Srbija se već nalazi u “ savezu sa Grčkom ; raspoloženje pak Ru- munije prema Grčkoj i Srbiji takođe je 08% poznato i ovim postaje još izrazitije. Pri | kraju završava da ovim savezom i tesnom * > saradnjom tri balkanske države mogu obezbediti svoja Mae. i steći potreban ša MbKitet: TE, 2 Gona 3ak/byumna, zra he «omneuja sa pa3- rpanuueibe u3MeHy Hame upaaBe -u AjGa- Huje, 3anoueTu cyrpa cBoj pan “u ja he) najnpuje KpeuyTH y Dupeniy, /1a TaMO npoyuu rajmjancka JIHNJIOMATCKA AKTA, f “Kux BO30Ba. Cyzap je OMO IKECTOK, AJH onda dobri i pravilni, kad ne odstupaju ni .cpehom Huje OHIO /bYJICKHX xpraBa. O6e od narodne volje ni od narodnih želja. To . JIOKOMOTHBE CY. TEIIKO OWITEKeHE, 4 HE- je istorija nebrojenim primerima utvrdila! . KOJIHKO NyTHHKA noGuo | OBJEJLA — JIAKIIEC | lju N. napaBu. | — KpaJbeB npujor 3a KATOJANKY UpKBy. Ve Hapojna CKYNIHTUHA. g ag e e | sa a naseg primorja. Ha Crapy Vojuny_ OJLpIKAJIO je Jlpyur- Y nonenjeak je Hapojua CKymuT4Ha TBO 34 fpajuby KaTOJMuKe upkBe y Beo- | S dvora pam nakoH Goxatiuux depuja. Iz Makarske javljaju splitskom ,Novo rpany KOHuepar, mjau npuxoji 6uo je na- "Ha JIHEBHOM: ey ds BPJIO BAXKHA IIMTAIA Doba“, da su radi silnih snijegova u Bosni | > mujemeH a rpauiby KATOJMuKe. UDKBE VO .Gyijerv Tv. Te o. norpes« Nu: HVTADIBET dod e ri prije pi veo iu Dadmaćiju. | — > Beorpany. Fberoao BennuaucrBo KpaJ» npu- > mmay i BAHBEKOF aja. u 'fako se. ovih dana jedan čopor zaletio sve | _— s Za RME do komšiluka Briksa ispod najvišeg vrha onowuo je u cBoj nupuror om 5000 Janapa, Rilić| planine: nad Živogošćem: te sun poči- ani Me nawe > Kpamesune. Pororpauja no6por nujena Haure ; | Peko nili veliku štetu. na marvi. Ako potraje BucoKa BepeHnua. JiTaMNE. e či | ovako slabo vrijeme, bojati se je i goreg zla. “Hamm JLOTIHCH. Pismo iz Beograda Kraljev povratak. — Beograd u svojoj slici. — Vrane GeorpajicKu , TPFOBHHCKH Todos HHK“ OoHOCH y Opojy OL Cy6oTe, Ha_np- BOM MJeĆTy, UIAHAK Y. KOME Ce XKEČTOKO. oGapa ua cBe one «akTOpe_ KOju cy KPHBH 34 decpeljeHocT HALIET 2KEJBEZHHUKOF cao- Gpahaja. Tlouerak unauka npaBa je boro- rpaduja Beher ujema naume iuraMne, a o Hau GeorpajicKH nonucHuK nume HAM: > V sepnnću Hb. B. Kpasma uma u jean ueo- CIIOpHO M BAKAH M KPYNAH MOMEHAT, MOJA oBaxtinju O cBujy apyrux, Baxuuju no TOME HITO M3 IBETA H3BHPY CBH APYTH, y NpBoM: peny cpeha Ilunacruje u cpehuu omuocu Jlunmacruje u napona: Bucoka Be- > penuua, nauma 6ynylia_Kpasbnila, uma Baj- > emua csojersa noTpe&ua 3a TAKO | BHCOK > nonoxaj. Ona je 1 CKPOMHA M zeno Bacnu+. < Tana u ymua, Ona je u pasuje, npe Mo- Princ Đorđe dolazi u Dalmaciju. U splitskim listovima čitamo, da će nastajnog proljeća doći u Dalmaciju princ Đorđe. Zadržat će se neko vrijeme u Splitu a onda polazi na Hvar, kamo će, izgleda, i princesa Jelena sa djecom. | U Beogradu, 14. januara Od oslobođenja na ovamo Beograd nije progovorio tako toplo i iskreno, iz dubine svoje predratne patriotske! duše, kao što je progovorio pri povratku Njegovog Ve- ličanstva Kralja Aleksandra iz Sinaje. Prvi put, može biti, sada Beograd je počeo po- novo da se javlja u svojoj staroj slici pot- puno nacionalnog grada, u ulozi slavne i Trumbić i Smodlaka kako novine do- — ' nose, uskočiše u zemljoradnike. Trumbića su čak svečano dočekali u Sibeniku. JIACH OBAKO: V.HALIEM HOBHHAPCTBY. HEOJI- MjepeHtocT y uanajwMa; ne6pura 0 rpauu- uaMa u3meljy onryx6e u KJeBeTe, cynep- JIATHBHO. NpeTjepuBatbe o cBakoj phjaBiuru- čamca ne sretoh se više s nikim, ko bi mogao naći uži- . vanja u zadirkivanju. I za čas. mi dođu na pamet dani pred dvije neđelje, kad se ono služio requiem za dušu osi : vno Evo nabrojih svojih sedam smrtnih grijeha, koji me osuđuju u pak6, i meću me u listu zatočenika. Ali uz ove moje grjehove ima još nešto jače što mi je odredilo kaznu. To doista nije moj grijeh, jer to dolazi sa druge strane. To je ljudska zloća. Došlo je zgodno vrijeme, koliko mojim ličnim: dušmanima toliko i onim mdje narodnosti, imena i mog vjerovanja. Mojih sedam smrtnih grijehova dobra im je podloga, a još bolji razlog da sa mnom po volji rade, možda jednako kao i sa bremenom drva, da s njime gdjegod tresnu o zemlju ili da ga odmah uvale u vatru. | Uvidjeh, da mi je položaj na svaki način težak. Da se iz njega izvučem za me nema načina, već jedino kad bi bacio obraz pod noge kao što će ga sigurno mnogi baciti. Na tu pomisao uzavre mi krv proti samom sebi, te ne htjedoh da o tome dalje ni mislim, već sve gledam, da mi se misli okrenu na koju drugu stranu. oteglo se u beskrajnost, nekako lijeno povaljeno kao da ine vodi brigu što se je sitni crv, čovjek, razjogunio da vodi rati da se među sobom kolje. IT kad se krvoločni ratnici poginulog prestolonasljednika i kada ono udesiše hajku budu dušili na njegovoj površini i topili u njegovoj tajin- ona Srbe Dubrovčane, te kad je rulja stranih radnika na-|stvenoj utrobi, ono će ih hladno da primi, a ne će se - valjivala na srpske domove sve lomeći i rušeći, a to isto smesti ni u tihom i stravstvenom ljubakanju sa obalom, htjela da izvede i na mojoj kući. Iskrsoše mi pred oči ti/ni u svojoj veličanstvenoj beskrajnosti. Pa gdje bi se more događaji nekako u jasnijem svijetlu, pa kao nehote opazih, (i osvrtalo na takove sitnice, kad ono u sebi hrani miljarde oda su sada suvišna ona pitanja: čemu je sve ono bilo ?, stvorova koji se vječito među sobom. kolju, a veći živi Koji im je glavni uzrok i razlog ? zašto je policija sve ono | "4 račun manjega !? mirno dopuštala i pasivno posmatrala ? Vozeći se tiho u ovoj društvenoj. samoći, dadoh se Odvezah čamac, namjestih vesla, zavčzem te izadem * misli o sebi. — Što ć s 9 iz pristaništa i odvezem prama Lokrumu. e bili sa mnom? ........ . Egoizam mi je zavrgao u mislima prvo ovo pitanje. Dali sei na mene kid ai bilo vedro i tiho. More mirno, gotovo nepo- | odnosi objava mobilizacije ili sam prost vojničke dužnosti? E omično a glatka površina odsijevala je kao da je premazana Svakako, o tome ću kasnije biti na čistu. Ali, akg"moram 2 zejtinom. Držeći vesla li ruci ; nagibljuć se napred i I natrag, un vojsku, ko Zna kakva mi je smrt, možda Ka namije- a“ tiho i odmjereno zapirem S njima a ona za sobom ostavljaju | njena: ako ne moram, ko zna kakvo su mi učenje već o & moru malene vrtloge, a ovise brzo izjednačuju sa tihom | odredili ?. Znam da sam u spisku onih Srba i Hrvata, > površinom i nestaje ih. Čamac odmiče i kljun mu, ona kojima je sigurno namijenjena tamnica u slučaju rata. A u . ravnoj i kan površini, razdvaja more i sa strana čamca kako da i ne budem u toj listi, kad sam tako pun grijeha! pravi malene valove, načičkane sitnih bijelih ' i oni se siču kao j ki brci kakvog : | napona Najprvi mi je grijeh što sam Srbin; (izdajica ! izdajica !) : e ono og g & ka s: starca, Osjećam. da drugi je, što sam urednik » Dubrovnika“; (bezobrazna nekako |: dnije disem. Prija mi jutarnji zrak, \q | E slsaokjei ' rskost!) treći je, što sam toliko puta išao u Srbiju i | ak" A ge Srbiju i sia og . bajta zrake, prija mi ova, u neku ri ruku, Srbiji; (to je strašno!) četvrti je, što sam sjeni 28 oljedkasiu dite do nt red ti nježno . Besa Kralja Petra; (aha, zašto ?) peti je što su austrijske: vlasti eliki broj raznih riba koje! gi ji ia. ž sigurne, da mi Srbija daje grdne pare; (et | &e nijemo, hitr , je g l o(eto, tu smo I hitro premeću i izvijaju u vodi kojoj se. dna (šesti je, što. sam tim: istim. vlastima «grdno o ' one vidi, ili pred čamcem vješto se poviju i zarinu u POmr-' luk | ri e Brig Plepredsn.! a “\lukav, jer imam dosta veze i poznanstva sa srps . činu dubine. Milo_mi je to veliko i nijemo društvo, jer ciriina:.te sam sa niima i me P des jaa dii oi one pokazuje pakosti, ne prijeti vješalima. A more, divno I rop IR slot > mor6! Dok s jedne strane stoji kao u nekom stidnom (ua vješal a oi TR RO Op la sana ka ljubavnom MP ooiki : na vjesala sa izdajnikom !) sedmi je, što sam se odrekao b i govoru sa krše vitom obalom, s druge strano | našega cara, (U more s izdajicom !) Uz lako pljeskanje vesala dođoše mi pred oči jutrošnji seljaci, njihov razgovor, te napokon zadirkivanje onih građana na Placi. Vidim uzavrelo sve, ali se niko ne nalazi da misli o nekom djelu, kog egoizam krsti moralnim, krjeposnim i dobrim, već bi svak samo vješao, ubijao i u tome uživao, dakle radio jedno Zlo. — Dobro i Zlo, Zlo i Dobro!? A što je to? I, da ne mislim samo o sebi, 4 predadoh se nekoj vrsti mudrovanja, na svoj način, o tim pojmovima. A zašto da ne mudrujem, ne razmišljam? Priroda mi je dala razum baš za to, pa kad to ne bi radio, bio bi sličan vrlo bogatom tvrdici koji umire. od gladi jer ne će da potroši za hranu. Predati se prosto fatalizmu značilo bi preveć podleći svom egoizmu, jer fatalizam i nije ništa s. nego mlohavost duha, škrtost razuma i ljenost misli; a sve ovo plod je egoizma, jer se ovako komodnije živi. (Nastaviće Se),