: Prpa 2, bpoj 8. binet g. Poincare-a_ dobio znatnu većinu, što će omogućiti njegov hoka DE PJE. vanjske politike, Promjena kabineta u Ramanjsketi Rumunjski parlamenat izglasao je ne- povjerenje vladi ministra predsjednika Take Joneseu. Kralj. je povjerio sastav vlade ministru Bratianu. Opet talijanske intrige. | Iz Beograda izvješćuju, kako im iz Londona javljaju, da Italija namjerava zvanično anektirati Rijeku, dok opet Ri- jeka s druge strane računa na pomoć od naše kraljevine u pogledu ekonomske i trgov ačke restauracije. | Ko će doči na konferancu u Gudovi: Ekonomska konferencija u Genovi odr- zaće se 8. marta ov. god, Sve evropske države sem Turske pozvane su na ovu ronferenciju. Na konferenciji biće takođe redstavnici Sjedinjenih Američkih Država, lapan, države Južne Amerike. Ne zna se la li će britanske komisije biti direktno zastupljene. Irski Parlamenat nije odlučio la li će Irska poslali svog delegata na conferenciju. G. Lojd Džordž prisustvovaće conferenciji, vjeruje se da će i Poenkare jrisustvovati istoj kao i Bonomi. Nemačka, Austrija i Bugarska pozvane iu da pošalju svoje predstavnike. Cičerin 'e biti ruski delegat a ne Lenjin. Vjeruje se da će 45 naroda biti pred- itavljeni na konferenciji svojim delegatima | personalom od 1000 ličnosti; to će biti najveća dosada međunarodna konferencija. Ž pj Sa našeg primoria. Naš pomorski saobraćaj. Ugledni beo- rradski ,TproBuncku TuracHuk“ donosi pod rornjim natpisom odulji Giga dz koga zadimo ovu stavku: Sad je baš na redu: .. Oo prese- jenju iz Trsta uprave našega najvećega. »rodarskoga društva: » Oceanije“, S italijan= — ke strane. činjeni su pokušaji, da se upra- a loga: našega: društva. zadrži u Trstu, dB ko to ne može biti, da se ta uprava pre- | eli u mesto što bliže Trstu iu što bližem omašaju: italijanskoga uticaja, a u Trstu a se ustanovi filijala društvene uprave. Po sebi se razume, da: interesi osnov- e samostalnosti i obezbede našega po- — norskoga saobraćaja i. naših brodarskih ruštava ne dopuštaju, da se to pitanje eši prema željama i potrebama italijanskih iteresa, nego samo naših. S toga bi sa ledišta naših privrednih, političkih i na- ionalnih interesa najbolje bilo, da se uprav- o središte ,Oceanije“ preseli u dubrova- ko pristanište Gruž. Projekat jedne ruske kapitalištičke. rupe. ,Jugoslovenski Lloyd“ donosi: Jed- on # s ž e * š di * > ; . j * a a - BZ om češe» za ona KAR. poi: 4 (Eto h a : de, aa BA Ša a M boa ć € 4-8 ka a ĆI = “e m Br E SL F3 x. Po. iL D A PA“ dra zake. . BO EG AJ Poe ik Ma ae aja de er “ , A nd SA k , ol ua. 1 £ X o o Nera = Ti zaiKeS vadis s# : : : Me tt ? K :. E. u. tu * # i na KO “kapitalistič ka VBA koju pisan stavlja knez L. Dondukov i K. N. izradila: je naročiti projeku! za građenje Lvov, i a | = opamycka H Im . novih željeznica u našoj kraljevini, Njiho- | epa VO društvo postavilo je za zadatak da pro+ Bo nade najbolje uslove, pod kojima bi* a biti ostvarena najtješnja i najrealnija veza u budućnosti između Rusije i kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, na kakav način, da se ne samo provede ujedinjenje dvaju bratskih naroda, nego da se takoder za- dovolje i svi najglavniji ekonomski i poli- tički problemi naše zemlje. Ovaj problem sastoji se u podizanju. nove željezničke pruge od pristaništa na Dunavu, u blizini Prahova, preko Beograda | i Sarajeva do Jadranskog mora, edje bi se podiglo veliko pristanište za savremeni morski saobraćaj. U isto vrijeme projektuje se građenje spojnih pruga za “ezu Beo- grada i novoga puta _ sa Banatom, Slavo- nijom, Južnom Srbijom i Bokom Kotor- skom, preko koje se — po mišljenju ove grupe -— može ostvariti najbolja i najra- cionalnija veza Beograda s Crnom Gorom i drugim izlazom na Jadranskome moru. Rad ovih pruga mogao bi se svršiti za 5 do 6 godina, a dužina bi mnijela oko 1400 kilometara. U vezi s ovim radovima imalo bi se podići veliko morsko i rječno pristanište. - Troškovi oko ovih pruga iznijeli bi 4 mi- ljarde dinara, ne računajući podizanje obje- kata, velikog broja elevatora za žito, ma- gazina za robu, koja je izložena kvaru. Naročito se predviđa organizacija hladnog | transporta za svjetske pijace. Društvo ističe potrebu, da se s obzi- rom na ekonomske prilike naše države, a tako isto zbog čisto vojničkih razloga, pri- stupi čim prije građenju. | Društvo predlaže građenje ovih pruga putem koncesija, “pošto država niti ima dovoljno gotovine za ovakovo veliko po- duzeće, niti je u izgledu, da zaključi za- ćaja. vozova,. Poslije 25: e | ime me : seta va > imala pravo deng a do pe ka, Tom. svečanom činu | imate Si d delegati iz cijelog Primorja, te muzika na- -cijonalističke omladine iz Sutivana na Braču na, predsjednih jugoslavenske akademije, g. Dr. Jovan pm ijedno predavanje . “ KE. *t ć o M3 nawe Kpamesune. . OJLIHKOBAIbE XPBATCKHX cena; IberoBo BenuuancTBo Kpam OJLIAKO- | Bao je cena Mano HaGpije u JiparukOBau. y XpBarckoj OpjenoM €B. CaBe 360r Ii. = Prosvjete odredilo je u svoje vrijeme jednu XOBHX 34Clyra HA NOJbY KyiType. Ea oč —_— -— ičnije suditi. Staroj borbi, i ako je bila besmislena i i vrlo ogrešna, ipak joj se ne može poreći istinski patriotizam zanosni idealizam. Da je bio udaren pravi formu i pravac djelovanja, otrenuti. To djelov anje mi put, koliko danas bi . cBoje, jam u tome cilju. Koncesija da traje na Benom na dine države, 80 godina računajući od. početka. saobra- Pi Mi "1 Eo] djece doraslih za školu, ali nisu mogla biti nule u jednu odredški: struju, te joj silom namelli jednn od kojega se masa _ ne može že da bude i sasvim na štetu tuuhy onu Pnoij vo JIME HOBE Pika uyčke: Bnane MoJium Bac a npuMure yBje- pete 0 HAIJEM CPJLAUHOM MH HCKPEHOM NpH- jareeTBy. . RIE OČIT: Tlamwuh OJIFOBOPHO je: Y nume Brage Cprncko-XpBaTcKO-C/1oBenauke uy 3axBabyjeM najcpnauunje Bauioj Ekcuejenuuju 3a cpnauno npujare/bcTBO H3PAKEHO TIpuduKOM OGpazoBaw»a Baume oBnane. YGeljeu, na he ce Haua capajiva HACTABHTH M IAJBE CA HCTHM NpujaTe/b6CTBOM, ja Bac MOJIHM, Pocnonune [Ipencjenanue, Na npumuTe yBjepeibe MOTA HajBHLIer IIO- IUTOBAIbA. | Kpamesa 3AXBAJIA nokpajunCKOM namjecHuKy. Focm. /Ip. Meranunh, nokpajuucku Ha- mjecuuk 34 Jlammanujy npumuo je oBy. 3a- | XxBaNy: HberoBo BezuuaHcrBO Kpab, 2up- HYT NpujaTHO UECTHTKOM y HME Ny 4AHCTBA Jlanmanuje, npujukoM FberoBe Bjepujiće, Gaarou3BoJeo je HapenuTu, za Bam u3ja- BHM HberoBy 3aXBAJIHOCT, (Bi: DiE meda KaGunera, nomMoliuu_ mu- mucrap. dipazo mup Jankosuh Cc. p. Kulturne bilješke, Naše osnovne škole. Kulturna svje- ddšba jednog naroda najbolje se odrazuje u broju škola i postotku pismenosti. Kako : u tom pogledu mi stojimo prikazao je u svome govoru narodni poslanik i referent Glavnog Odbora za Prosvetnu Politiku g. Miloš Trifković. Na konferenciji radi- okalne stranke u Beogradu referisao je o tom pitanju, te je iznio sliku koja nije nimalo utješna već baš mora da zabrinjuje. ne- sja daj Čeha nepismenih je samo I a Koliko smo zaostali. u pogledu osnov- . ne: ue kazuju ovi podatci : | Prije. rata, prama izvještaju ministra prosvjete, bilo je u Srbiji 380.000 djece od 6-12 godina a od njih je išlo u školu Ne iv održ M a njen poziv održat će se ovih: da 2 samo 190.000 đaka. U Bosni i Hercegovini ima oko 200, 000 upisana jer prosto nemaju škole. Za to bi trebalo dići preko 2000 novih škola. Dovolino je ovo, a da dalje ne izno- .simo, kako smo mnogo zaostali i gdje nas čeka tvrd i ozbiljan rad. Zakon o pozorištima. Ministarstvo va ku gia divjeka: Kod ska —_ “u. kalao sa zadatkom da izradi definitivni | zakon o narodnim pozorištima. Ovo dana. sastala se je ova komisija i donijela nacrt | ——. Na zakona. Ovaj zakon u glavnome centrali. zuje sva zemaljska pozorišta i ujedinjuje - < njihovu administraciju. rišta dijele na centralna, oblasna i grad- ska. U prvu kategoriju spadaju: Beograd, | Zagreb i Ljubljana, a drugu : Skoplje, Novi | Sad, Osijek, Sarajevo i Spltt. Po njemu se pozo- | Obezbijeđenje glumaca predviđeno je : u zakonu, a tu dužnost ima da država . preuzme na sebe. Dopuštaju se osnovanja Ž privatnih pozorišta pod uslovom, da im je opstanak osiguran i da im cilj ima biti > samo odgajanje i razvijanje umjetnosti a < ne spekulacija eksploatišući glumački poziv. Ekonomske i gospodarstvene: bilješke. Fuzija. banaka. Upravni odbori Srp- ske Centralne. Banke za Bosnu govinu te Srpske Privredne banke u Sa- međusobnog | sporazuma, stvorili su zaključak, da se ova - rajevu, nakon jednodušnog dva najveća srpska zavoda u Bosni i Her- cegovini_ sjedine. U tu snrhu sazvate su za 22. januara ov. god. glavne skupštine obiju banaka, koje će imati da prime pre- dlog Upravnih Odbora _o fuziji. Nova fu- zijona banka imaće sada potpuno uplaće- ni akcijski kapital od 40,000.000 kruna a sa povišicom, koja će se odmah izvršiti | 60.000.000 kruna, — sa još oko 30 mili- E jona kruna rezerve. Akcijski kapital fu- zione banke predviđen je docnije na 169 milijona kruna — tako, da će nova 1u- ziona banka. spadati medu najveće nov- očane zavode u našoj državi. " Benedikt XV. Na osvitku nedjelje preminuo je $v. Otac Papa _ Benedikt XV. Brujanje zvona i izvješavanje crnine po crkvama javljalo je da je preminuo poglavica rimokatoličke crkve. Sje: transit gloria mundi! > Papa Benedikt . XV. bio je. jedan od d agilnih_ reformatora, Samo što u tome nije baš najbolje uspijevao. Svakako jedno mu > je uspjelo: da se izmiri sa. Francuskom i oda sa njome uspostavi odnose. Ima dosta zn načenja i to što je prilikom njegove smrti prvi put ministra na sažaljenje u Vatikan. Za vrijeme rata mnogo je nastojao da dođe do mira, nešto iz svoje incijative a nešto što su se zbog mira na njega obraćali, da bude posrednik. | do Posljednja poslanica Pape Benedikta XV bila je upravljena čehoslovačkom sve- ćenstvu. U toj poslanici naglašava potre- bu neorganizacije odgoja svećeničkog pod- miatk A; oslabiše, i brzo se nađoše u redovima. bujice mase, koju su do tada karali, uvjereni da sada rade i ispravno. S toga se svaka prevrtjivost ne smije odmah krstiti beskarakter- i Herce- poslala zvanična Italija svoga | * bilo oduševljenog patriotizma, volje i snage, ila drukčija jeka na Balkanu. Možda kogod postavi — na prvi mah prilično oprav- ano — pitanje: Kako to, da u našoj prijašnoj borbi, koju u vodili milijuni našeg dvoimenog naroda, nije bilo, barem jednom malom dijelu, ljudi; koji bi bili toliko pronicavi toliki patriote, da narod skrenu od one borbe za koju jeni da je patrijotska, a tamo je samo na korist trećega na zator zavađenih ?* Zar između milijuna nije se moglo | aći nekoliko ljudi, koji bi mogli da dokumentiraju svoju ronicavost i auktoritet, pa da skrenu struju borbe i da 1 borbu svrate na jedan drugi, tačni put? Ako je tako, nda je znak da smo nezreli za pravu i čistu narodnu orbu, jer nijesmo dorasli ni da se toliko orjentišemo pa a znamo kakva nam borba treba, a kamo li da je vodimo pogotovo izvojujemo. Suviše, niko ne može reći, da ida nijesmo imali odlučnih boraca, dobrih političara, opro- anih patriota i spremnih vođa od jakog utjecaja. Ovakovo pitanje bilo bi na svom mjestu, kad bi smo ašu prijašnju borbu jednostrano prosuđivali, biva: sudeći orbu samo kao borbu a ne tražeći joj uzrok : prosuđujuć jela samo kao djela a ne obaziruć se što ih rukovodi ; ledajući požrtvovni i karakterni patriotizam u veličini žrtve ne u pravom uspjehu; gledajuć, napokon, uspjeh u spjehu lažne pobjede a ne pravog cilja. Ali, ako proučimo drugu stranu našeg prošlog javnog rada, onda ovo tanje nije na svome mjestu. Kod prosuđivanja javnog ida masi treba uzeti za glavnu podlogu psihološku stranu | ime mase, ispitujući uzroke i prilike koje su masu pokre-| # mase, ali masa to nije kadra ni da vidi ni da rasudi, jer je pod utjecajem, koji je čak mnogo jači i od same volje. Taj utjecaj toliko je jak, da mu se ne mogu oteti ni oni koji uoče krivi put kojim: se ide. Dogodi se, da se pogdjekoji iači duh izdvoji iz mase, i da jek svoj istinski i pravi glas, ali mu se obično dogodi, da ga masa proglasi ili narodnim izdajicom, ili, u najmanju ruku, njegov glas LA ostane vox claman tisa masa i njen rad idu dalje! istim putem, sigurni da je taj naispravniji. Mi smo imali jakih i pronicavih umova, koji su vidjeli i znali način, kako treba za narod raditi i kako sam narod mora da radi. Oni su sa velikom snagom dizali svoj glasa sa još jačom energijom krčili put, ali, i i pokraj svoje duševne snage, ne uspješe, jer je psihološki utjecaj priliku na masu bio mnogo iači nego njihov. Da: samo spomenem Vladiku Rada |; i Štrosmajera, Pavlinovića: i Sundečića, Prilike, pa im bio i ne znam kako neznatan izvor, kadre su, češto, da masi nametnu svoju volju koju masa, nesvjesno i bez ikakve snage da joj se otme, čvrsto pri- hvati sigurna da joj je rad, diktiran novim duševnim 1 raspoloženjem, najispravniji i ako je u stvari potpuno protivno. Ona se za taj rad ne samo žrtvuje već i gine. Ta nametnuta volja slična. je priljepčivoj bolesti, jer. ona zahvaća od proste mase na više. Njoj podlijegaju jednako i učeni i pronicavi i energični, te postaju vođama. Njome, na svrhu, podliježu i oni lači umovi, koji su znali da se glasno jave upiruć prstom na stranputicu kojom se ide i po- kazujuć pravi pne ai: kad ih proglasiše izdajicama, brzo se posuše pepelom; a, kad im glas ostade vox clamantis, nošću, ako je nastala usljed jakog psihološkog “utjecaja prilika, ler je taj utjecaj jači od individualne volje, koja le primorana da se asimiluje sa voljom mase. Jer kogod učestvuje u javnom narodnom radu rob je one struje i njenog raspoloženja u kojem se nalazi masa. Kad, dakle, naš prijašnji rad posmatramo sa psiho- loške strane, koja dominira i sa masom i sa pojedincima, onda ga ne smijemo bezuslovno okrstiti ni besmislenim ni nepatrijotskim. Smisao mu nalazi jaku i opravdanu obranu u tadašnjim prilikama a patriotizam u. velikim žrtvama. Sva osuda mogla bi biti najviše u prijekoru: radilo se je pogrešno? Ne smijemo osuditi ni pojedine. 1 ljude. Radili su pogrešno ali uistinu toliko patriotski da ih možemo i unaprijed isticati kao jak primjer. Najizrazitiji primjer za ovo nalazimo kod pokojnog hrvatskog Ba rina i vođe Dr. Ante Starčevića, U našoj prošloj borbi imali smo dosta ljudi, ati de smo imali čovjeka. Svaki narodni pokret, izazvan bilo s kog. ika. obično počinje od omladine. Ona je pravi kvasac koji nadimlje u najšire dimensije. Taj naraštaj pun je poleta ; ideala, a ideali jačaju poletizato se omladina brzo zagrije. i i plane, Ja omladinu cijenim kao proroka. Ideali su vido- vidi, dakle proročanstva, a omladina je puna ideala, Što E se ti ideali vrlo malo ostvaruju ili se nikako ne ostv to ne znači da suoni lažna proročanstva, Kad bi omladina imala, ili, kad bi bila u stanju da ima hladnog razbor: koliko neobuzdanog' poleta, njezini ideali, uprav | njezina proročanstva, bili u dobrom dijelu oživotvoreni (Nastaviće se) aruju, — ita dao uki