: Prpa 2,

bpoj 8.

binet g. Poincare-a_ dobio znatnu većinu,
što će omogućiti njegov hoka DE PJE.

vanjske politike,

Promjena kabineta u Ramanjsketi

Rumunjski parlamenat izglasao je ne-
povjerenje vladi ministra predsjednika
Take Joneseu. Kralj. je povjerio sastav
vlade ministru Bratianu.

Opet talijanske intrige. |

Iz Beograda izvješćuju, kako im iz
Londona javljaju, da Italija namjerava
zvanično anektirati Rijeku, dok opet Ri-
jeka s druge strane računa na pomoć od
naše kraljevine u pogledu ekonomske i
trgov ačke restauracije. |

Ko će doči na konferancu u Gudovi:

Ekonomska konferencija u Genovi odr-
zaće se 8. marta ov. god, Sve evropske
države sem Turske pozvane su na ovu
ronferenciju. Na konferenciji biće takođe
redstavnici Sjedinjenih Američkih Država,
lapan, države Južne Amerike. Ne zna se
la li će britanske komisije biti direktno
zastupljene. Irski Parlamenat nije odlučio
la li će Irska poslali svog delegata na
conferenciju. G. Lojd Džordž prisustvovaće
conferenciji, vjeruje se da će i Poenkare
jrisustvovati istoj kao i Bonomi.

Nemačka, Austrija i Bugarska pozvane
iu da pošalju svoje predstavnike. Cičerin
'e biti ruski delegat a ne Lenjin.

Vjeruje se da će 45 naroda biti pred-
itavljeni na konferenciji svojim delegatima
| personalom od 1000 ličnosti; to će biti
najveća dosada međunarodna konferencija.

Ž pj
Sa našeg primoria.
Naš pomorski saobraćaj. Ugledni beo-
rradski ,TproBuncku TuracHuk“ donosi pod
rornjim natpisom odulji Giga dz koga
zadimo ovu stavku:
Sad je baš na redu: .. Oo prese-

jenju iz Trsta uprave našega najvećega.

»rodarskoga društva: » Oceanije“, S italijan= —
ke strane. činjeni su pokušaji, da se upra-

a loga: našega: društva. zadrži u Trstu, dB

ko to ne može biti, da se ta uprava pre- |
eli u mesto što bliže Trstu iu što bližem
omašaju: italijanskoga uticaja, a u Trstu
a se ustanovi filijala društvene uprave.

Po sebi se razume, da: interesi osnov-
e samostalnosti i obezbede našega po- —
norskoga saobraćaja i. naših brodarskih
ruštava ne dopuštaju, da se to pitanje
eši prema željama i potrebama italijanskih
iteresa, nego samo naših. S toga bi sa
ledišta naših privrednih, političkih i na-
ionalnih interesa najbolje bilo, da se uprav-
o središte ,Oceanije“ preseli u dubrova-
ko pristanište Gruž.

Projekat jedne ruske kapitalištičke.
rupe. ,Jugoslovenski Lloyd“ donosi: Jed-

on

# s ž
e * š di * > ;
. j *
a a -
BZ om češe» za ona KAR. poi: 4 (Eto h a
: de, aa BA Ša a M boa ć € 4-8 ka
a ĆI = “e m Br E SL F3
x. Po. iL D A PA“ dra zake. . BO
EG AJ Poe ik Ma ae aja de er “ ,
A nd SA k , ol ua. 1 £ X
o o Nera =
Ti zaiKeS vadis s# : : :
Me tt
? K :. E. u. tu
* #
i

na KO “kapitalistič ka VBA koju pisan

stavlja knez L. Dondukov i K. N.
izradila: je naročiti projeku! za građenje

Lvov, i a |

= opamycka H Im .

novih željeznica u našoj kraljevini, Njiho- | epa

VO društvo postavilo je za zadatak da pro+ Bo
nade najbolje uslove, pod kojima bi* a

biti ostvarena najtješnja i najrealnija veza
u budućnosti između Rusije i kraljevine

Srba, Hrvata i Slovenaca, na kakav način,
da se ne samo provede ujedinjenje dvaju

bratskih naroda, nego da se takoder za-
dovolje i svi najglavniji ekonomski i poli-
tički problemi naše zemlje.

Ovaj problem sastoji se u podizanju.
nove željezničke pruge od pristaništa na
Dunavu, u blizini Prahova, preko Beograda |

i Sarajeva do Jadranskog mora, edje bi se
podiglo veliko pristanište za savremeni

morski saobraćaj. U isto vrijeme projektuje

se građenje spojnih pruga za “ezu Beo-
grada i novoga puta _ sa Banatom, Slavo-
nijom, Južnom Srbijom i Bokom Kotor-

skom, preko koje se — po mišljenju ove

grupe -— može ostvariti najbolja i najra-

cionalnija veza Beograda s Crnom Gorom

i drugim izlazom na Jadranskome moru.

Rad ovih pruga mogao bi se svršiti
za 5 do 6 godina, a dužina bi mnijela oko
1400 kilometara.

U vezi s ovim radovima imalo bi se
podići veliko morsko i rječno pristanište. -
Troškovi oko ovih pruga iznijeli bi 4 mi-
ljarde dinara, ne računajući podizanje obje-
kata, velikog broja elevatora za žito, ma-
gazina za robu, koja je izložena kvaru.
Naročito se predviđa organizacija hladnog |
transporta za svjetske pijace.

Društvo ističe potrebu, da se s obzi-
rom na ekonomske prilike naše države, a

tako isto zbog čisto vojničkih razloga, pri-

stupi čim prije građenju. |
Društvo predlaže građenje ovih pruga
putem koncesija, “pošto država niti ima
dovoljno gotovine za ovakovo veliko po-
duzeće, niti je u izgledu, da zaključi za-

ćaja. vozova,. Poslije 25: e | ime me : seta

va >

imala pravo deng a do pe

ka, Tom. svečanom činu | imate Si d
delegati iz cijelog Primorja, te muzika na-

-cijonalističke omladine iz Sutivana na Braču

na, predsjednih jugoslavenske akademije,
g. Dr. Jovan pm ijedno predavanje

. “ KE. *t
ć o

M3 nawe Kpamesune. .

OJLIHKOBAIbE XPBATCKHX cena;

IberoBo BenuuancTBo Kpam OJLIAKO- |
Bao je cena Mano HaGpije u JiparukOBau.

y XpBarckoj OpjenoM €B. CaBe 360r Ii.
= Prosvjete odredilo je u svoje vrijeme jednu

XOBHX 34Clyra HA NOJbY KyiType.

Ea oč

—_—

-—

ičnije suditi. Staroj borbi, i ako je bila besmislena i i vrlo
ogrešna, ipak joj se ne može poreći istinski patriotizam
zanosni idealizam. Da je bio udaren pravi

formu i pravac djelovanja,
otrenuti. To djelov anje mi

put, koliko
danas bi

. cBoje,

jam u tome cilju. Koncesija da traje na Benom na dine države,

80 godina računajući od. početka. saobra- Pi

Mi

"1
Eo] djece doraslih za školu, ali nisu mogla biti

nule u jednu odredški: struju, te joj silom namelli jednn
od kojega se masa _ ne može
že da bude i sasvim na štetu

tuuhy onu Pnoij vo JIME HOBE Pika
 uyčke: Bnane MoJium Bac a npuMure yBje-

pete 0 HAIJEM CPJLAUHOM MH HCKPEHOM NpH-

 jareeTBy. .

RIE OČIT: Tlamwuh OJIFOBOPHO je: Y nume
Brage Cprncko-XpBaTcKO-C/1oBenauke uy
3axBabyjeM  najcpnauunje  Bauioj
Ekcuejenuuju 3a  cpnauno  npujare/bcTBO
H3PAKEHO  TIpuduKOM  OGpazoBaw»a Baume
oBnane. YGeljeu, na he ce Haua capajiva
HACTABHTH M IAJBE CA HCTHM NpujaTe/b6CTBOM,
ja Bac MOJIHM, Pocnonune [Ipencjenanue,
Na npumuTe yBjepeibe MOTA HajBHLIer  IIO-
IUTOBAIbA. |

 Kpamesa 3AXBAJIA nokpajunCKOM
namjecHuKy.
 Focm. /Ip. Meranunh, nokpajuucku Ha-
mjecuuk 34 Jlammanujy npumuo je oBy. 3a-

|  XxBaNy: HberoBo BezuuaHcrBO Kpab, 2up-

HYT NpujaTHO UECTHTKOM y HME Ny 4AHCTBA
Jlanmanuje, npujukoM FberoBe Bjepujiće,
Gaarou3BoJeo je HapenuTu, za Bam u3ja-

BHM HberoBy 3aXBAJIHOCT,

(Bi: DiE meda KaGunera, nomMoliuu_ mu-
 mucrap. dipazo mup Jankosuh Cc. p.

Kulturne bilješke,

Naše osnovne škole. Kulturna svje-
ddšba jednog naroda najbolje se odrazuje

u broju škola i postotku pismenosti. Kako :

u tom pogledu mi stojimo prikazao je u
svome govoru narodni poslanik i referent
Glavnog Odbora za Prosvetnu Politiku
g. Miloš Trifković. Na konferenciji radi-
okalne stranke u Beogradu referisao je o
tom pitanju, te je iznio sliku koja nije
nimalo utješna već baš mora da zabrinjuje.
ne-

sja daj

Čeha nepismenih je samo I a
Koliko smo zaostali. u pogledu osnov-

. ne: ue kazuju ovi podatci :
| Prije. rata, prama izvještaju ministra
prosvjete, bilo je u Srbiji 380.000 djece
od 6-12 godina a od njih je išlo u školu

Ne iv održ M
a njen poziv održat će se ovih: da 2 samo 190.000 đaka.

U Bosni i Hercegovini ima oko 200, 000

upisana jer prosto nemaju škole. Za to bi
trebalo dići preko 2000 novih škola.
Dovolino je ovo, a da dalje ne izno-

.simo, kako smo mnogo zaostali i gdje nas

čeka tvrd i ozbiljan rad.

Zakon o pozorištima. Ministarstvo

va ku gia divjeka: Kod ska

—_

“u.

kalao sa zadatkom da izradi definitivni |
zakon o narodnim pozorištima. Ovo dana.
sastala se je ova komisija i donijela nacrt |

——.

Na

zakona. Ovaj zakon u glavnome centrali.

zuje sva zemaljska pozorišta i ujedinjuje -
< njihovu administraciju.

rišta dijele na centralna, oblasna i grad-

ska. U prvu kategoriju spadaju: Beograd, |
Zagreb i Ljubljana, a drugu : Skoplje, Novi |

Sad, Osijek, Sarajevo i Spltt.

Po njemu se pozo- |

Obezbijeđenje glumaca predviđeno je :

u zakonu,

a tu dužnost ima da država .

preuzme na sebe. Dopuštaju se osnovanja Ž
privatnih pozorišta pod uslovom, da im je
opstanak osiguran i da im cilj ima biti >
samo odgajanje i razvijanje umjetnosti a <
ne spekulacija eksploatišući glumački poziv.

Ekonomske i gospodarstvene: bilješke.

Fuzija. banaka. Upravni odbori Srp-
ske Centralne. Banke za Bosnu

govinu te Srpske Privredne banke u Sa-
međusobnog |

sporazuma, stvorili su zaključak, da se ova -

rajevu, nakon  jednodušnog
dva najveća srpska zavoda u Bosni i Her-
cegovini_ sjedine. U tu snrhu sazvate su
za 22. januara ov. god. glavne skupštine
obiju banaka, koje će imati da prime pre-
dlog Upravnih Odbora _o fuziji. Nova fu-
zijona banka imaće sada potpuno uplaće-
ni akcijski kapital od 40,000.000 kruna

a sa povišicom, koja će se odmah izvršiti |
60.000.000 kruna, — sa još oko 30 mili- E

jona kruna rezerve. Akcijski kapital fu-
zione banke predviđen je docnije na 169
milijona kruna — tako, da će nova 1u-
ziona banka. spadati medu najveće nov-

očane zavode u našoj državi.

" Benedikt XV.

Na osvitku nedjelje preminuo je $v.

Otac Papa _ Benedikt XV. Brujanje zvona

i izvješavanje crnine po crkvama javljalo
je da je preminuo poglavica rimokatoličke

crkve.

Sje: transit gloria mundi!

> Papa Benedikt . XV. bio je. jedan od d
agilnih_ reformatora, Samo što u tome nije
baš najbolje uspijevao. Svakako jedno mu >

je uspjelo: da se izmiri sa. Francuskom i

oda sa njome uspostavi odnose. Ima dosta

zn načenja i to što je prilikom njegove smrti
prvi put
ministra na sažaljenje u Vatikan.

Za vrijeme rata mnogo je nastojao
da dođe do mira, nešto iz svoje incijative
a nešto što su se zbog mira na njega
obraćali, da bude posrednik. | do

Posljednja poslanica Pape Benedikta
XV bila je upravljena čehoslovačkom sve-

ćenstvu. U toj poslanici naglašava potre-
bu neorganizacije odgoja svećeničkog pod-

miatk A;

oslabiše, i brzo se nađoše u redovima. bujice mase, koju
su do tada karali, uvjereni da sada rade i ispravno. S toga
se svaka prevrtjivost ne smije odmah krstiti beskarakter-

i Herce-

poslala zvanična Italija svoga |

* bilo oduševljenog patriotizma, volje i snage,
ila drukčija jeka na Balkanu.

Možda kogod postavi — na prvi mah prilično oprav-
ano — pitanje: Kako to, da u našoj prijašnoj borbi, koju
u vodili milijuni našeg dvoimenog naroda, nije bilo, barem
jednom malom dijelu, ljudi; koji bi bili toliko pronicavi
toliki patriote, da narod skrenu od one borbe za koju
jeni da je patrijotska, a tamo je samo na korist trećega

na zator zavađenih ?* Zar između milijuna nije se moglo |

aći nekoliko ljudi, koji bi mogli da dokumentiraju svoju
ronicavost i auktoritet, pa da skrenu struju borbe i da
1 borbu svrate na jedan drugi, tačni put? Ako je tako,
nda je znak da smo nezreli za pravu i čistu narodnu
orbu, jer nijesmo dorasli ni da se toliko orjentišemo pa
a znamo kakva nam borba treba, a kamo li da je vodimo
pogotovo izvojujemo. Suviše, niko ne može reći, da
ida nijesmo imali odlučnih boraca, dobrih političara, opro-
anih patriota i spremnih vođa od jakog utjecaja.
Ovakovo pitanje bilo bi na svom mjestu, kad bi smo
ašu prijašnju borbu jednostrano prosuđivali, biva: sudeći
orbu samo kao borbu a ne tražeći joj uzrok : prosuđujuć
jela samo kao djela a ne obaziruć se što ih rukovodi ;
ledajući požrtvovni i karakterni patriotizam u veličini žrtve
ne u pravom uspjehu; gledajuć, napokon, uspjeh u
spjehu lažne pobjede a ne pravog cilja. Ali, ako proučimo
drugu stranu našeg prošlog javnog rada, onda ovo

tanje nije na svome mjestu. Kod prosuđivanja javnog
ida masi treba uzeti za glavnu podlogu psihološku stranu |
ime mase, ispitujući uzroke i prilike koje su masu pokre-|

#

mase, ali masa to nije kadra ni da vidi ni da rasudi, jer
je pod utjecajem, koji je čak mnogo jači i od same volje.
Taj utjecaj toliko je jak, da mu se ne mogu oteti ni oni
koji uoče krivi put kojim: se ide. Dogodi se, da se pogdjekoji
iači duh izdvoji iz mase, i da jek svoj istinski i pravi
glas, ali mu se obično dogodi, da ga masa proglasi ili
narodnim izdajicom, ili, u najmanju ruku, njegov glas

LA
ostane vox claman tisa masa i njen rad idu dalje!

istim putem, sigurni da je taj naispravniji. Mi smo imali
jakih i pronicavih umova, koji su vidjeli i znali način, kako
treba za narod raditi i kako sam narod mora da radi.
Oni su sa velikom snagom dizali svoj glasa sa još jačom
energijom krčili put, ali, i i pokraj svoje duševne snage,
ne uspješe, jer je psihološki utjecaj priliku na masu bio
mnogo iači nego njihov. Da: samo spomenem Vladiku Rada |;
i Štrosmajera, Pavlinovića: i Sundečića,

Prilike, pa im bio i ne znam kako neznatan izvor,
kadre su, češto, da masi nametnu svoju volju koju masa,
nesvjesno i bez ikakve snage da joj se otme, čvrsto pri-
hvati sigurna da joj je rad, diktiran novim duševnim 1
raspoloženjem, najispravniji i ako je u stvari potpuno
protivno. Ona se za taj rad ne samo žrtvuje već i gine.
Ta nametnuta volja slična. je priljepčivoj bolesti, jer. ona
zahvaća od proste mase na više. Njoj podlijegaju jednako
i učeni i pronicavi i energični, te postaju vođama. Njome,
na svrhu, podliježu i oni lači umovi, koji su znali da se
glasno jave upiruć prstom na stranputicu kojom se ide i po-
kazujuć pravi pne ai: kad ih proglasiše izdajicama, brzo se
posuše pepelom; a, kad im glas ostade vox clamantis,

nošću, ako je nastala usljed jakog psihološkog “utjecaja

prilika, ler je taj utjecaj jači od individualne volje, koja
le primorana da se asimiluje sa voljom mase. Jer kogod
učestvuje u javnom narodnom radu rob je one struje i
njenog raspoloženja u kojem se nalazi masa.

Kad, dakle, naš prijašnji rad posmatramo sa psiho-
loške strane, koja dominira i sa masom i sa pojedincima,
onda ga ne smijemo bezuslovno okrstiti ni besmislenim
ni nepatrijotskim. Smisao mu nalazi jaku i opravdanu
obranu u tadašnjim prilikama a patriotizam u. velikim
žrtvama. Sva osuda mogla bi biti najviše u prijekoru:

radilo se je pogrešno? Ne smijemo osuditi ni pojedine. 1

ljude. Radili su pogrešno ali uistinu toliko patriotski da

ih možemo i unaprijed isticati kao jak primjer. Najizrazitiji

primjer za ovo nalazimo kod pokojnog hrvatskog Ba rina
i vođe Dr. Ante Starčevića,

U našoj prošloj borbi imali smo dosta ljudi, ati de
smo imali čovjeka.

Svaki narodni pokret, izazvan bilo s kog. ika.

obično počinje od omladine. Ona je pravi kvasac koji

nadimlje u najšire dimensije. Taj naraštaj pun je poleta ;

ideala, a ideali jačaju poletizato se omladina brzo zagrije. i

i plane, Ja omladinu cijenim kao proroka. Ideali su vido-

vidi, dakle proročanstva, a omladina je puna ideala, Što E

se ti ideali vrlo malo ostvaruju ili se nikako ne ostv
to ne znači da suoni lažna proročanstva, Kad bi omladina
imala, ili, kad bi bila u stanju da ima hladnog razbor:
koliko neobuzdanog' poleta, njezini ideali, uprav

| njezina
proročanstva, bili u dobrom dijelu oživotvoreni

(Nastaviće se)

aruju, —

ita dao uki