pa do mr ; Crpana 9 Permani sna mm ii dusi NY BPOBHUK Wo h i Ž # di iki ova : m mafa 8 tavnicima u Budimpešti, da potsjete ma- arsku vladu na vojničke klauzule Trija- onskog Ugovora o Miru, odnosno ukidanja | baveze vojne službe. Saveznički predstav- ici posljednji će put potsjetiti mađarsku ladu na njen zadatak u pogledu odluka ontrolne Komisije. Zbog reparacija. Iz Pariza javljaju, da će Poincare pr- om prilikom predložiti Lloyd George-u, u Engleska dade Njemačkoj zajam, kako i mogla izvršiti svoje reparacijske oba- eze. S druge strane opet javlja da će En- leska pristati, da preuzme jedan dio me- unarodnog zajma u kome bi sudjelovala Francuska. Svakako, kako bilo, između ngleske i Francuske neprestano je nate- anje... \vako se više ne može! Mi smo već nekoliko puta morali go- oriti o tome, da je nemoguće za našu 'žavu ostati i dalje sa svojom politikom rema Italiji u sovom lažnom položaju, )ji nam italijanska vlada stvara. Italija iključuje s nama Rapalski ugovor, po )m smo s teškim srcem pristali na vrlo like žrtve, jedino zbog obzira prema rancuskoj i Engleskoj, koie su nam sa- tovale pristanak, a Italija taj ugovor, jim je dobila ono što ničim nije zaslu- la, ni do danas nije izvršila u onom što naše pravo, nego raznim smicalicama' ikušava to izigrati i upotrebljuje izvrše- e ugovora kao ucenu, kojom bi nas ela prisiliti na prethodno | zaključenje sovinskih i saobraćajnih ugovora, kakvi njoj svide. Isto tako u pitanju Rijeke Baroša, u arbanaškim metežima, u :op- > u svim dodirnim tačkama mi nailazimo italijanske spletke, provokacije dvolič- st, spram kojih je nemoćna .sva dobra lja s naše strane, da se s Italijom udese itvrde dobri susedski odnosi. Ali od svih mnogobrojnih protivnič- 1 postupaka s italijanske strane najruž-“ i je onaj, kojim se iz Rima stvara, po- žava i plaća tako zvano »crnogorsko anje“. 2 dy. ea 43 prikosnovenost našega državnoga inte- tela, na svetinju našega unutrašnjega verenstva. E Mi smo već više puta kazali, pa i la moramo ponoviti, da je italijansko walno podržavanje i novčano izdržava- : »6€rnogorskoga pitanja“, a to znači rodnih izdajica, propalica i bandita, akt prijateljstva, kojim se s italijan« : strane ne samo sprečava mogućnost Irih odnosa, nego se izaziva prekid ih odnosa između naše države i lije. | Mi znamo da naša vlada iz toga ne- jateljskoga intrigiranja s italijanske stra- a “ Taj postupak nije samo protiv- ki, nego je to jedno neprijateljsko na. anje na naše narodno ujedinjenje, na nije htela dosada da izvede prirodne kon- | sekvencije stoga, što joj je poznata sva. impotencija te komedijanske drskosti, Ali opet držimo, da se već jednom tome mora | učiniti kraj, jer prezrivo omalovažavanje | te vrste nemoćne drskosti nju hrabri na nastavljanje spletkarenja. Evo se već ne- kakav komitet ,Pro Montenegro“ osmelio, da Konferenciji u Kanu pošlje memoran- dum sa zahtevom, da se rešenje ,crno- gorskoga pitanja“ izvrši plebiscitom ,cr- nogorskoga“ naroda. Taj su memorandum potpisali 28 italijanskih senatora i 58 po« slanika, koji po urođenoj bombastoj fra-: zeologiji u memorandumu kažu: ,Mi Ita- lijani, potomci velikog Mazzinija, podnijeli smo žrtve i stradanja u svetskom ratu, za to, što smo bili uvereni, da će po. beda doneti trijumf osveštenoga prin- cipa slobode svima narodima, od najvećih do najmanjih“. | l take zahteve podržava italijanska vlada i svojom izjavom u Parlamentu, da »crnogorsko pitanje“ postoji, i novčanim izdržavanjem narodnih odmetnika i ban- dita iz Crne Gore. li italijanski intriganti stvaraju za svoju potrebu zaseban ,crnogorski narod“ praveći se da ne znaju da je naziv ,cr- nogorski narod“ još veća besmislica. Neka na pr. posluži naziv ,neapolitanski narod*, koji su Italijani, silom oružja morali uve- sti u narodno italijansko ujedinjenje, dok su Crnogorci svojom Odlukom stupili u svoje srpsko narodno ujedinjenje, za koje su kroz vekove krv lili i junački se bo- rili. Takva italijanska politika i ti italijan- ski intriganti protiv naše slobode i na- rodnoga ujedinjenja prava su pogrda i za istoriju svoga sopstvenoga oslobođenja i ujedinjenja, i za velikoga Mazzinija, na koga se oni lažljivo pozivaju, jer je on bio najveći apostol narodnoga ujedinjenja, a najveći protivnik svakoga pijemontstva, toskanstva, romanjstva, neapolitanstva, pa i crnogorstva. | U ovome što se u Italiji radi ne samo onema doslednosti, ni kakve god dobre: dec AKO AS AČD * Vaso g) gasročkvij Hlad «4 ki AH M. volje za prijateljske odnose s našom dr- žavom, nego nema ni trunke državničke pameti. Jednovremeno s podržavanjem | >Crnogorstva“ protiv S rpstvai sa šiljanjem memoranduma u korist plebiscita »Crnogorskoga naroda“, predsednik itali- janske vlade Bonomi izjavio je, da _itali- jansko protivljenje nije upravljeno protiv. Srba, nego protiv Hrvata i Slovenaca. M Zar se u Rimu zbilja misli, da tako. plitkoumnim pokušajima upletanja u naše. unutrašnje nesuglasice između Hrvata i Srba, može biti kakve koristi za italijan-. ske smerove? A već i da ne govorimo 0 toj ludosti. da se ta izjava naklonosti pre- ma Srbima, a odvratnosti prema Hrvati-. TAR ANA eko ali opet vrlo blizu. Sigurno ne mnogi, kao i jutros -——— Kg ; < dii U | PRA ; ma i Slovencima čini skoro jednovremeno s izjavom o postojanju ,crnogorskoga pi- tanja“ i sa šiljanjem plebiscitu ,crnogorskoga naroda* i to u memoranduma o ime Mazzinija i u ime italijanskih zasluga za pobedu načela ravnopravnosti svih na- roda i velikih i malih! S naše strane mora se sve učiniti da se već jednom iziđe iz ovoga lažnoga po- ložaja u političkim odnosina između nas i Italije. Na osnovi onake dvoličnosti, nei- skrenosti i platkoumnosti ne mogu se razviti nikakvi odnosi, a najmanje odnosi prijateljskoga susedstva i privrednoga pro- meta, kakve mi iskreno želimo i kakvi, po našem najdubljem uverenju, najbolje odgovaraju i italijanskim i našim intere- sima. »Zpoeosuncku Fnacnuk“ Novi telefonski pravilnik. U ministarstvu pošta i telegrafa izra- den je nov telefonski pravilnik, koji stupa u život 1. februara 0. g., a kojim se pot- puno reguliše i izjednačuje telefonska služba kod sviju telefonskih stanica u našoj kra- ljevini. Takse su ostale u glavnome iste, izu- zev mjesta, u kojima ima manje od de- set pretplatnika, gdje je pretplata sma- njena za dvije petine od dosadašnje pret- plate. Međutim uvedene su nove takse za pomoćne aparate. Za pomoćnu centralu (mijenjić) kod pretplatnika, ako je za istu vezano 3—10 sporednih aparata plaća se 180 din. godišnje pretplate, ako je pak vezano više od 10 sporednih aparata, * pretplata je 360 din. godišnje. Pretplata za sporedni aparat iznosi 120 dinara go- dišnje, a za stalno zvono 100 dinara. Želi li pretplatnik da ga telefonska stanica stalno budi u određeno vrijeme, ili da mu kakvu drugu opomenu čini, plaća za ovu uslugu godišnju pretplatu od 120 din. Pretplatnik može imati i stalnu vezu sa > kojom drugom pretplatničkom stanicom u | istom mjestu, a tako isto, ako to broj žica dozvoljava, i u međugradskom, zašto se plaća mjesečna pretplata od deset dinara od pretplatničke stanice. Kona Za telefone postavljene na velikom kompleksu imanja, rudnicima itd.ne plaća se nikakva pretplata, ako telefonske linije ne izlaze izvan granica jednog imanja. Ali, ako linije ovih telefona prelaze dr- žavno ili drugo privatno zemljište, plaća se za svaki aparat, bio na vlastitom ili tuđem zemljištu po 50 din. Ako je ovakva linija u vezi sa državnom mrežom, onda se za prvu stanicu vezanu sa državnom mrežom plaća od 1500—2500 din., a za sotale aparate po 50 din. “telefonskih pozivnica sa pretplatničkog te- | lefonske govornice po svima pošt. telef. | aparata plaća se jedan dinar, u Za pravo izmjenjivanja telegrama i atas GEES =i lefona plaća se godišnje 120 dinara. 1 Za međugradske razgovore plaća se Ž kaaatah/tri minuta ea 4 ek 0 d do 100 km. 3 dinara, od 100—200 km. 6 dinara, od 200—-400 km. 8 dinara, preko 400 km. 10 dinara. + Da bi se telefoni što više stavljali na | raspoloženje, ustanovljuju se javne te- i telegr. nadleštvima. Pored ovoga, do- | zvoljava se da privatna lica zakupe više ovih javnih govornica, koje se mogu in- stalisati po prodavaonicama dućana ili monopolisanih artikala, kioscima kao pa- robrodarskim i željezničkim stanicama. Pretplata za javne govornice iznosi 1800 dinara godišnje, ako su upotrebljeni dr- žavni aparati, a 900 ako su automatski, koje sopstvenik govornice ima sam da nabavi. Bi. g Za svaki završeni razgovor sa ovih korist i joj sopstvenika govornice. Ovu taksu osim javnih govornica nitko ne smije naplaćivati, inače će se telefon oduzeti onima, koji bi za službu njihovim telefonima naplaćivali bilo kakvu taksu. Kad Papa umre ..... Kad Papa umre, dužnost je prefekta apostolske palače da o tome odmah izvi- jesti kardinala komornika (Camerlenga). jd On polazi u Vatikan i tu cstaje sve dok se svrši izbor novoga Pape. Mrtvo tijelo papino leži u krevetu sa licem pokrivenim bijelom koprenom. Ko- mornik klekne na ljubičast: jastuk, pomoli se tiho za pokojnika i skin mu koprenu s lica. Zatim uzme srebrni čekić i udari njime mrtvaca triput po čelu, zazvavši ga tri puta krsnim imenom. Iza toga se okre- ne ljudima i kaže: Papa je zaista mrtav! i tisa ra ap a RO e Tv: £ Savom ž ino Zajedno sa prisutnima izmoli psalam ,De | .profundis“ i uzme papin ,ribarski prsten“ (pečat), kao znak privremene vlasti, koju | drži onda u pukamatć s Nakon toga Komornik izvijesti o smrli Pape gradskoga Vikara, a ovaj opet izvi- jesti rimski puk. Odmah se preko kardi- nala izvijeste i strani poslanici, a međutim se zatvore vrata vatikanske palače. U isto vrijeme, kardinali koji se na- laze u Rimu, drže sjednice, 1a kojima odlu- oče o ukopu i mjestu gdje će se držati konklave. . ; ii Dvadeset i četiri sata nakon smrti Pape, balsamaju mu tijelo. Nakon balsa- movanja obuku mrtvo tijelo u pontifikalno Odijelo, te ga izlože u bazilici Sv. Petra. Nakon smrti papine čitaju se zadušni- ce devet dana, a posljednji dan drži jedan: prelat, poslije zadušnica, nadgrobno slovo. ——— “"“"“vđ_ ooo ooo edljivo i sa nekom nasladom promatraju, te uživaju jer ju Kuda se krećem. Ja prolazim polako ali ravno, oga se ne osvrčuć, ne toliko da sebe poštedim igodnog raspoloženja što glednju ti sitni duhovi da neni izazovu, koliko, kao iz nekog opreza, da mi na od ga ne čitaju ono što mislim i o čemu mislim, jer tada bi pao, a to oni baš i traže. Bilo je slučajeva i prilika, l se je kod nas, još u normalno vrijeme, sudio i osudio čni posmijeh ili licem iskazano raspoloženje. Misli su »odne. One mogu po voljiida se vesele i da se žaloste,. žele dobro ili zlo, jer im se nije kadar naći svjedok. * stoga ne mogu biti osuđene: [J Ime se zato progone i muče, a koga progone radi inišljenja, Njegovo . . . *, e je predstavnik uvjerenja, taj uz bol osjeća i sreću. — Aha! Ti nemaš ovo!; čuh kako neko, sa smije- , gotovo viče. Okrenem se na stranu i ugledam pred om tri moja mlada prijatelja. — Viđi! viđi!; viču smijuć se i žureći prema meni, ruci im leprša komad hartije. Ja se odmah sjetih što je. Nekako mehanično tarih u u džep te izvnkoh svoj poziv, zalepršam i ja njime se razvije i kratko im odgovorim : — Evo gat | — Hahaha! Dakle i Vaše Gospodstvo već pozvano? ; nu da se šale a neprestano se smiju. Taj me njihov jeh s jedne strane radovao a s lovao me je pri pomisli, druge zabrinjavao, da je to znak postojane go- isli za sve ono što je neizvjesno a što ih čeka; a rinjavao me je pri pomisli, da bi to mogao biti znak ašluka mladih godina, koje još ne +. ) * X . *,".. . * teći da će ih u svim prilikama i na svakom mjesti 0) poznaju svijet, »,dočekivati sa: Vaše Gospodstvo! kao što u ovom pozivu stoji. Još gore, ako je taj smijeh zgodno srestvo, koje se samo od sebe _nametlo, da im ubije ili ublaži strah pred neizvjesnošću koja ih čeka. Ne znajući, na prvi mah, | kako da im smijeh prosudim, te ne htijući im kvariti raspoloženja, počnem i ja da se smijem i da im pravim društvo u dobrom raspoloženju. — Da, po svaki način, i Moje Gospostvo izvoljelo je biti pozvano; počnem da govorim i da se klanjam. — A kada ćemo? ; zapita jedan. — Bezodvlačno! upadoh brzo. — Ja već idem. i GU OkO.2: 4 BRU Si zagraktaše sva tro- Jica prama meni. aki — Bezodvlačnol!; ponovih ja. Eto pročitajte još jednom poziv. di Njih trojica prinesoše, kao po komandi, poziv pred oči, i stadoše glasno i unisono da čitaju: Pozivlje se V.G. da se bezodvlačno ponesete Tu sva trojica stadoše, pogledaše mene, pogledaše se među se i prasnuše u neki neobuzdani smijeh, koji je svraćao na nas povećanu pažnju prolaznika. Krenusmo. Moji prijatelji puni vragolija, gotovo razu- zdanosti; ja pun misli. Vragolije su sredstvo varanja samog sebe, misli daju više izražaj brige i trpljenja ali vode na čistinu. Ja već osjećam da me nešto tišti i pripremam se, da me ništa ne iznenadi i ne_glomije; oni sada varaju sebe nestašlukom, a kasnije može vrlo lako da ih napane neugodno iznenađenje, te će morati, nepripravni, vrlo teško da trpe. Ja trpim sada, ali resignirano, oni će trpiti kašnje ali teže, Opažam ih, i ne ću da im dajem doktrina. r v Ka * h ke I +. . . To baš ne bi bilo od mene pametno. Mladi su, pa imaju vremena da iskuse, a iskustvo će im svakako više vrije- hiditi od obične doktrine. # Izdušismo iz ulične vreve i stigosmo na Pile, zapadno dubrovačke predgrađe. Jednome od mojih prijatelja kuća . je odmah tu, blizu. | — Idem da se javim majci !; kaže nam, a mi za njime. Ali majka već nešto načula, pa se uznemirila, te ne čeka na prozoru već išetala naprijed i i izlazi preda nj. Do Ko je imao majku, bolje je pozna nego onaj koji je ima. Ja sam imao majku, pa mogu da bolje i tačnije prosudim ovo njeno zabrinuto išetanje pred sina; moguće mi je, da vještije razmrsim ono klupko raznih osjećaja, misli, slutnja i strahovanja, koje joj se onako naglo zamr- silo netom je nešto načula, a što bi joj moglo sina da snađe. Svako iščekivanje, ma koliko bilo indiferentno, može, u početku, za neko kratko vrijeme, da bude i neosjetno, ali, već nakon izvjesnog vremena, počne pomalo i poste- peno da djeluje na onoka koji iščekuje. U početku počne hvatati neki dosadni i neprijatni nemir, kog se gledaš na svaku ruku otresti, te mu se otimlješ uvjeravajući sam sebe, kako to čekanje ne će dugo trajati. Zatim nemir počne rasti i postepeno se pretvarati u nervoznost, koja navaljuje da osvoji. i rba. a nastojiš na sve načine da se oslobodiš tog novog i neugod- nog raspoloženja. Nemir počne vidnije da se ispoljava. ; Osjećaš neko unutarnje guranje, koje onemogućuje mo- g gućnost da se održiš dulje na jednom mjestu. Ako sjediš nešto te gura da ustaneš; ako stojiš, i bi da A kad dovoljno izmijeniš ustajanje i s šećeš neprestano se okrečuć pram iščekuješ. Nervoznost raste i u neku tajnu vrstu bolesti, koja te sve jače zahvaća, sve- jedno kao trakovi kakvog polipa. (Nastaviće 56) | jedanje, počneš da čeka sina, jedinca, Tad već nastaje pomalo borba, u kojoj: E + PADANJE y x CI SAME ONOJ strani odakle / jace osvaja, i počne da prelazi Pe: onda bi da sjedeš.