o o 2.

gavra 3
H Be 4

IV BPOBHHK, > MRA

Pam idi ani dii, Paar“

_Bpoj 13.4

sili

niš zakon o skupoći.

Problem skupoće tišti cio svijeti i onaj
te ima dobru i zdravu valutu i onaj te
ima rđavu valutu. O ovome problemu pi-
sale su u novine razni auktoriteti, pred-
lagali razne vrste riješenja i stvarali razne
vrste zakona. | u našoj državi jedno od
najtežih pitanja to je zaista pitanje sku-
poće životnih namirnica. Mučilo se je na
više načina, da se stane na put brzom i
nesrazmjerno grdnom skakanju cijena ži-
votnim namirnicama baš kod nas, koji
smo u tome pogledu najbogatija država
u Evropi. Kod nas se je zbog skupoće bilo
ustanovilo i ,sudove za suzbijanje skupoće“
koji su bili po raznim mjestima, ali sa
praktične strane ti sudovi nijesu u sku-
poći ništa pomogli. S toga se došlo do
zaključka da se ti sudovi za suzbijanje
skupoće ukinu, a izašao je novi zakon,
pa je suđenje o prijavama proti skupoći po-
vjereno opet redovnim sudovima.
. » Predmet novog zakona sačinjavaju
sve životne namirnice te drugi predmeti
prijeke potrebe, kao n. pr. odjeća, obuća,
ogrijev, osvjetljenje, ljekovi i slično,
Po novom zakonu kazne se: svi
oni koji ne označe cijene na predmetima
što su na prodaji, koji sakrivaju robu,

koji traže veću cijenu od obične i dozvo-

ljene trgovačke čiste dobiti, a ta ne smije
u nijednom slučaju biti veća od 25 po sto.
Zanatlije, ako traže pretjeranu cijenu, biva
veću od pristojne zarade; svi oni koji
lažno mjere i smanjuju obroke životnih
namirnica pri prodaji, koji se bave lanča-
nom trgovinom i nečistom spekulacijom.
Naročito se kazni dogovaranje između
producenata ili posrednika da bi se cijena
podigla. Zabranjeno je također_ kupovati
namirnice na trgovima i sajmovima u
svrhu preprodaje na istome mjestu i za vri-
jeme trajanja istog pazarnog dana, te ku-
povanje namirnica na putu prije nego
stignu u grad, e da ih tako u gradu ne
(bude inu a, ih hosa Mangi

MI tako ka: “oni,
odvraćaja daj Ma dahele u grad ži-
ovotne namirnice u namjeri da ih bude
manje ili da ih uopće ne bude, ili koji u
tu svrhu uništavaju namirnice ili nude
veću cijenu od tržne cijene.

Kazne su od 1 do 6 mjeseca zatvora,
ujedno sa globom 5000, 10.000 i 50.000
dinara, a liferanti i do 100.000 dinara uz
gubitak cijele robe koja je bila predmet
krivičnog djela. Zatvor se ne smije pre-
otvoriti u globu. Ako neko ponovi ove
prekršaje mora mu se privremeno ili
sasvim zabraniti dalje rad i prodaja.

Proti krivcima sudiće uvijek kotarski
sudovi, te se stvar ne će otezati dugim

nm

a

-

degenerisanog pijanicu i njegovu porodicu, a s druge,
trezvenog čovjeka zdrava i jaka, kome na domu
i ako tanka zdravlja,

opet,
sve napreduje i cvati. Vidjeh ga,

koji

=

ka Dok AA kota :

bima. već će se, na. Količina TRA dr map. y vjenikene on je nornomarao upalom

žavnog tužioca, kad ovaj primi. prijavu, o“ njenom u marepnjajnom nomotin. Kar je

odmah ureći rasprava. #.

Sad je red i na vlastima a i na po- |
jedincima i po svoj sopstveni i po opći jom, om je ya ocraje pojiomy6e Guo npBu
interes, da se strogo pazi na to, da li se |
krši zakon, te da se u nekoliko stane na:
put ovoj grdnoj skupoći koja nas svak j

> BaIbeM H COIICTBEHOM OIIACHOLIMJ Nok. BJa-
Yeranak Huje

dana sve jače gnjavi.

H3 rope Jlagmanuje.

* Bnanumup /lecuuua.

HaKOH JIyber 4 TELIKOT GOJOBAIbA ripe+
MuHyO je y cBoM 3aBuuajy y OGpoBuy, oBaj
uecTHTH u HeceGuuHu po/10/6y6, y oumaknoj
FOJIHHH 2KHBOTA, Y KPyry CBOje OOHTEJBH,
OrnakaH o; o mMuoroGpojuux npujaresba u
iuroBare;ba. FberoB jaku 1yx, koju je Ba3ja:
FOj4O y3BHUIEH€ MHCJIH, NAK CHAKHH H OT-
nopuu rjezecuu cacTaB yryuiua je mocre-
neHO CMpTHA KOCA, OCTABJbajyliH y, HaIOJ
cpenuuu jeuy nycroui, koja ce ue 3a60-
paB;ba, uru he ce oma MOhH TAKO JIAaKO H
Gp30 za samMujeHu. |

EHberoBa cMpT uuje Hacrynujna Heoue-
KHBAHa, aJIH je OHA HApOJIL y ZAHALIIGHM
NPHJIHKAMA  OXKAJIOCTHMJIA,
HALI NPBAK NpPpeMUHYO HEHAIHO H y UBHjETY
MJIajtocTH. Mnore nam cjajie 4 Ty>KH€ yCIIO+

MeHe nmpejujehy yMOM HecTajai>eM OBOTA.

uoBjeka. OuMax.y noueTKy Hapojnor ocBje-
uHuBaia u 6op6e, ou je 6uo meljy onom
mjejanoM cpnekux 6opana, Koju je y cBo-
joj kpajunu, ruje je uMao Banpenua  yTH-

naja “u omanocru pa3sBuo ujejy HapoHe.

CBHjecru u ca ycnjexom je upoBaljao ysa
CBe MOryhe NIpOTHBHOCTU H CMHLAJIMILE ay-
crpujckux BJacru. 3aro je 3a HenpeKnjiHu
HH3 FOJIHHA GuO nouamiheH HAPOJHHM IO-

oBjepemeM u Cupan nauennukoM  Oriiuie

oGpoBauke. Buo je TauaH u CKPyNOJIOZAH V
cBojoj yx&KHOCTH, TE je NOJ IBETOBHM HAYEJI-

HHKOBAIPeEM OrnihiuHa y cBaKkom nomiejy Ha-

npenoBaa. VocrO/b6y6HB M NpujaTeJeku y

KAO Ja je \(oBaj |

CBOME OMy, Guo je jom HAJACBE NOyu.BHB !

u pasGopur y uspaxajy, ormen u I>yGasam
y onxokensy. ca.  CBAKHM_ 6e3: pasanre. To: Brna
34HCTa BPJO NOXBAJIH€  O/IJIMKE, Koje od

OCTABJbA HAMA y aMaH€T, Ja ce qa
TAKHM YCIIOMEHAMA, ua
Va oBake BPJIHH€, HAPABHO na je“ ou

GHO IYGIbeH H NOLITOBAH HE CAMO y cBOMe|

Kpajy, Bei 4 y cycjenuoj Jluuu u y Ilamma-
uju rzije je y pezoBuMa cpricke crpanke,
jom oz nok. CaBe BjenanoBuhia Guo 4 OcTao

KAO yBaxemu npBak, uuja je pujeu Basna
Guga MjepogaBua u y HajTe«HM UYACOBHMA,
Koje je oBa crpanka y cBoje BpujeMe uMara
za npeTypu. OH je uMao xuBa yuemiha y cBa-
KOM HAIIEM HAPOJIHOM NOKpeTy, TE je MHO a
CXBATH NOJOXAj, A HECTO M TIPOABHIH 1O-
rokjaje. CBaku_mokpeT Kojemy je Guo. IMJE

da mi objasniš.

-- A da kuka ćeš:  druičije da sudim ? Baš bi volio

— Kaži, bratac Mita, molim te: misliš li od ono

f,
i h

roj. 1875. pacnnamcao ycranak. y 1lpuum
Tloromima, 3a yjenmibeie BocHe ca CpG6u-

IIpeKO KOra cy UIHJBAH€ MH ONpeMAHe MYHH-
uuja u OCT, YCTAIIAMA, A NIHCAL OHHX BPCTA
Bpno goGpo ce cjeha c Kojum , TIO2KPTBO-

JHMHP .BPIHO OBY YJOFy.
CBPINHO KAKO CY KOJBEJIH IBETOBH 3ZAHETHH-
UH, IH OHH Cy HNAK HMAJIH TO 3AJLOBOJB-
CTBO, INTO CY Y TEILIKHM UACOBHMA OTKPHJIH
CBOjy UHCTY NylIY H POJLOJ6YOJBE.

Y3a cBe TO mokojsuk je zouekao u

HOXKHBHO Hap. CNOGOJLJ H YjeJIMIBEIGE C OHE-

crpane Majke CpGuje, ca Kojom je Basmna

ue3Hy0. A oBora nyra nodekao je joru Butue

OJL OHOTA ILTO Ce BA/BJLA MOTAO H IA HAJA,
GuBa, yjejimibeive uujeora Haliera Hapoa :
Cp6a, XpBara u CnoBenana. 3ak/onuo je
yMOpeHe ouu 3agoBoJbaH, na je u OH CBO-
jam pazoM zmonpuuuo napojnuoj cnoGoju
H yjeuibetby.

JaxBajHu 360r TaKor JjeJoBata, neka

OBE TyXKH& yCNoMeHe Gy,y nocBeliene znpa-

TOM NnoKkojuuKky, a Ha yrjen napaturajy, koju
he La Ce ueIHuH u NOHOCH IPEFOBHM  IIPH-
MjepoM, a u za ra crmjeju.

CnaBa Hnesa6opaBuomM Bsanumupy ]le-
CHHIIH, a EeroBuM cuHoBumMa /Ip. Yporiy y
BoluKy, Kao u OcTAaJIOj CBOjTH HCKPEHO CA-

yueluhie Harnie u 34XBAJIHOF HApOJA.
| I.

gospodarstvene i nrivredne bilješke.

Reparacijona Komisija u Parizu do-
nijela je odluku, da Ugarska ne žigoše
obveznice predratnih negažiranih zajmova

biv. Ugarske, koje su sopstvenost držav-

ljana država nasljednica, a zatekle se na

teritoriji Ugarske na dan stupanja na snagu

Trijanonskog ugovora o miru, bilo da su

tamo prenesene na osnovu zakonskih od-

redaha, ili vojnih mjera biv. Austro-Ugar- |
gio Monarhije.
Obveznice pak: kola | se nalaze na te

“ritoriji država nasljedica, žigosaće se do

28. februara tek. god. žigom dotične dr-

žave. Izuzimlju se od žigosanja obveznice,

za koje sopstvenicći budu podnijeli molbe
do toga dana vladama dotičnih država,
da se obveznice ne žigošu.

U vezi pomenute odluke Reparacione
Komisije, a na osnovu riješenja gosp. Mi-
nistra Financija od 24, januara t. g., po-
zivaju se naši državljani, čijese obveznice
predratnih — negažiranih — zajmova bivše
Ugarske nalaze ma po kome osnovu u
Ugarskoj, ili u državama nasljednicama
biv. Ugarske (Austrija, Ceška, Poljska, Ru-
munija i Italila) da do 15. februara t. g.

pr. ostava, |
eventualan dug, sa koji služi kao garancija;

obvezno je za sve naše državljane,“ |

Fpanena KDIHUKA.

mo PR POPE PE RKO OO OOO

“zaključno podnesu? "molbu Gener, Direkcij
Držav. Dugova sa sledećim podatcima :| |

1. ime i prezime sopstvenika, z zad
manje, mjesto stanovanja (tačna adresa)

2, vrsta (zvaničan: naziv zajma) serija
broj i nominalna vrijednost svake obve
znice; | | i
3. Osnov, po kome su deponovale (N
lombard, sudski depozit itd,

4. Mjesto i ustanova kod koje se nalaze
5. da li su prenijete u Ugarsku n;
osnovu zakonskih odredaba, ili vojni
mjera bivše Austro-Ugarske vlade: |
6. da li su u nekoj državi, nasljednice
bivše Ugarske dobrovoljno  deponirane
ili se po kome drugom «osnovu tamo na
laze ;

7. od kad je sopstvenik tih obveznica;

8. priložiti molbi uvjerenje o držav
'

ljanstvu.
U molbama  (snabdjevene  takseni

markama u smislu zakona o taksama
treba izrično tražiti, da se obveznice ne
žigosane vrate našoj vladi, ;

da se ulož
opozicija protivu definitivnog žigosanja. |
Podnošenje prijave do određenog rok

ra

poslije roka podnesene molbe neće st
moći uzeti i s toga oni će sami imati d
podnesu posljedice koje će nastupiti.

Velika radikalska zabava. U nedjelju
na Sv. Tri Jerarha, kao je bilo javljeno,
održana je u prostranim: i divnim lokalima
Hotel Imperijala, velika radikalna zabava
Odmah moramo istaći da je zabava bili
onakova kakva je trebal: i morala da bude
da je potpuno uspjela jer je za uspjel
imala sve uslove i brojnu snagu stranke
i shvaćanje dužnosti članova stranke. Ni:
jesu mogla njen uspjeh da ometu ni jav:
ni ni tajni napadaji i intrige, pa se s toga
punom uspjehu zabave još više rađujemo

Program zabave koliko Koncertni to
liko i igranka. bili su 1 potpuno. na

“mjestu. :
Po želji dubrovačkih Radikala, Sos

je pozdravio naš davni i dragi prijatel

g. Laza Bogićević, koji \e u vremenu, kadi
je Dubrovnik robovao 'uđinu, bio u Beo
gradu urednik lijepo uređivanog radikal
skog lista ,JyTpo“, i predsjedavajući ze:
maljske organizacije mo Omladine

Gosp. Bogićević je govorio o radu ra
dikalne stranke u prošlosti i sadašnjosti,
O njezinoj svršenoj ulozi u prošlosti i nje:
zinim zadatcima u sadašnjosti za napredak
i sigurnost u budućnosti. Radikalna stran
ka je pokazala baš sa svojom prošlošću
koliko je ona kadra i sa kojom sigurnošću

— Stoji! Tusmo!... upadnem brzo. To sam pitanje
baš i tražio, a znam da ti je u njemu i odgovor:
smo mi krivi. A ja baš cijenim, da ini odgovor nij

svemi

kako hitro i neumorno pješači po slabim putevima i po-
točinama naših. pomorskih sela ; čuh ga kako razumljivo
i lako i narodski utuvljuje seljaku o svemu i svačemu,
kako ga razložito upućuje na dobro, predočujuć mu ubjed-
ljivo, kako srpski rod strada usljed prevelikih Am kod
pojedinaca, porodice i zadruga. Vidjeh oko njega | one
naše dobrodušne seljake, kako ga sa M idoedlsjekon slu-
šaju, kako mu glavom riječ potvrđuju. Vidjeh među njima
i one otresitije kako, na kraju njegova pričanja začinjena,
od vremena do vremena, kojom zgodnom narodnom šalom,
oustaju. približuju mu se, stiskaju mu ruku, pa mu puna
srca zahvaljuju. -—— A ja, eto baš u ovom času, pred ova-
kovim Mitom, gdje mu taj narod, toga našeg seljaka tako
dobrodušna, tako pristupačna, tako gotova da posluša
dobru riječ, nazvah, ni manje ni više, već stokom:
Shvaćam, da je taj moj oštri naziv nekako ubistveno
panuo na dobru i osjetljivu dušu moga druga, pa s toga
i razumjeh njegov sentimentalizam. Ali i sentimentalizam
ne smije da pređe neke granice. On je potreban i ispra-
van dok nosi izražaj dobrote i ljubavi u određenoj mjeri,
ali netom pređe granicu, onda mješte dobrote i ljubavi,
izvrće se u zlosretni obzir sa svim svojim zlim posljedicama.
— Nije to: nemoj! j.. upadnem nekako u vatru.
Za tu stoku vije nego kasapnica.
= — Heheee! Ti onako udrio baš ko kasapin. Pa kako,
molim te, da ne žališ tu svoju rođenu krv, za koju ipak
znaš da je dobrodušna i plemenita ?
U — Eto, ti sudiš, braen Mita, samo sa jedne strane
i to usljed tvog sentimentalizma.

5—6 stotina hiljada bajuneta našeg naroda, što će ga
sada poslati u rat, da tri četvrtine ne ide na ,braću“
Srbe sa onim istim krvološtvom i s4 onom istom uplam-
salom krvi, kao što su nekada išli proti Turčinu, ili, recimo,
kako što su se pred pć vijeka borili proti Italiji? A onaj
četvrti dio, kolikogod drukčije vidi i osjeća, tvrdo je stegnut
sa one tri četvrtine.

— Ne znam koliko ti je razmjer tačan, ali opet, u
stvari je istina.

— Eto, bratac Mita, obijao si ovo naše Primorje,
trčao i penjao se po onim neurednim putevima kao srna,
zalazio u seljačke kuće u kojima si susretao poznato
naše narodno gostoprimstvo, iz kojeg izvire čista iskrenost;
okupljao si tvoje seljake, držao im predavanja, a oni
ne mogli od milina da te se naslušaju. Pa ne čini li ti se i
sada, da si im, recimo, onda u nekim momentima pod-
viknuo; ha, braćo! za mnom u vatru!, da bi svi sigurno
za tobom poletjeli ?

— Tačno !; odgovara mi kratko, a bl Mi od mene
još nešto očekuje: |

— E, sad, brate dragi, misliš li, da dosta od tih seljaka

tog našeg naroda, koji su te onda na dlanu nosili a danas
su pod bajunetom, ne bi na tebe istoga prvi kuršum
ispalili, samo kad bi im se onako podviklo: ha, čto Srba
izdajice! Oni ubiše našega caral? i 9

Mita naheri nekako glavu, zapre pogledom u pod,
pa će u neke: a

— Da vidiš, lako bi moglo i to da bude; ali na
svrhu sve lijepo sračunaj, pa mi kaži: ko je svemu tome kriv?

| potpuno tačan.

— Gle, opet!... Zar ne misliš, da su krivi nekak
Japanci, Kitajei ili... ba
— Polako! prekinem ga.
sve ćemo lako objasniti. |
Deder, da čujem ! |
Pa ti bio i vidio našeg seljaka ?
Bio sam i vidio.
Da je kod njega veliko neimajstvo | i bijeda,
je istina ? : 6 ;
—= (imale.

— Da ga odiru zelenaši, to znaš ? 4
Deru ga, baš bez milosti. doii 4
Kako je sa školama, i to znaš? | 1
Gotovo ih nikako i nemaju. = 4
Da nemaju puteva i da im vode zbog neuređe
nosti potoka | i potočina zemlju raznose, i to ćeš znati ? 2,

— Ito je istina. | i

— Da često cijeli krajevi zapadaju preko zime 1
glad ; je 11? | PRA ;

— Tako je. | | Del). 18

— Da za porez mnogo njih: moraju da A prodadil
jedinicu kravu muzaru; june da. odnesu zelenašu na do
preko interesa od 15—20%/,; a jagnje primaknu € džandari
da ne bi na njih imao krivo srce? Ko

— Tačno je.

— A piju li, piju? g

— Baš piju. > Bau .
(Nastavit će se).

ki

Razgovarajmo hladno

Ke
b.

en