o o 2. gavra 3 H Be 4 IV BPOBHHK, > MRA Pam idi ani dii, Paar“ _Bpoj 13.4 sili niš zakon o skupoći. Problem skupoće tišti cio svijeti i onaj te ima dobru i zdravu valutu i onaj te ima rđavu valutu. O ovome problemu pi- sale su u novine razni auktoriteti, pred- lagali razne vrste riješenja i stvarali razne vrste zakona. | u našoj državi jedno od najtežih pitanja to je zaista pitanje sku- poće životnih namirnica. Mučilo se je na više načina, da se stane na put brzom i nesrazmjerno grdnom skakanju cijena ži- votnim namirnicama baš kod nas, koji smo u tome pogledu najbogatija država u Evropi. Kod nas se je zbog skupoće bilo ustanovilo i ,sudove za suzbijanje skupoće“ koji su bili po raznim mjestima, ali sa praktične strane ti sudovi nijesu u sku- poći ništa pomogli. S toga se došlo do zaključka da se ti sudovi za suzbijanje skupoće ukinu, a izašao je novi zakon, pa je suđenje o prijavama proti skupoći po- vjereno opet redovnim sudovima. . » Predmet novog zakona sačinjavaju sve životne namirnice te drugi predmeti prijeke potrebe, kao n. pr. odjeća, obuća, ogrijev, osvjetljenje, ljekovi i slično, Po novom zakonu kazne se: svi oni koji ne označe cijene na predmetima što su na prodaji, koji sakrivaju robu, koji traže veću cijenu od obične i dozvo- ljene trgovačke čiste dobiti, a ta ne smije u nijednom slučaju biti veća od 25 po sto. Zanatlije, ako traže pretjeranu cijenu, biva veću od pristojne zarade; svi oni koji lažno mjere i smanjuju obroke životnih namirnica pri prodaji, koji se bave lanča- nom trgovinom i nečistom spekulacijom. Naročito se kazni dogovaranje između producenata ili posrednika da bi se cijena podigla. Zabranjeno je također_ kupovati namirnice na trgovima i sajmovima u svrhu preprodaje na istome mjestu i za vri- jeme trajanja istog pazarnog dana, te ku- povanje namirnica na putu prije nego stignu u grad, e da ih tako u gradu ne (bude inu a, ih hosa Mangi MI tako ka: “oni, odvraćaja daj Ma dahele u grad ži- ovotne namirnice u namjeri da ih bude manje ili da ih uopće ne bude, ili koji u tu svrhu uništavaju namirnice ili nude veću cijenu od tržne cijene. Kazne su od 1 do 6 mjeseca zatvora, ujedno sa globom 5000, 10.000 i 50.000 dinara, a liferanti i do 100.000 dinara uz gubitak cijele robe koja je bila predmet krivičnog djela. Zatvor se ne smije pre- otvoriti u globu. Ako neko ponovi ove prekršaje mora mu se privremeno ili sasvim zabraniti dalje rad i prodaja. Proti krivcima sudiće uvijek kotarski sudovi, te se stvar ne će otezati dugim nm a - degenerisanog pijanicu i njegovu porodicu, a s druge, trezvenog čovjeka zdrava i jaka, kome na domu i ako tanka zdravlja, opet, sve napreduje i cvati. Vidjeh ga, koji = ka Dok AA kota : bima. već će se, na. Količina TRA dr map. y vjenikene on je nornomarao upalom žavnog tužioca, kad ovaj primi. prijavu, o“ njenom u marepnjajnom nomotin. Kar je odmah ureći rasprava. #. Sad je red i na vlastima a i na po- | jedincima i po svoj sopstveni i po opći jom, om je ya ocraje pojiomy6e Guo npBu interes, da se strogo pazi na to, da li se | krši zakon, te da se u nekoliko stane na: put ovoj grdnoj skupoći koja nas svak j > BaIbeM H COIICTBEHOM OIIACHOLIMJ Nok. BJa- Yeranak Huje dana sve jače gnjavi. H3 rope Jlagmanuje. * Bnanumup /lecuuua. HaKOH JIyber 4 TELIKOT GOJOBAIbA ripe+ MuHyO je y cBoM 3aBuuajy y OGpoBuy, oBaj uecTHTH u HeceGuuHu po/10/6y6, y oumaknoj FOJIHHH 2KHBOTA, Y KPyry CBOje OOHTEJBH, OrnakaH o; o mMuoroGpojuux npujaresba u iuroBare;ba. FberoB jaku 1yx, koju je Ba3ja: FOj4O y3BHUIEH€ MHCJIH, NAK CHAKHH H OT- nopuu rjezecuu cacTaB yryuiua je mocre- neHO CMpTHA KOCA, OCTABJbajyliH y, HaIOJ cpenuuu jeuy nycroui, koja ce ue 3a60- paB;ba, uru he ce oma MOhH TAKO JIAaKO H Gp30 za samMujeHu. | EHberoBa cMpT uuje Hacrynujna Heoue- KHBAHa, aJIH je OHA HApOJIL y ZAHALIIGHM NPHJIHKAMA OXKAJIOCTHMJIA, HALI NPBAK NpPpeMUHYO HEHAIHO H y UBHjETY MJIajtocTH. Mnore nam cjajie 4 Ty>KH€ yCIIO+ MeHe nmpejujehy yMOM HecTajai>eM OBOTA. uoBjeka. OuMax.y noueTKy Hapojnor ocBje- uHuBaia u 6op6e, ou je 6uo meljy onom mjejanoM cpnekux 6opana, Koju je y cBo- joj kpajunu, ruje je uMao Banpenua yTH- naja “u omanocru pa3sBuo ujejy HapoHe. CBHjecru u ca ycnjexom je upoBaljao ysa CBe MOryhe NIpOTHBHOCTU H CMHLAJIMILE ay- crpujckux BJacru. 3aro je 3a HenpeKnjiHu HH3 FOJIHHA GuO nouamiheH HAPOJHHM IO- oBjepemeM u Cupan nauennukoM Oriiuie oGpoBauke. Buo je TauaH u CKPyNOJIOZAH V cBojoj yx&KHOCTH, TE je NOJ IBETOBHM HAYEJI- HHKOBAIPeEM OrnihiuHa y cBaKkom nomiejy Ha- npenoBaa. VocrO/b6y6HB M NpujaTeJeku y KAO Ja je \(oBaj | CBOME OMy, Guo je jom HAJACBE NOyu.BHB ! u pasGopur y uspaxajy, ormen u I>yGasam y onxokensy. ca. CBAKHM_ 6e3: pasanre. To: Brna 34HCTa BPJO NOXBAJIH€ O/IJIMKE, Koje od OCTABJbA HAMA y aMaH€T, Ja ce qa TAKHM YCIIOMEHAMA, ua Va oBake BPJIHH€, HAPABHO na je“ ou GHO IYGIbeH H NOLITOBAH HE CAMO y cBOMe| Kpajy, Bei 4 y cycjenuoj Jluuu u y Ilamma- uju rzije je y pezoBuMa cpricke crpanke, jom oz nok. CaBe BjenanoBuhia Guo 4 OcTao KAO yBaxemu npBak, uuja je pujeu Basna Guga MjepogaBua u y HajTe«HM UYACOBHMA, Koje je oBa crpanka y cBoje BpujeMe uMara za npeTypu. OH je uMao xuBa yuemiha y cBa- KOM HAIIEM HAPOJIHOM NOKpeTy, TE je MHO a CXBATH NOJOXAj, A HECTO M TIPOABHIH 1O- rokjaje. CBaku_mokpeT Kojemy je Guo. IMJE da mi objasniš. -- A da kuka ćeš: druičije da sudim ? Baš bi volio — Kaži, bratac Mita, molim te: misliš li od ono f, i h roj. 1875. pacnnamcao ycranak. y 1lpuum Tloromima, 3a yjenmibeie BocHe ca CpG6u- IIpeKO KOra cy UIHJBAH€ MH ONpeMAHe MYHH- uuja u OCT, YCTAIIAMA, A NIHCAL OHHX BPCTA Bpno goGpo ce cjeha c Kojum , TIO2KPTBO- JHMHP .BPIHO OBY YJOFy. CBPINHO KAKO CY KOJBEJIH IBETOBH 3ZAHETHH- UH, IH OHH Cy HNAK HMAJIH TO 3AJLOBOJB- CTBO, INTO CY Y TEILIKHM UACOBHMA OTKPHJIH CBOjy UHCTY NylIY H POJLOJ6YOJBE. Y3a cBe TO mokojsuk je zouekao u HOXKHBHO Hap. CNOGOJLJ H YjeJIMIBEIGE C OHE- crpane Majke CpGuje, ca Kojom je Basmna ue3Hy0. A oBora nyra nodekao je joru Butue OJL OHOTA ILTO Ce BA/BJLA MOTAO H IA HAJA, GuBa, yjejimibeive uujeora Haliera Hapoa : Cp6a, XpBara u CnoBenana. 3ak/onuo je yMOpeHe ouu 3agoBoJbaH, na je u OH CBO- jam pazoM zmonpuuuo napojnuoj cnoGoju H yjeuibetby. JaxBajHu 360r TaKor JjeJoBata, neka OBE TyXKH& yCNoMeHe Gy,y nocBeliene znpa- TOM NnoKkojuuKky, a Ha yrjen napaturajy, koju he La Ce ueIHuH u NOHOCH IPEFOBHM IIPH- MjepoM, a u za ra crmjeju. CnaBa Hnesa6opaBuomM Bsanumupy ]le- CHHIIH, a EeroBuM cuHoBumMa /Ip. Yporiy y BoluKy, Kao u OcTAaJIOj CBOjTH HCKPEHO CA- yueluhie Harnie u 34XBAJIHOF HApOJA. | I. gospodarstvene i nrivredne bilješke. Reparacijona Komisija u Parizu do- nijela je odluku, da Ugarska ne žigoše obveznice predratnih negažiranih zajmova biv. Ugarske, koje su sopstvenost držav- ljana država nasljednica, a zatekle se na teritoriji Ugarske na dan stupanja na snagu Trijanonskog ugovora o miru, bilo da su tamo prenesene na osnovu zakonskih od- redaha, ili vojnih mjera biv. Austro-Ugar- | gio Monarhije. Obveznice pak: kola | se nalaze na te “ritoriji država nasljedica, žigosaće se do 28. februara tek. god. žigom dotične dr- žave. Izuzimlju se od žigosanja obveznice, za koje sopstvenicći budu podnijeli molbe do toga dana vladama dotičnih država, da se obveznice ne žigošu. U vezi pomenute odluke Reparacione Komisije, a na osnovu riješenja gosp. Mi- nistra Financija od 24, januara t. g., po- zivaju se naši državljani, čijese obveznice predratnih — negažiranih — zajmova bivše Ugarske nalaze ma po kome osnovu u Ugarskoj, ili u državama nasljednicama biv. Ugarske (Austrija, Ceška, Poljska, Ru- munija i Italila) da do 15. februara t. g. pr. ostava, | eventualan dug, sa koji služi kao garancija; obvezno je za sve naše državljane,“ | Fpanena KDIHUKA. mo PR POPE PE RKO OO OOO “zaključno podnesu? "molbu Gener, Direkcij Držav. Dugova sa sledećim podatcima :| | 1. ime i prezime sopstvenika, z zad manje, mjesto stanovanja (tačna adresa) 2, vrsta (zvaničan: naziv zajma) serija broj i nominalna vrijednost svake obve znice; | | i 3. Osnov, po kome su deponovale (N lombard, sudski depozit itd, 4. Mjesto i ustanova kod koje se nalaze 5. da li su prenijete u Ugarsku n; osnovu zakonskih odredaba, ili vojni mjera bivše Austro-Ugarske vlade: | 6. da li su u nekoj državi, nasljednice bivše Ugarske dobrovoljno deponirane ili se po kome drugom «osnovu tamo na laze ; 7. od kad je sopstvenik tih obveznica; 8. priložiti molbi uvjerenje o držav ' ljanstvu. U molbama (snabdjevene takseni markama u smislu zakona o taksama treba izrično tražiti, da se obveznice ne žigosane vrate našoj vladi, ; da se ulož opozicija protivu definitivnog žigosanja. | Podnošenje prijave do određenog rok ra poslije roka podnesene molbe neće st moći uzeti i s toga oni će sami imati d podnesu posljedice koje će nastupiti. Velika radikalska zabava. U nedjelju na Sv. Tri Jerarha, kao je bilo javljeno, održana je u prostranim: i divnim lokalima Hotel Imperijala, velika radikalna zabava Odmah moramo istaći da je zabava bili onakova kakva je trebal: i morala da bude da je potpuno uspjela jer je za uspjel imala sve uslove i brojnu snagu stranke i shvaćanje dužnosti članova stranke. Ni: jesu mogla njen uspjeh da ometu ni jav: ni ni tajni napadaji i intrige, pa se s toga punom uspjehu zabave još više rađujemo Program zabave koliko Koncertni to liko i igranka. bili su 1 potpuno. na “mjestu. : Po želji dubrovačkih Radikala, Sos je pozdravio naš davni i dragi prijatel g. Laza Bogićević, koji \e u vremenu, kadi je Dubrovnik robovao 'uđinu, bio u Beo gradu urednik lijepo uređivanog radikal skog lista ,JyTpo“, i predsjedavajući ze: maljske organizacije mo Omladine Gosp. Bogićević je govorio o radu ra dikalne stranke u prošlosti i sadašnjosti, O njezinoj svršenoj ulozi u prošlosti i nje: zinim zadatcima u sadašnjosti za napredak i sigurnost u budućnosti. Radikalna stran ka je pokazala baš sa svojom prošlošću koliko je ona kadra i sa kojom sigurnošću — Stoji! Tusmo!... upadnem brzo. To sam pitanje baš i tražio, a znam da ti je u njemu i odgovor: smo mi krivi. A ja baš cijenim, da ini odgovor nij svemi kako hitro i neumorno pješači po slabim putevima i po- točinama naših. pomorskih sela ; čuh ga kako razumljivo i lako i narodski utuvljuje seljaku o svemu i svačemu, kako ga razložito upućuje na dobro, predočujuć mu ubjed- ljivo, kako srpski rod strada usljed prevelikih Am kod pojedinaca, porodice i zadruga. Vidjeh oko njega | one naše dobrodušne seljake, kako ga sa M idoedlsjekon slu- šaju, kako mu glavom riječ potvrđuju. Vidjeh među njima i one otresitije kako, na kraju njegova pričanja začinjena, od vremena do vremena, kojom zgodnom narodnom šalom, oustaju. približuju mu se, stiskaju mu ruku, pa mu puna srca zahvaljuju. -—— A ja, eto baš u ovom času, pred ova- kovim Mitom, gdje mu taj narod, toga našeg seljaka tako dobrodušna, tako pristupačna, tako gotova da posluša dobru riječ, nazvah, ni manje ni više, već stokom: Shvaćam, da je taj moj oštri naziv nekako ubistveno panuo na dobru i osjetljivu dušu moga druga, pa s toga i razumjeh njegov sentimentalizam. Ali i sentimentalizam ne smije da pređe neke granice. On je potreban i ispra- van dok nosi izražaj dobrote i ljubavi u određenoj mjeri, ali netom pređe granicu, onda mješte dobrote i ljubavi, izvrće se u zlosretni obzir sa svim svojim zlim posljedicama. — Nije to: nemoj! j.. upadnem nekako u vatru. Za tu stoku vije nego kasapnica. = — Heheee! Ti onako udrio baš ko kasapin. Pa kako, molim te, da ne žališ tu svoju rođenu krv, za koju ipak znaš da je dobrodušna i plemenita ? U — Eto, ti sudiš, braen Mita, samo sa jedne strane i to usljed tvog sentimentalizma. 5—6 stotina hiljada bajuneta našeg naroda, što će ga sada poslati u rat, da tri četvrtine ne ide na ,braću“ Srbe sa onim istim krvološtvom i s4 onom istom uplam- salom krvi, kao što su nekada išli proti Turčinu, ili, recimo, kako što su se pred pć vijeka borili proti Italiji? A onaj četvrti dio, kolikogod drukčije vidi i osjeća, tvrdo je stegnut sa one tri četvrtine. — Ne znam koliko ti je razmjer tačan, ali opet, u stvari je istina. — Eto, bratac Mita, obijao si ovo naše Primorje, trčao i penjao se po onim neurednim putevima kao srna, zalazio u seljačke kuće u kojima si susretao poznato naše narodno gostoprimstvo, iz kojeg izvire čista iskrenost; okupljao si tvoje seljake, držao im predavanja, a oni ne mogli od milina da te se naslušaju. Pa ne čini li ti se i sada, da si im, recimo, onda u nekim momentima pod- viknuo; ha, braćo! za mnom u vatru!, da bi svi sigurno za tobom poletjeli ? — Tačno !; odgovara mi kratko, a bl Mi od mene još nešto očekuje: | — E, sad, brate dragi, misliš li, da dosta od tih seljaka tog našeg naroda, koji su te onda na dlanu nosili a danas su pod bajunetom, ne bi na tebe istoga prvi kuršum ispalili, samo kad bi im se onako podviklo: ha, čto Srba izdajice! Oni ubiše našega caral? i 9 Mita naheri nekako glavu, zapre pogledom u pod, pa će u neke: a — Da vidiš, lako bi moglo i to da bude; ali na svrhu sve lijepo sračunaj, pa mi kaži: ko je svemu tome kriv? | potpuno tačan. — Gle, opet!... Zar ne misliš, da su krivi nekak Japanci, Kitajei ili... ba — Polako! prekinem ga. sve ćemo lako objasniti. | Deder, da čujem ! | Pa ti bio i vidio našeg seljaka ? Bio sam i vidio. Da je kod njega veliko neimajstvo | i bijeda, je istina ? : 6 ; —= (imale. — Da ga odiru zelenaši, to znaš ? 4 Deru ga, baš bez milosti. doii 4 Kako je sa školama, i to znaš? | 1 Gotovo ih nikako i nemaju. = 4 Da nemaju puteva i da im vode zbog neuređe nosti potoka | i potočina zemlju raznose, i to ćeš znati ? 2, — Ito je istina. | i — Da često cijeli krajevi zapadaju preko zime 1 glad ; je 11? | PRA ; — Tako je. | | Del). 18 — Da za porez mnogo njih: moraju da A prodadil jedinicu kravu muzaru; june da. odnesu zelenašu na do preko interesa od 15—20%/,; a jagnje primaknu € džandari da ne bi na njih imao krivo srce? Ko — Tačno je. — A piju li, piju? g — Baš piju. > Bau . (Nastavit će se). ki Razgovarajmo hladno Ke b. en