Crpana 2. Ny BPOBHHK, o iš Bpoj ia & okej FI Po Krunisanje Pape Pia XI. Svečano krunisanje Pia XI bilo je izvršeno u nedjelju na vnajsvečaniji način. Nakon krunisanja papa je stupio na vanj- ski balkon i odatle. ponovo blagoslovio vjernike. Kako iz Rima javljaju, cijela svečanost krunisanja prošla je bez ikakve upadice: Narod, koji je svečanosti prisu- stvovao u ogromnom broju, nije mogao da čitav učestvuje pri svim tačkama cere- “ monijala, pa je i talijanska i vatikanska pulicija imala pune ruke posla, da pri svakom momentu uzdrži potpuni red. Krunisanju je prisustvovalo 45 kardi- nala. Nakon što je papa _krunisan ,tiarom“, (papinska kruna), blagoslovio je najprije crkvu Sv. Petra i one koji su bili u njoj, a onda, praćen od kardinala s vanjske strane ,loggie“, oko 60.000 ljudi, koji su se skupili na trgu Sv. Petra. "a Talijansko vojništvo pred crkvom odalo mu je počast. | Engleska i Egipat. . Dobar dio engleske štampe zagovara novu orjentaciju Engleske politike u Egiptu Nacijonalni pokret Egipćana ima u sebi toliko snage, da je Engleska postavljena pred dilemu : ili ugušavati krvlju, što da- nas ne može nigdje i nikako naći simpa: tije ili udesiti upravu na način, koji bi ba- rem u nekoliko zadovoljio Egipćane. Orjen- tacija engleske politike kao da je u ovom drugom pravcu, jer nije samo u pitanju Egipat već i Indije pa onda susjedna Tur- ska i Palestina. Lord Nortehliffe, koji je nedavno bio u Egiptu, preporuča na osno- vu najnovijih ntisaka pomirenje i obuz- davanje. Dogođaji na Rijeci. S Rijeke dolaze alarmante vijesti o napadanju fašista na građane naše narod- nosti. Fašisti su uzeli toliko maha, da se = je predsjednik riječke države Zanella obra- o tio na talijansku vladu u svrhu razoru- sja žanja | fašista. Neke vijesti kažu, da se Pe obratila na našu vladu da interve- koi počeli sa groznim :. u“ sa bombama; f Brige za centralnu Evropu. Londonske novine javljaju, da će se tamo sredinom ovoga mjeseca, dakle ovo dana, sastati predstavnici zainteresovanih država, da pregovaraju o međunarodnoj finansijskoj kooperaciji u Centralnoj Evro- pi. Glavna svrha ovog projekta jeste iz- građenje praktičnog plana, po kojem bi se po mogućnosti neovisno od svih vlada i svih političkih uticaja stvorilo kreditnu organizaciju za osiromašene države Cen- tralne Evrope. : Ovo ne bi bilo _rđavo, kad bi akciju više vodila sentimentalnost nego što je vodi gotov račun. _- prvi džandar pristane : ne zna kako da rasudi. Ovo osnivanje Zemlj. vijao, trezvenom čovjeku. da ćute, jer ne bi s njima na kraj izašli. Čitave im satove pričaš da se prođu suda i pravdanja, »lako je tu pričati, ali da te je za srce ujeo kao mene, pravdao bi se s njime do sudnjega a ono tek jedan upadne: dana“! Grlo ti se suši svjetujuć ih da se u bolesti ostave raznih vračanja i čaranja, a tek nekoliko njih iskoči kako im je baba Jana digla uroke, a strina Kata kurtarisala nastupa. A šta doktori! Oni odmah nožem kć na stoku. —+ Muka je, kad si među neukim i zapuštenim seljaštvom prisiljen raditi jedino teoretski, Ipak, nema spora, taj način postiže se neki i ako neznatni uspjeh. Ima ih, pa prime riječ k srcu. Ali svakako ima još nešto, teć sio jekiv ssa 5 Si # pear orao ie Iparat 1490! za do poslije vas iskrsnu ovi zelenaši, te stignu k6 na paljetko- vanje, i kada stanu da iza vas ovako razlažu, tada im »Kažeš kO jevanđelje“. Za džan- darom jedan dio rekne:amin!, drugi dio podiđe nepovje- renje prama vama, a treći dio ostane _ smeten pa prosto Zadruga, bila je još jedina čisto praktična strana rada, a sve ostalo, gotovo, bio je naš teoretski rad, jer nije moglo da bude drukčije. Pa kako i koliko se i u tome uspjelo? Eto i sam si im raz- vješao i pokazivao one zgodne slike o pijanici i Ti im se od srca napričao, oni te od miline slušali, i netom si zamak6, a ono iskrsne krčmar pa počne, dok su još na okupu, da im razlaže: šta mi ta gospoda udrila u nekakve predike? Oni siti i obijesni, pa im lako tu vazdan pričali ovo i ono. A, Boga mi, da ga je utjerat u našu tugu i nevolju, u kojoj još jedino !; a kapljica može da razgali, ne bi u te svoje priče udario ! Pijanice su tada odmah uz krčmara, a trezveni moraju ke Za odgodu genovske konferencije. | Kako pariski ,Matin“ javlja, čeho- slovački poslanik u Rimu predao je tali- janskoj vladi notu, u kojoj u ime čeho- | slovačke vlade moli, da se odgodi konfe«. rencija u Genovi. Naš poslanik u Rimu. Potpisan je ukaz'o definitivnom po- | stavljanju našeg opunomoćenog poslanika | na talijanskom Dvoru, gosp. Antonijevića. Talijanska štampa piše o našem poslaniku sa dosta simpatije, i izrazuje pouzdanje, da će g. Antonijević, kao dobar poznavalac prilika u Italiji znati da dovede u sklad interese između Italije i naše Sralje Ma : ia do. 1. Tomanosuk. Y cnoMeK BranimMupa 2 Haymupy Moju BpcHHiuH, C KOjuma Me Bee “ucilo naunonanna 6opća Cpća 6e3 pa3nuke ejepoucilosjedu ma OBOM HauieM npumopjy, nouuiyliu rnpuje. Bpemena o Case BjenanoBniia, /.pa JloBpa IlaBsoButia, A. daGpuca, z.pa Buana TpojanoBuha, Jaka MujoButia, kouTa Kpuia BuuKOBHla u KOH: Ta Tpuna HBanoBuha na cBe zo ocrapjenux Ilo JakoBa TpunxoBuha, z.pa bBaxkorukia, Huxura Fpaguha, Bnanuke Mujanma, Joca Kynuuiuha; u eBo Caja OCTABH ME H Bua- numup Jlecuuua, MOj CIATKH NpHjaTeJb jom H3 LIKOJICKHX 34 /1APCKHX CKAMHjA, zA Ocrajyhu, Tex 4uro uujecam cacBuM ycaM;beH, caMo ca JIp. Nymianom BaJbKOM, Annpujom ByjauoBuheM. Cumuhem u /Ip. A Tlygbe3H-OM, HAXOJIMM Ce moGyljeH ra y cilo- MEK Ba344 NOy3NHOF IPyra M MHJOr NpH- jare;ba jonu Ha cBex«eM My rpo6y caomiuTuMm HEKOJIHKO HETOBHX IIHCAMA, H3 KOjUX IME IbETOBA TIJIeMEHHTA CPIICKA AJA, nuje. Guo Evo Ja OH MeHH TO VALLU AE [. : čeoni: vo 1897. maa m IAEKE 4 dd id 'Buo CAM Ha CKYIITKNH H imTO. ce TAJ ha Y CIbeTy 3AKIBJUMJIO MH JTVIABMJIO, TO CH MOTFA0 uurar4 u pašsaGparu M3 /IHcTOBa. Ja He suaM za Ju he ce 3axmbyuak y npaxeu Moku ycnjeluHo H3BeCTH, AJIH ETO XBAJIH ce HA CBe CTpaHe HaMjepa HOBOT VCTAHOB.bY- jyher ce TIIOJIHTHUKOF JIPYILUTBA | »Cpnekor bpaTrcTBA“; caMO IuTo he 3ameTu, Kaj ce Gyne pjeuiaBazo, za ,Cprneku Pac“. npetje H3 3a1pa y CIibeT; H TO PAJIH MHOTHX H MHOTHX Y3POKA, TIA H ja caM TOME CBAKAKO - NpoTHBAH. Y CrbeTy ce Cp6u cBu na upere PyKy MOTy upeOpojuru, a M4 OBAMO HMAMO MHO- rux norpe6a, za npeKko ucTa HeDHuemo ; mmm a mia _——-- < >= zi kako su, jeza podilazi. Ali. granica, jer. počeo nerv da drhće i te dobro shvatim. vlada, a i na što je KAL“ Mu uz ovn teoriju imalo, opet malenog, ali uspjeha. Uz put, pri teoretskom liječenju narodnih poroka, ipak im se dobaci koja nacijonalna misao. Priča im se, kako smo mi Srbi i Hrvati jedan narod a što smo se negda svađali, da je to bilo s toga, jer je to neko drugi za svoju korist a za našu štetu bio udesio. Priča im se eto, naša rođena braća u Srbiji, razbili tursku carevinu i osvetili Kosovo, a kad su bili pred Prilipom, da se je srpskoj vojsci ukazao Marko Kraljević na svome Šarcu i sa buzdovanom u ruci. A oni to slušaju i sve ih —- Ali, bratac moj, ti meni nešto oduljio i to sve opo što ja sam znam; prekine me Mita. Nego ti meni objasni ono čim me onako po glavni zvrenu, biva, da smo mi uradili sve što smo. mogli i da smo uspjeli do posljednih <“. SAI: bašH4r leme momentu, — nastavih gdje me je prekinuo, — kad je u ovoj našoj čisto narodnoj korjeniki da ga jeza podilazi, nastupila je posljedna granica uspjeha našeg rada. — Da ti pravo rečem, zapne mi Mita, ne mogu da — Brzo ću da zaglavim i bit ćeš na čistu ; mu. Kako ti rekoh, osim praktičnog i vrlo sporog rada oko osnivanja zadruga, bili smo prisiljeni samo na neharni teoretski rad i to, predavanjima i putem novina, I dok smo mi bili vezani samo uz teoriju, dotle je jedna druga strana provodila za sebe vrlo uspješnu praksu, s kojom je od naroda | pravila i napravila prostu stoku. To je Ki šeE je imala računa. Zapustivši taj naš jadni narod kulturno i privredno sasvim, v gi ' džandarima. Znaš i kto su ovi aah nesretnim narodom ? Kad bi seljak, naročito u siromašnoj » “gramo onhuna ruje CMO y BeliuHu, na mo- oce ToJInKe GopG6e, Tpoluka u CBAKOBPCHOF omanopa a NpernycT4MO JIHcT u OCTaHeMO .6e3 oprana — To he reko Hhiu, 1iTO ke zo pacuujena zohu. — Ta nowu Kpaj /lam- mauuje ca JlyGpoBumkoM u Boko uma Beh . < gućr, KOju 3acryna y 1yxy CpncTBa IbHXO- pe uurepece u TO je ,/lyGpoBnuk“ na npenocu ZATO Can na ce ,Cpncku Torac“ y CrmbeT ? ?! Ja ue hy za TH O Hekujem ocoGama nuiieM; Goe je npeMyuaTu. S CKYIIITHHH uuje Gumo muoro roBopa, jep ce xrjejo no-iuTo no-To us6jeku cBaky Moryliy 3alje- BHuy, Koja je MOrJta JAaTH NOBOJA HECIIO3H THM BHII€, IUTO CY HEKH NPOTPYOHIH OmJH Ha cBe ueTupu crpane CpncrBa, za ja, Cu- muk u Enuckon Mugaini xoheMo na OCTBa- pumo u3 cpricke crpanke Heky xanyljepcky crpanky! IIpolje make cBe THXO H MHPHO, anu Hehe TaKO KAJL Ce Gyzle THNAJIO O TIpE- uocy ,Cpnekor Tgtaca“ u3 3auipa y CrubeT, Tlomucsu 6pare Jla30, MOXKe JIH OuTH Y HAIIHM TIPHIHKAMA AMO HEK€ KJEDUKA/HE crpauke! Ta ako je uije potoJbyOuBo cBe- WITeHCTBO TO je Huawme najpozo/byOuBuje u HuKajr nuje ce6e y HHKAKBOj NPHJIMIH HCTH- NAaJIO HUTH INTO cnenujajino 3a ce6e y Hu- KAKBOj NPHJIHUH 34 CeGe NOTPAKHJO, IA- maue je Basna Kao npocr Bojauk BojeBajo_ u CBOj NIpuHJor NpuHnocujo Ha oJiTap oriire CPIICK€ CTBAPH. ETO TH y KpaTKO u3aBjeniTaja o maniem nonoxajy HA CKYINUTHHH. HacrojakemMO va He nolje No pasnopa, aiu TO HJIe TEIIKO, jep mehy nama Ko Gu moeaoamMujenuitiu c80- jum aykilopuitieilom uawee nesadopa8no?2 POGDBJ.: | OGpoBan, 9/11 1898. Jipara Jla30! MoJuM Te ra MH HCKPeHO KAKEII TBO- oje Muiubeibe 0 OHOj us3jaBu oni6opa Hac ne- . TOPHNE; xoke Mu ce TBor caBjera, rmomro ja "3 Šš "MOpamMo_ uhu Ta HeKu CacrTaHaK Pa“ M neneraruma ,BPaTCTBa“, de 6u JIH ce 110 ne- Kor cnopa3syma nonio; anu le To uia re- muKo jep Hale OKOJIHOCTH He NOJIHOCEe OHA- | KO yIpyxeibe Kao miro je ,Cpneko Bpar- cTBO“, Oo je nmo6po u cBeTo, azu te? OHo he gaTu noBoja Te ie nac MOhH 3FIb4- BHTH H y ropmboj Jlaaumauuju, Te HeMo u3- ryGHTH YC/IOBE 34 HALIE ILOJIMTHUKO Guhe H HANI HApOJIHY HHZUBHJJAJKOCT, M3ry6nu- heMo ontliđie u 3ACTyncTBa — ma oHja? Tsoj Mu je caBjeT CBAKAKO HY2KJIAH H 34 Ib TE MOJIHM . +... Y Hanu na heMo ce Buijeru u cacraTu MAKA KA/L Npeko 3anpa 6ynem nyToBao JLAJbE, TIA JLA MH CE HA NOJIACKY JABHNI KAO TBOM BA3ZLANIIbeEM NPHjATEJbY. (cnujedu). i da njena budućnost, kao celine, nije m sima, tako da ti zahtevi mogu da izgled _načke | Pismo iz Beograda — izvodt Vladine slabosti. — U Beogradu, 7. janani Ostavkom ministara, g. g. Spaha ik, ramehmedovića, otvorena ja punog nistarska kriza. Ono što smo u svojim | mima predviđali, delom se, dakle, ispuni bolje reći, ovom ostavkom potvrdila se, glavnom, naša konstatacija : da je današy vlada g. Pašića na prilično slabim nogan ružičastija. I ova ostavka mjojstata iz mdslina skog kluba, kao i ranije njihove ostavh pokazuje, s jedne strane, čudan ment litet i shvatanje položaja u vladi i du nosti prema zemlji, a, s druge strane, n običnu labavost međusobnih veza grupa vladi i slabost vladinu i u njenom sklo; i prema parlamentu. Iz čestog, upadnoi stog podnošenja ostavke ministara iz m slimanskog kluba mogao bi se izvesti z ključak o praktikovanju naročite taktik prilično sumnjive po ozbiljnosti, u cil realizovanja posebnih zahteva, ne tolil praktičnih za celinu, koliko korisnih za n hovu grupu. Možda grešimo u tome, ; ni u kom slučaju ne odstupamo od opši pogleda na narodne i državne interese, U ostalom, ma kako se stvar uza jedno je ipak tačno: da bi, pod drugoj čim političkim prilikama, ovaki koraci, ( ne kažemo gestovi, bili nemogući, ili, najgorem slučaju, bez naročitog dejstva uticaja na stabilnost vladinu. Otkuda zašto to? Odgovor je “vrlo prost: nema, sada, druge kombinacije. Odnosi stran čki i političke prilike u zemlji uopšte stv rili su nenormalan parlamentarni polo i onemogućili svaku drugu kombinaciju: parlamentarnu vladu bez jedne od sadi njih vladinih grupe ili sa kojom izvan d našnje vlade. I onda grupe u vladi, svesi teškoća toga i takog stanja, traže za sel pod pogodbom da ostanu u vladi, i izves pogodnosti u posebnim svojim interesin možda, poneki put, ne u punoj sti s opštim državnim i naro i kao ucene. Međutim, kad bi postoji mogućnost i kakve druge kombinacije, one bi postojala da opozicija nije neobji njivo zaošijala i skrenula na stazu jalo borbe, stvari bi se, svakojako, druk razvijale. Opasnost eventualnog gubil vlasti lebdela bi stalno, kao Damokl mač, nad glavom vladinih grupa i o bi se, zbog te- opasnosti, više me sobno približile, izbegavale bi međusoh sukobe, sa više poverenja bi međusć no opštile, manje bi pretendovale i sli prohteve manje bi ispoljavale ., Zakasnilo zbog poremećenog poštans prometa. | nešto jačeg | Bukovici, zvati : odgovorih na stoku ? žandari radili sa ovim bodnije tlo, Džandar_u gradovima i manjim varošima, i kulture i pismenosti, ostaje samo prosti džandar i U više, te se ne može da pokaže kao neka apsolutna vl Tu preda nj iskače kultura, pismenost i poznavanje zako pa je s toga i nagijenšinoj misli i njenu razvijanju * —— imao toliko srčanosti, pa da ti priča, što 1 ljudi od njega rade, tursku bi uprava mogao razlog civilizacijom. Uz sve vrsti najgoreg kinjenja, gi mu se čak ni porodični obraz nije štedio, oni ga pro biju i tuku kao posljednje marvinče, pa dok se seljak svojim susjedom za kakvu sitnicu pravda dok se oboj' ne upropaste, dotle džandara, i kad ga _krvnički tuče, smije ni da_krivo okom pogleda. Znam za jedan sluč kad su jednom nekoliko seljaka, zbog udaraca i šama otišli da se tuže svome parohu, moleći ga, da se ope njihovo ime prituži na jače mjesto, ne bi li ih kurtališ bijede. Paroh se našao duševan, digne tužbu kod suda, I znaš što se je dogodilo? Di na sud seljani i džandar; oni još sa modricama po til i obrazu a on sa sako i prijetnjom u očima. Seljad oni što tuže i oni što svjedoče, kazaše da nije ništa isti već da su se oni bili toliko napili, te su im modrice! velikog posrtanja i padanja. I tako, na svrhu, stradao jadan paroh zbog nečeg što tobože nije bilo istina. ovoga sada možeš da prosudiš, što je i koja je snaga. »Carski čovjek“, isporedi snagu ove prakse sa snagom naše teorije! “ je moguće, da se taj bijedni narod, bataljen od vlad predan prostim razbojnicima, pred kojim nemaju nilcak snage za samoobranu, te proti džandaru | taj džandar_ među tim narodom. > podigne | barem toliko da ne. zdje (Nastaviće St ;