dsnagn  CDRJENOM M cydorom y jyrpo

fp ernnara : 3 a Ay6poBHHK,
Ć  OHAWIAIGEM y Lai 84 JIH.
HA rojuHy. IlouiTom 3a Nly6poB-
dux u uujeny /IpxaBy 96 nun.
Ha rojuHy, Ha no rojiuHe u Ha
.: o omjeceu cpa3mjepno. ._.

. flojenunu 6poj *. Awwap. -
fLnaTHB0 H VTJIKHBO Nyoposnio:

Bnacnuk H H3JABATEJ : OJBOP HAPOJIHE. PAJUKAJNE CTPAHKE y ' NVEPOBHHKY.
Onrosopiu VPEJIHHK : NETAP. NETKOBHR.

2] a. Bucune. y uupun

jennor crynna 3 nuu. Nipn-

Hum OrJIACHBAHHMA. nomyer. 2

PE Noz Je RET:

5p. 16.

Ilyoposine 20.  teGpyapa 1922.

I Ton Le

o

IlyG6poBnur, 24. pe6pyapa.

Kpos oBy Henjemy Io Sean

onjekyje PANOCHO CJABIBE M ADRA y>
pašAparanocTa UBHje IPKABE H JIBA

HADOJLA. FberoBo BejmuuaHcTBO Kpa
Anekcanap 1. ornyroBao je y mone-

njebak y DYKYPEIIT, ZA H3BPIIH TpCTE- |

noBarbe cBoje Bucoke BjepeHune a dare
Gynyhe Kpasune. Cama cBeuaHocr mp-
CTEHOBAEA H3BPIIeHA je y HHTHMHOM
NopoJmuHOM KPYTy y3 NpHCyCTBO HAj-
GJIDKHX UACHHKA M3 BOjHC H IMBHJHC
cure oGujy ABOpOBA.

Y nonenjepak Beuep, y KpaeB-
cKoM .IBOpuiy Kazmea Bukropnja, 6uo je

npupeljeH cBeuanu pyuak, Ha KojeMy

cy BJaTApu u8nujemu  31paBnie, - Koje

cy nae uckpenor uspaxaja ocjekaja

u ponGuuckux Besa usmeljy Ba /1BO-
pa H crTaJIHor_ upujareeerBa umsmeby
nauje npxaBe. IIpBo mam naje rapan-
rije, za je meocmopna muna 'cpeha
pONOHHCKUX BEBA, A IPYTO HAM, ONET,
nasa rapanruje za je NOJIMTHUKH 3HA-

vaj OBOTA UHHA OJ BEJIMKOT 3HAYEIĐA,
Ha cy y3 poiouncke Be3e 1Bajy /1Bo-.

POBA YCKO CKOIIUAHH M HETEPECH BAY
CYCjeNHHX JIDIKABA. |

Ocjekaj 3A,LOBOIBCIBA MOpA JA O-
OyaM€ CBaKOY IPXKABJBAHHHA y. oBome
HaCY Hi npu OBOM CBeuaHOM UHHY, KOr
je FberoBo BemiuaHcTBO H3BPLIHJIO y
Bykyperury. Jep ok ce BeCeJuMo ro-
pommunoj cpehu «oja he ma yhe y jy-
"auky /lunacrnjy KapaboptjeBuha, Be-
CEIHMO Ce HCTOBPEMEHO 4 Cpehu koja

dhe IIOCTEIIEHO, VCIbEJI OBOT NODOLKUHOT

Kopaka Fberosa Benuuancrsa Kpama,
Na yije u y nany upoxaBy, cpehu-Ipo-
peca, cpehu cpeljerba u cpehu  mupa

H OJarocTara. |
Cpehu  mamer xepojekor Kpaa H

CPehu Hare Np»KaBe 4 MH Ce Ox cpna
PazyjemMo. |

a

naa rm

Oko genovske konference

Opšta politička. pažnja poklanja
se sada konferenciji u Genovi, koja
bi se, prama davno utvrđenom da-
tumu, imala sastati na 8. marta, ali
po svim izgledima, a što i posljednje

vijesti utvrđuju, morati će za neiz-
ovjesno vrijeme biti. odgođena. Ovo

odgađanje sastanka *čenovske kon-

ferencije htjeli bi da opravdaju time,

što navode kao glavni razlog mini-
starsku krizu u Italiji. Nema spora

da bi i ovaj razlog mogao biti do-

voljan da se koferencija odgodi, ali
prama političkim prilikama koje su
nastale a koje su u vezi. sa ovom

konferencom, nije glavni već spored- |

ni uzrok ministarska kriza u Italiji.
Glavni uzrok krije se u političkoj
situaciji, koja je morala neminovno

da nastupi poslije onako strašnog rata.

u kome je učestvovao gotovo cio
svijet. Stari, normalni poredak u dr-
žavama okrenuo se u čitavom svijetu

. tumbe u napravio takav haos i ta-

kovu zbrku, da se. čitav svijet na-
lazi kao u jednom zamršenom klupku
iz kojega bi se svak htio izvući računa-
jući kako će to da bude što jeftinije
i što sigurnije za budućnost. Nema

sumnje da je u čitavoj 6voj ozbrci if
 haosu najjači i najteži problem rije-
šenje ekonomskog pitanja. I to_pi- |
tako i jedna i druga žele da steku

tanje kolikogod izgledalo strašno,

ono bi se lako moglo riješiti; kad |
ono ne bi bilo usko vezano i sa po-
litičkim računima. Ako se baš dublje |
pode, pa se pređe u neku vrstu ana-
lize tog ekomskog problema lako će
se uvjeriti, da je taj problem u sebi
čisto politički. A kako su sve države |
vezane uz ovaj problem, tako je došlo
i do nesuglasica između država. Po--

litika i nije ništa drugo nego nad- zino učešće imati aktivni značaj ? Iz-

m vanje 3 to dpidiba not i neskru-
polozno nadmudrivanje, gdje Svi je:

dan drugome formalno vjeruju a iak-
lički se lažu, gdje svi jedan drugo-
me formalno žele i rade dobro a
faktično žele i rade na propasti. I

netom jedan osjeti da podliježe nad-
mudrivanju drugoga, onda nastaju
sporovi koji prijete sa nekom jačom -
opasnošću, koju, opet,
kako. izgladiti i izbjeći joj.

treba, bilo

Ovako nešto se sprema i za ge-
Pog konfereneu, na kojoj ima da
sudjeluje oko 45 država. Diferencije
Koje su nastale između Engleske i

Francuske počele su da uzimlju oz-
biljan ton i karakter, i ako se to sa
obedvije strane zvanično nastoji da

prikrije. Borba je u tome, čija će

volitika da prevlada na konferenciji

u Genovi. S toga se natežu i jedna

i druga sila, da za svoju politiku do-
bije što više pristaša, a s toga je i

. onaj haos, koje će države i

1 kojem svojstvu biti na  konfe-
pi o I Engleska i Francuska htjele
bi irade na tome da eliminiraju
kao aktivnog učesnika svaku onu

državu i državicu, za koju znaju ili

cijene, da ne će pristati ili uz jednu

ili uzodrugu stranu. Njima bi prepu-
ostili mjesto samo kao |
Kako ni Engleska ni Francuska još

 posmatrača.
nijesu na čistu koja će da pobijedi,

vremena i da sa što pozitivnijim iz-
gledima dođu na konferenciju. U
tome i jest glavni razlog odlaganja
konferencije u Genovi,

Što se i misli.

«I naša država ima da uzme učeš-
ća na ovoj konierenciji. Hoće li da

bude prosti gost posmatrač ili će nje-

više sretni nego pametni.

oposiova Dr.

šnjosti a još Više o Bai

a vrlo lako:
da se to odlaganje otegne jače nego

slada da se o ovome nije “vodilo: na
koliko po. :
svome značaju zaslužuje konferencija X
Mem času po
čela je hvatati neka nervoza zbog
 dosadanjeg nerada ili vrlo slabog mA

vladi računa u onoj mjeri,

u Genovi+ Tek u zadnj

da u ovom pitanju. Nego i mi-smo

onhemwa,. 3aXBAJIe 4 ornacu

AAS

E y TeKETy 4 nunapa Crag- z

Konferen-

cija če se odgoditi, pa može da nam

bude aktivni učesnik na genovskoj
konferenciji. Prama posljednjoj kom-
binaciji mi ćemo učestvovati zajedno

ipak ostane toliko vremena da nađe- | e
mo načina kako će i naša država da

sa Čehoslovačkom i i Rumunjskom kao.

Mala Antanta. U Ljubljani se o. tome
vode pregovori sa Dr.
hoslovačkim ministrom  predsjedni-

kom, koji je prije obišao Pariz i Lon--

don zbog orijentacije.

. Uvažavajući značaj genovske kon-
ferencije, značaj ne samo ekonomske
već i političke prirode, uvjereni smo
da će naš ministar predsjednik, g.
Nikola Pašić, te _ ministar vanjskih
Momčilo  Ninčić znati
odlučno zauzeti stanovište koje nam

diktiraju i naš položaj i naši intere-

si, vodeći . dovoljno računa o sada-

Političke novosti. |

Talijanska kriza. e

Kako se je i predviđalo,

dođe do mogućnosti sastava jedne sigurne
vlade. Bonomi, kome je kralj bio povjerio

Benešem, če-

Ž
KA dai
Pa Kora
Sd

talijanska
oKkriza se još jednako oteže i nikako da

sastav vlade, predao je ponovo demisiju |

jer mu je parlamenat izglasao nepovjere-
cabi=. <

uje. De Nicola je odbio da sastavi

net, pa je taj manđat opet povjeren Orlan--

du. Svakako još uvijek ostaju izgledi,
će se ministarska kriza još otegnuti, jer

dao ao

je vrlo teško sastaviti takovu vladu koja

bi mogla dobiti znatnu većinu u parla-
mentu, koji bi joj izglasao povjerenje. |

I

raeegioe

— Dakle,

gospodine | admiralju,

evo Vam počasno

——

— Gospodo, da sad vidim jeste li svi na broju ;

uspomene i. relleksije iz taoštva i internacije 1914. 1917.

K. P. DOMINKOVIĆ.

16

E Istina da je hotel »Bilije Drotdee prvoklasni, ali,
re
3

voljeli su da nam pokažu svoju sim-
čineći da Selima više od jednog sata, dok se
e da nam donesu večeru. 2
dode hE duge jade, dosta poslije deset sati, počeše
ao I. 0. Još ne bjehu sve ni donijeli, kad nam na
do na iznenada stupi novi drug, g. Ivo M. Jelić,
dd a u Slanome. Nastade čitav urnebes
oka . s se je. pojavio. On, smijuć se,
o jelu trpezu, stanuvši kao mA nas k
e odjednom : S ZI e
— A, ne denjam !) se ja s vama!
= Hohd1 graknuše sa svih strana; a zašto?

i "a zato1 Vi, kolikogod vas je, sigurno ste,
vamo došli pješice,
vrta ao.

patiju,
nakaniš

gotovo
a možda da i Kogod. došao i

— Da Nnijegi preplivao i iz Sinoget, upadne mu jedan.

digli me — Da mai preplivao! Došla ti mi torpedina),

Popijen:

ohrcas s E Yino — ne dali mi -da se sa domaćim ni ljudski

admirala s. me poveli na brod i dovezli me, kao kakvog

duši, mogu he lijepo tu pred hotel, pa sad recite, po
S" li se ja denjat siđet s vama?

—— Lik

a ne udostojavam Se.
Kk). Tr Orpednjača.

(ponekad razbiti grdeći kelnere, koj. m proi

m te večeri, posluga le bila posljednoklasna. Posluga, |
Švapski koluri

noći,

premjeri
broji i proučava,

Sa Večere, — žao mi je, što nijesam stig6_ da

mjesto, a vina možete naručiti koliko hoćete, uputi mu
brzo riječ jedan iza trpeze namiještajuć. mu stolicu.

Večeralo se je veselo, samo tu veselost trebalo je

najmanje uslužnosti. . | I
iz razgovora te se je: E odio - za tvpezom, |
sam, da je politički. odaslanik obrekao još jednom večeras

posjetiti cijelo društvo. Već daleko prošlo jedanaest sati
kad se je iza dosta tihog namirivanja stomaka

prešlo u živo  čavrljanje, ali političkog  odaslanika

mukla truba automobila, njegovo frčanje postajalo je sve
jače, dok brzo ne zaustavi pred hotelom. Neki. poletješe
na prozore da vide ko dolazi. Kroz tamnu noć bez mje-
sečine jedva se je moglo nazrijeti, da se dvije- tri osobe

kreću kroz vrt hotela, Za Gas, a na vratima salona ukažu

nam se nenadano i u nevrijeme dva nova druga : Anić
Ermeneđildo, građevni | poduzetnik ;

posjednik. 14. Knežević Dr. Stijepo, advokat; 15. Kulišić
16. Kuneš| Ivo, ek:
(novnik; 17. Marić Gjuro, tajnik: Saveza Srpskih Zemlji. *
Zadruga; 18. Milić Dr. Jovo, liječnik, 19. Papi Marin,
đa
22. Šišić Mato, pravnik; 23 a.
Vidak Miše, sudac; 24. Vojnović conte e m 2

dum Ante, paroh u Župi Dubrovačkoj i Mato Kesovija,

|veliki posjednik iz Župe. Kako im se nijesmo nadali,
Itako je i ovo iznenađenje. izvelo čitavu graju, Pe se a

dugo nije mogla slale 228 2

— Da nas je trista opet bez popa ništa 1; viče jedan.

ade Oče blagoslovi! ; dovikuje drugi. :
— Bez Župe bili bi krnjasti ; upada ae

 — Znate li, da sam. gotovo gladan ; ozivlje se. dum:
Ante. Ja sam davno večerao, i baš gotovo da utvrdim
san, a došao po mene i druga mi automobil 1 izvukli |

nas iz postelje. Za |
Donesoše stolice i načinismo im. mjesto 2 za trpezom.
Brzo za našim novim drugovima uđe u salon i. po-

litički odaslanik. Nazove ,dobar večer“, sjede na divan i i iz-

vadi iz džepa list hartije i hrpu pozivnica koje je od nas uzeo..

razumio

još
inema. Tek odjednom čujemo. kako iz daleka brekće pro-

;Radulović Melko, profesor;

počne praveći neko: prijazno lice i kao da ne želi da se
držimo daleko od njega već da mu prijateljski priđemo. |
Kao odgovor, očepi se u taj mah jedna boca šam- ,

Ni panjea, a uz pucnjavu udari čep u plafon, odbije se i
lizgubi negdje među društvom. Veselost| koja. u taj

čas ; Pl

zavlada među nami, mogla se je vidjeti i u očima političkog | E

odaslanika, jer kao da njemu ta puenjava naj prija ko

nego li ona iz topova i. pušaka. |

= Hitro razvije list hartije, prinese olovku,
da nas prozivlje: 1. Anić dum Ante;
trgovac; 3. Bona mq. Luko ec. k.

te počne : i
2. Babić Dušan, ——
bilježnik ; 4. Bubalo

Dimitrije, trgovac; 5. Dominković  Kristo, urednik ,Du-- o

brovnika“; 6. Drašković Gjorgjo, trgovac;

7. Gojić Marko, | seu

pravnik ; 8. Grisogono pl. Ivo, e. k. savjetnik. pokrajinskog Br

suda; 9. Hope Božo, 6. k. poštanski viši činovnik. 10. e

Jakšić Antun, činovnik; 11. Jelić M. Ivo; trgovac. 12. Job a

Dr. Frano, tajnik ,Matice Srpske“ ;

posjednik ; 20. Pušibrk Mita, urednik ,Srpske Zore“;

25. Vuletić Gjorgjo, posjednik.

Kad nas prebroji i vidi da smo svi tu na broju, 2
okrene. se još dvojici iz društva: gg. K. Marinoviću i M. ći
Drobac, te im reče, da mogu poći kući. ida se. a oimak. o

odazovu vojnom pozivu kog su već bili dobili. >

.— Dakle smo svi na: broju ?; pita a iza 1 trpoze. E

— U ovom odjeljenju, da. <

18. Kesovija Mato,