dsnagn CDRJENOM M cydorom y jyrpo fp ernnara : 3 a Ay6poBHHK, Ć OHAWIAIGEM y Lai 84 JIH. HA rojuHy. IlouiTom 3a Nly6poB- dux u uujeny /IpxaBy 96 nun. Ha rojuHy, Ha no rojiuHe u Ha .: o omjeceu cpa3mjepno. ._. . flojenunu 6poj *. Awwap. - fLnaTHB0 H VTJIKHBO Nyoposnio: Bnacnuk H H3JABATEJ : OJBOP HAPOJIHE. PAJUKAJNE CTPAHKE y ' NVEPOBHHKY. Onrosopiu VPEJIHHK : NETAP. NETKOBHR. 2] a. Bucune. y uupun jennor crynna 3 nuu. Nipn- Hum OrJIACHBAHHMA. nomyer. 2 PE Noz Je RET: 5p. 16. Ilyoposine 20. teGpyapa 1922. I Ton Le o IlyG6poBnur, 24. pe6pyapa. Kpos oBy Henjemy Io Sean onjekyje PANOCHO CJABIBE M ADRA y> pašAparanocTa UBHje IPKABE H JIBA HADOJLA. FberoBo BejmuuaHcTBO Kpa Anekcanap 1. ornyroBao je y mone- njebak y DYKYPEIIT, ZA H3BPIIH TpCTE- | noBarbe cBoje Bucoke BjepeHune a dare Gynyhe Kpasune. Cama cBeuaHocr mp- CTEHOBAEA H3BPIIeHA je y HHTHMHOM NopoJmuHOM KPYTy y3 NpHCyCTBO HAj- GJIDKHX UACHHKA M3 BOjHC H IMBHJHC cure oGujy ABOpOBA. Y nonenjepak Beuep, y KpaeB- cKoM .IBOpuiy Kazmea Bukropnja, 6uo je npupeljeH cBeuanu pyuak, Ha KojeMy cy BJaTApu u8nujemu 31paBnie, - Koje cy nae uckpenor uspaxaja ocjekaja u ponGuuckux Besa usmeljy Ba /1BO- pa H crTaJIHor_ upujareeerBa umsmeby nauje npxaBe. IIpBo mam naje rapan- rije, za je meocmopna muna 'cpeha pONOHHCKUX BEBA, A IPYTO HAM, ONET, nasa rapanruje za je NOJIMTHUKH 3HA- vaj OBOTA UHHA OJ BEJIMKOT 3HAYEIĐA, Ha cy y3 poiouncke Be3e 1Bajy /1Bo-. POBA YCKO CKOIIUAHH M HETEPECH BAY CYCjeNHHX JIDIKABA. | Ocjekaj 3A,LOBOIBCIBA MOpA JA O- OyaM€ CBaKOY IPXKABJBAHHHA y. oBome HaCY Hi npu OBOM CBeuaHOM UHHY, KOr je FberoBo BemiuaHcTBO H3BPLIHJIO y Bykyperury. Jep ok ce BeCeJuMo ro- pommunoj cpehu «oja he ma yhe y jy- "auky /lunacrnjy KapaboptjeBuha, Be- CEIHMO Ce HCTOBPEMEHO 4 Cpehu koja dhe IIOCTEIIEHO, VCIbEJI OBOT NODOLKUHOT Kopaka Fberosa Benuuancrsa Kpama, Na yije u y nany upoxaBy, cpehu-Ipo- peca, cpehu cpeljerba u cpehu mupa H OJarocTara. | Cpehu mamer xepojekor Kpaa H CPehu Hare Np»KaBe 4 MH Ce Ox cpna PazyjemMo. | a naa rm Oko genovske konference Opšta politička. pažnja poklanja se sada konferenciji u Genovi, koja bi se, prama davno utvrđenom da- tumu, imala sastati na 8. marta, ali po svim izgledima, a što i posljednje vijesti utvrđuju, morati će za neiz- ovjesno vrijeme biti. odgođena. Ovo odgađanje sastanka *čenovske kon- ferencije htjeli bi da opravdaju time, što navode kao glavni razlog mini- starsku krizu u Italiji. Nema spora da bi i ovaj razlog mogao biti do- voljan da se koferencija odgodi, ali prama političkim prilikama koje su nastale a koje su u vezi. sa ovom konferencom, nije glavni već spored- | ni uzrok ministarska kriza u Italiji. Glavni uzrok krije se u političkoj situaciji, koja je morala neminovno da nastupi poslije onako strašnog rata. u kome je učestvovao gotovo cio svijet. Stari, normalni poredak u dr- žavama okrenuo se u čitavom svijetu . tumbe u napravio takav haos i ta- kovu zbrku, da se. čitav svijet na- lazi kao u jednom zamršenom klupku iz kojega bi se svak htio izvući računa- jući kako će to da bude što jeftinije i što sigurnije za budućnost. Nema sumnje da je u čitavoj 6voj ozbrci if haosu najjači i najteži problem rije- šenje ekonomskog pitanja. I to_pi- | tako i jedna i druga žele da steku tanje kolikogod izgledalo strašno, ono bi se lako moglo riješiti; kad | ono ne bi bilo usko vezano i sa po- litičkim računima. Ako se baš dublje | pode, pa se pređe u neku vrstu ana- lize tog ekomskog problema lako će se uvjeriti, da je taj problem u sebi čisto politički. A kako su sve države | vezane uz ovaj problem, tako je došlo i do nesuglasica između država. Po-- litika i nije ništa drugo nego nad- zino učešće imati aktivni značaj ? Iz- m vanje 3 to dpidiba not i neskru- polozno nadmudrivanje, gdje Svi je: dan drugome formalno vjeruju a iak- lički se lažu, gdje svi jedan drugo- me formalno žele i rade dobro a faktično žele i rade na propasti. I netom jedan osjeti da podliježe nad- mudrivanju drugoga, onda nastaju sporovi koji prijete sa nekom jačom - opasnošću, koju, opet, kako. izgladiti i izbjeći joj. treba, bilo Ovako nešto se sprema i za ge- Pog konfereneu, na kojoj ima da sudjeluje oko 45 država. Diferencije Koje su nastale između Engleske i Francuske počele su da uzimlju oz- biljan ton i karakter, i ako se to sa obedvije strane zvanično nastoji da prikrije. Borba je u tome, čija će volitika da prevlada na konferenciji u Genovi. S toga se natežu i jedna i druga sila, da za svoju politiku do- bije što više pristaša, a s toga je i . onaj haos, koje će države i 1 kojem svojstvu biti na konfe- pi o I Engleska i Francuska htjele bi irade na tome da eliminiraju kao aktivnog učesnika svaku onu državu i državicu, za koju znaju ili cijene, da ne će pristati ili uz jednu ili uzodrugu stranu. Njima bi prepu- ostili mjesto samo kao | Kako ni Engleska ni Francuska još posmatrača. nijesu na čistu koja će da pobijedi, vremena i da sa što pozitivnijim iz- gledima dođu na konferenciju. U tome i jest glavni razlog odlaganja konferencije u Genovi, Što se i misli. «I naša država ima da uzme učeš- ća na ovoj konierenciji. Hoće li da bude prosti gost posmatrač ili će nje- više sretni nego pametni. oposiova Dr. šnjosti a još Više o Bai a vrlo lako: da se to odlaganje otegne jače nego slada da se o ovome nije “vodilo: na koliko po. : svome značaju zaslužuje konferencija X Mem času po čela je hvatati neka nervoza zbog dosadanjeg nerada ili vrlo slabog mA vladi računa u onoj mjeri, u Genovi+ Tek u zadnj da u ovom pitanju. Nego i mi-smo onhemwa,. 3aXBAJIe 4 ornacu AAS E y TeKETy 4 nunapa Crag- z Konferen- cija če se odgoditi, pa može da nam bude aktivni učesnik na genovskoj konferenciji. Prama posljednjoj kom- binaciji mi ćemo učestvovati zajedno ipak ostane toliko vremena da nađe- | e mo načina kako će i naša država da sa Čehoslovačkom i i Rumunjskom kao. Mala Antanta. U Ljubljani se o. tome vode pregovori sa Dr. hoslovačkim ministrom predsjedni- kom, koji je prije obišao Pariz i Lon-- don zbog orijentacije. . Uvažavajući značaj genovske kon- ferencije, značaj ne samo ekonomske već i političke prirode, uvjereni smo da će naš ministar predsjednik, g. Nikola Pašić, te _ ministar vanjskih Momčilo Ninčić znati odlučno zauzeti stanovište koje nam diktiraju i naš položaj i naši intere- si, vodeći . dovoljno računa o sada- Političke novosti. | Talijanska kriza. e Kako se je i predviđalo, dođe do mogućnosti sastava jedne sigurne vlade. Bonomi, kome je kralj bio povjerio Benešem, če- Ž KA dai Pa Kora Sd talijanska oKkriza se još jednako oteže i nikako da sastav vlade, predao je ponovo demisiju | jer mu je parlamenat izglasao nepovjere- cabi=. < uje. De Nicola je odbio da sastavi net, pa je taj manđat opet povjeren Orlan-- du. Svakako još uvijek ostaju izgledi, će se ministarska kriza još otegnuti, jer dao ao je vrlo teško sastaviti takovu vladu koja bi mogla dobiti znatnu većinu u parla- mentu, koji bi joj izglasao povjerenje. | I raeegioe — Dakle, gospodine | admiralju, evo Vam počasno —— — Gospodo, da sad vidim jeste li svi na broju ; uspomene i. relleksije iz taoštva i internacije 1914. 1917. K. P. DOMINKOVIĆ. 16 E Istina da je hotel »Bilije Drotdee prvoklasni, ali, re 3 voljeli su da nam pokažu svoju sim- čineći da Selima više od jednog sata, dok se e da nam donesu večeru. 2 dode hE duge jade, dosta poslije deset sati, počeše ao I. 0. Još ne bjehu sve ni donijeli, kad nam na do na iznenada stupi novi drug, g. Ivo M. Jelić, dd a u Slanome. Nastade čitav urnebes oka . s se je. pojavio. On, smijuć se, o jelu trpezu, stanuvši kao mA nas k e odjednom : S ZI e — A, ne denjam !) se ja s vama! = Hohd1 graknuše sa svih strana; a zašto? i "a zato1 Vi, kolikogod vas je, sigurno ste, vamo došli pješice, vrta ao. patiju, nakaniš gotovo a možda da i Kogod. došao i — Da Nnijegi preplivao i iz Sinoget, upadne mu jedan. digli me — Da mai preplivao! Došla ti mi torpedina), Popijen: ohrcas s E Yino — ne dali mi -da se sa domaćim ni ljudski admirala s. me poveli na brod i dovezli me, kao kakvog duši, mogu he lijepo tu pred hotel, pa sad recite, po S" li se ja denjat siđet s vama? —— Lik a ne udostojavam Se. Kk). Tr Orpednjača. (ponekad razbiti grdeći kelnere, koj. m proi m te večeri, posluga le bila posljednoklasna. Posluga, | Švapski koluri noći, premjeri broji i proučava, Sa Večere, — žao mi je, što nijesam stig6_ da mjesto, a vina možete naručiti koliko hoćete, uputi mu brzo riječ jedan iza trpeze namiještajuć. mu stolicu. Večeralo se je veselo, samo tu veselost trebalo je najmanje uslužnosti. . | I iz razgovora te se je: E odio - za tvpezom, | sam, da je politički. odaslanik obrekao još jednom večeras posjetiti cijelo društvo. Već daleko prošlo jedanaest sati kad se je iza dosta tihog namirivanja stomaka prešlo u živo čavrljanje, ali političkog odaslanika mukla truba automobila, njegovo frčanje postajalo je sve jače, dok brzo ne zaustavi pred hotelom. Neki. poletješe na prozore da vide ko dolazi. Kroz tamnu noć bez mje- sečine jedva se je moglo nazrijeti, da se dvije- tri osobe kreću kroz vrt hotela, Za Gas, a na vratima salona ukažu nam se nenadano i u nevrijeme dva nova druga : Anić Ermeneđildo, građevni | poduzetnik ; posjednik. 14. Knežević Dr. Stijepo, advokat; 15. Kulišić 16. Kuneš| Ivo, ek: (novnik; 17. Marić Gjuro, tajnik: Saveza Srpskih Zemlji. * Zadruga; 18. Milić Dr. Jovo, liječnik, 19. Papi Marin, đa 22. Šišić Mato, pravnik; 23 a. Vidak Miše, sudac; 24. Vojnović conte e m 2 dum Ante, paroh u Župi Dubrovačkoj i Mato Kesovija, |veliki posjednik iz Župe. Kako im se nijesmo nadali, Itako je i ovo iznenađenje. izvelo čitavu graju, Pe se a dugo nije mogla slale 228 2 — Da nas je trista opet bez popa ništa 1; viče jedan. ade Oče blagoslovi! ; dovikuje drugi. : — Bez Župe bili bi krnjasti ; upada ae — Znate li, da sam. gotovo gladan ; ozivlje se. dum: Ante. Ja sam davno večerao, i baš gotovo da utvrdim san, a došao po mene i druga mi automobil 1 izvukli | nas iz postelje. Za | Donesoše stolice i načinismo im. mjesto 2 za trpezom. Brzo za našim novim drugovima uđe u salon i. po- litički odaslanik. Nazove ,dobar večer“, sjede na divan i i iz- vadi iz džepa list hartije i hrpu pozivnica koje je od nas uzeo.. razumio još inema. Tek odjednom čujemo. kako iz daleka brekće pro- ;Radulović Melko, profesor; počne praveći neko: prijazno lice i kao da ne želi da se držimo daleko od njega već da mu prijateljski priđemo. | Kao odgovor, očepi se u taj mah jedna boca šam- , Ni panjea, a uz pucnjavu udari čep u plafon, odbije se i lizgubi negdje među društvom. Veselost| koja. u taj čas ; Pl zavlada među nami, mogla se je vidjeti i u očima političkog | E odaslanika, jer kao da njemu ta puenjava naj prija ko nego li ona iz topova i. pušaka. | = Hitro razvije list hartije, prinese olovku, da nas prozivlje: 1. Anić dum Ante; trgovac; 3. Bona mq. Luko ec. k. te počne : i 2. Babić Dušan, —— bilježnik ; 4. Bubalo Dimitrije, trgovac; 5. Dominković Kristo, urednik ,Du-- o brovnika“; 6. Drašković Gjorgjo, trgovac; 7. Gojić Marko, | seu pravnik ; 8. Grisogono pl. Ivo, e. k. savjetnik. pokrajinskog Br suda; 9. Hope Božo, 6. k. poštanski viši činovnik. 10. e Jakšić Antun, činovnik; 11. Jelić M. Ivo; trgovac. 12. Job a Dr. Frano, tajnik ,Matice Srpske“ ; posjednik ; 20. Pušibrk Mita, urednik ,Srpske Zore“; 25. Vuletić Gjorgjo, posjednik. Kad nas prebroji i vidi da smo svi tu na broju, 2 okrene. se još dvojici iz društva: gg. K. Marinoviću i M. ći Drobac, te im reče, da mogu poći kući. ida se. a oimak. o odazovu vojnom pozivu kog su već bili dobili. > .— Dakle smo svi na: broju ?; pita a iza 1 trpoze. E — U ovom odjeljenju, da. < 18. Kesovija Mato,