Wkžegi: “2 M sk SI : ' s IO ša Ia Ze “ Crpana 2. IVY BPOBIHHK, odi dk e Bpoj 19 Crno-žuto-klerikalno glasilo ,Narodna Svijest“ ističe slijedeće u obranu ,Hrvat- ske Radničke Zadruge“ protiv pogrešnog!) istovjetovanja ,H.R.Z.“ sa ,Hrv. Zajedni- com i Radićevim Blokom. »Jedno je stranačko udruženje, a dru- »Ko radničko društvo. | | »Hrvatska Radnička Zadruga“ usta- »novljena je već od trideset godina kao »kulturno-socijalno radničko pripomoćno - »društvo, te je sakupljalo u krilo svoje »radnike Hrvate svih stranaka, pa još i »danas ima dobar broj članova koji ne »pripadaju ,Hrvatskom Bloku“ već drugim »Strankama, ili u opće su van stranaka. »U Zadrugu je zalazio ne samo blagopok, »Dr. Pero Čingrija i sin mu Dr. Melko, već »t sadašnji vođa radikalne stranke Dr. An- »tun Pugliesi kao i mnogi drugi Srbi“. »Crvena Hrvatska“ iznosi u obranu časti hrvatskog imena: Hrvatska akadem- ska omladina grada Splita bez razlike stra- naka s gnušanjem odbija od hrvatskog na- roda uvredu nanešenu mu time, što se je par plaćene austrijske vižladi usudio pod časnim hrvatskim imenom ,priređivati o- »durne demostracije skopčane s lupeština- »ma i krađama na štetu braće nam Srba. »Najodlučnije protestira proti toga što »Su se ove plaćene demostracije vodile pod »hrvatskim imenom i odbija od svijetle » uspomene Starčevića i Kvaternika što su »Se Ovi austrijsko-klerikalni ispadi lopov- »Ski sakrivali iza njihovih velikih imena“. Istina je i jedno drugo. Mi se slažemo sa ,N. Sv.“ Jedno je stranačko udruženje a drugo radničko dru- štvo. Ali dok je ,Hrv. Radnička Zadruga“ po svom ustavu čisto kulturno-socijalno - pripomoćno društvo, gdje je svaka politika isključena pod prijetnjom raspusta društva, dotle se je u njemu sjatilo jato antidržav- nih elemenata, te je ono danas sve više nego kulturno-socijalno društvo, a najviše političko padalište neprijatelja našega na- rodnog jedinstva. i Vuk dlaku mijenja ali ćud nikada. sa? s . < čkoj Zadruzi“ i gospodare njom. Da je to Ono je istina, u ,Hrv. Radn. Zadrugu“ zalazio je nekad, u onim davnim vreme-- nima, i časni starina i borac za narodno ujedinjenje blagopokojni Dr. Pero Čingrija i sin mu Dr. Melko, a i vođa radikalne stranke Dr. A. Pugliesi j mnogi drugi Srbi, Koliko danas takovih. patriota zalazi ? Malo sigurno, jer_se gnjušaju one plaćene vižladi. So U ,H.R. Z.“ ima još dobar broj čla-. drugim strankama ili su u opće van stra- naka, Jeste, i u tom se slažemo, mi Zrna«. * “ mo da ih ima, ali se čudimo da ih int. ako ne pripadaju istom jatu, već su pri“ > jatelji narodnog jedinstva. Jesu Znao je grad, trebali su i oni da znadu. Ali valjda u svojoj poznatoj dubrovačkoj: apatiji nijesu o tome ni vodili računa. Tiče se časti njihova imena, pa treba da vode računa, ako ne će da i na njihovo | ime padne ljaga izdajica. : Ideja narodnog ujedinjenja začela se. je i odnjihala u Dubrovniku, i Dubrovnik ne smije da dozvoli da danas, kad su nje- govi snovi ostvareni, sunce se slobode viso- | ko isturilo i kad je čitav narod ushićen i opi- jen radošću : Blago nama Kralj nam se ženi! — da mu obraz njegov mrče i kaljaju bivša | austrijska vižlad koja su nekad pod časnim li. ovi znali za sastanke Radićevaca i Zajedničara? | časno - maju da dođu da ruše red i mir skladnog Dubrovnika, i kupljena krvlju hrvatskim imenom vodila austrijsko-kleri- onova koji ne pripadaju ,Hrv. Bloku“ već kalne plaćene demonstracije protiv Srba, a danas vode isto tako plaćene austrijsko- mađarsko-italijanske itd. protiv jedinstva cjelokupnog naroda Srba, Hrvata i Slo- Koja Fl venaca. Časna i zavidna prošlost Dubrovnika i sjene njegovih velikana nalažu svakom njegovom pravom građaninu ne samo: da pobija takove plaćenike u svom gradu 1 svim sredstvima spriječeva njihovo izdaj- ničko djelovanje, nego i da ne da pristupa sa strane izdajicama koji se ponovo spre- Mirno građanstvo želi mira i reda, da se time s pravom ponosi, ali Dubrovnik, čiji osjeti slasti i sva dobra stečene slobode. pjesnik pjeva lijepoj, miloj i slatkoj slobodi, | Jer dok u ,Hrvatskoj Radničkoj Zadruzi“, pod maskom kulturno-socijalnog društva, kuju urote protiv narodnog jedinstva is- miliona života najboljih sinova, onda to društvo, djelujući na taj način, mora da povuče i sve posljedice ispred zakona i ispred ljudi. Političke novosti. Neprestano odgađanje. Genovska konferencija se samo od- * ou gađa, a to odgađanje, kako smo već više. puta naglasili, dogodit će se više nego. jedan put. Bilo se_je donekle utvrdilo da se konferenca odgodi od 8. marta na 10, aprila, a sada, po zadnjim vijestima, ode gađa se za 25. aprila, zbog, kažu, velike | nedjelje i Uskrsa. Ko zna koji će se "uspjeli da postanu gospodari, našao je = brzo odaziva onamo, odakle je upravo sve i udešeno. U nedjelju su u Rimu nacijo- naliste održali jedan javni zbor na kome su proglasili aneksiju Rijeke Italiji. log naći, da se i taj dan odgodi! Češka štampa o Maloj Antanti. »Lydove Novine“ ističu sve veću važ-. nost Male Antante među evropskim si- lama. Njena će važnost biti još veća P9- likih manifestacija, kojom prilikom su na- > kra KE, a m3. S ; konsolidacije slije sprovođenja potpune između država Male Antante. Razumljivo je da Mala Antanta ne može primati ravno« | Likvidacija austro-ugarske banke U ponedjeljak su se imali sastati “u Beču predstavnici nasljednih država, da nastave pregovore o likvidaciji austro- ugarske banke. Glavni predmet pregovora jeste razdioba zlatne zalihe. Sve nasljedne države nastoje, da dobiju što veću koli- činu zlata, kako bi: popravile svoje finan- sijsko stanje. Nema sumnje da će ge u Ovom pitanju morati činiti znatne. konee- sije sa. svih strana, kako bi se postigli povoljni rezultati. sd izbori u Rumunjskoj. > Ovo dana vidili su se i svršili izbori u Rumunjskoj. Izborna borba bila je vrlo jaka a svršila je sa pobjedom vladinih stvanaka koje će u senatu biti raprezen- tirane u velikoj većini. Anektiraju Rijeku. Prepad fašista na Rijeci, sa kojim su Istog dana u Firenci je došlo do ve- valili kamenjem na naš konsulat. Nemiri u Trakiji U Trakiji su počeli nemiri, a izvode . će I imaju zaaarak aa ruse zeljezničke da na bugarskoj granici ima preko 30 ko- i mitskih četa, koje imaju da upadnu u Trakiju. | Konsorcij za obnovu Evrope. Prama informacijama iz Londona imao je glavni konsorcij za gospodarsku obnovu Evrope svoju konferenciju na kojoj se je konstituisao, te će se sada pristupiti kon- stituiranju konsorcija u državama. koje će sudjelovati u ovoj akciji. Do sada je prijavila svoj pristup u konsorcij : Engleska, Francuska, Italija, Japan, Njemačka, Daun- ska, Čehoslovačka i Belgija. pruge. Kako iz Atene javljaju, misli se, M3 uause KpaneBun: Onrona KpasbeBor Bjenuaiwa. Ha Beorpaza jaB;eajy : OG34pOM HA K; TKO BpnjeMe Koje uje ycKpcuu on | TpoBor nocra, ojiroijedo je KpasseBo Bj: HAbe Ca NpBy NOJIOBHHY Mjecena jyya, UueMy he TauHO yTBPIHTH CIOPA3yMHO PYMYIBCKHM ZIBOPOM. KOMHTET 34 CBEUAI cr4 Bjenuatba uspahyje mpojekar.. beorf ce ypehyje ma _cBe crpane, a ojuaraime Bje UAIbA C Te crpaHe je 3r01Ho Nono. Par Ha ce, za he IpHJIHKOM CBEHAaHOCTH CTH y bBeorpan npeko 100 xuybaja rocTH. ŽAKJIeTBA MUHHCTAPA MYCIHMAHA. HoBu_muuucrpu BygoBnii u. OmepoB NOJIOKMJIH Cy y CyCoTy npen Kpaspem : KJIeTBY Ha BjepnocT Kpa/by 4 Hapoly. o HosH xee3snunuKku npojekar. HunuucrapcrTBO caoGpahaja npoyuaBa n BH NpojekaT xeesuuuke Bese usMely cj Beposšanajiue Bocne u Jammanuje. | 3JaOpana yBO3a JIyKCy3H€ pOGe. Baza je ozo6puna npojekT MHHHCT| unancuja o 346paHu yBosa J1yKCy3H€ poC 3a6panH cy gerabHo naGpojenn CBH JI). Cy8HH APTHKIH KOj4 cnalajy noj sa6pan 9 IJIABHOM MX Ce MOXE PAZBPCTATH y Tf KaTeropnje. 1) OHu npezmeTa Koju cy u DHHCKH OGHJIBEKEHH KAO JIyKCy3HA po 2) Onu npenzmeru Koju ce npoHsBojie Be H y Hairoj 3šeMipH. 3) Onu npenmeTu «i jux HMA Y NOBOJbHOj KOJIHUMHH, OCHM AK Hujecy oj npujeke norpeGe. so kodoši Ap. 1. Tonanosni. Y cnomeH Bnagumupa Jlecuuii . S MI. e | OGposan, 18/11 1910." liparu TipujareJby ! OYrojiuo cu Me usHemajuo npujaruuje) ih komitske čete koje prelaze iz Bugar- zapom, ximurom. ,Ilegecer Tomuna ua rpe : Po sE. Lk Zola; .Crogy Ilpue Fope“. Ilomocum ce TBojnjel upujareckujem cjehawem u ojvinunjem : CMATPAIby MeH€ noCTOjHHM rocjeznoBama je Jia, Koje cBakoM CpG6uuy mopa zra je cBeTo jep y ropuuuu cyn6e u CPIICKOT Y/l€Ca, JIH jeuu My nymy npenyuy uemepa, ucrmuyhi CBHjeTJIy CTpaH4uy caBpememe ucropnje, ) Kojoj je Focnozap IIpne Tope 34 cBera we: TOBOr NoJyBjeuHor BJajaia CPIICKY _CJIAB) 4 CPICKO BHTEIITBO H MaueM u nepom u MYAPHjeM BJIAJLAIBEM OJIPIKAO Y CBOj BPJIHHH H NOHOCY, Ha Cpehiy H npouBar LIpue F ope, TOr THHjeSZa CprcKe CmaBe, ror menoGjeju- MOT NOGOpHHKA CPIICKE MHCJIH, TO Heyra- CHMOT OFIbHITA CpNCKujeX Hama y cpncku jex »KeJba. oledan oveći čamac, za njim obilaženja sve do pred zoru. Cudna je i nekako suviše namjestimo, podmukla tajinstvenost crne ali tihe noći, U njoj se ne osjeća onaj određeni strah kao što biva kad ponese sa strašnom olujom uz mahnito nalijetanje vjetra i nemilo- srdno udaranje groma, jer tada sva ta strahota ipak utječe tako, da izgleda kao da pravi neku vrstu, i ako neprijatnog, društva; dok se u nijemoj. tami osjećaš osamljen i od svakoga napušten, a svaki i najmanji glas, |! najsitnijišuštanj prene te i natjeruje ti neobjašnjivi strah pred nečim neizvjesnim i podmuklim, te srce zaigra a dah zastaje kao pred nekom strašnom i neshvatljivom opomenom. — Sjedoh na jedan kamen na rub puta vrh samog mora i tako stojim i ćutke gledam tupo u površinu mora pod sobom, a izdaje ju odsjev jasnijeh Zvijezda, Odjednom me prene nenađani udarac vesla u more, a čamac nijesam mogao u pomrčini da ugledam. Ne znam zašto, ali se na taj pljusak mora pod udarcem vesla prenuh i osjetih nešto neprijatno, neku vrst povrede i uzbuđe- nosti nerava; što je višeličilo kao da se nešto prepadoh. Veslanje se je čulo sve bliže i nekako češće. Tek nekoliko metara pred sobom jedva nazrijeh kako se približuje dan. drugi, treći, pa četvrti, te pristaju uza sami put, tiho i vješto, a veslač ćuti i ne daje glasa. U isto vrijeme sa istočne strane, iz samog dna pristaništa, počne da se kreće lađa koja nas je imala Voziti. Njeno kretanje izdavala je česta svjetlost, koja je kroz prozore padala u more lomeći ge kao u dugim i PRVA krpama po tihoj i glatkoj površini. — Gospodo, izvolite iti u č ; oču | i posljedna dami "zapovijed političkog odeslačike sirota le u isto vrijeme bila i oprosna riječ s nama. . U onoj nevidjelici počnemo oprezno da se ukrcavamo u čamce, hvatajuć se jedan drugoga i miičeći se dok se jer neprestano ljuljanje čamca pri našem ulaženju, svaki nas je. čas bacalo iz ravnoteže i nije dopuštalo da se komodno i tiho smiještamo. U neke se uredismo. Veslač jednako ćuti, držeći se jakijem rukama za kraj puta da se čamac ne odmakne. Kad se smjestismo, on da snagu rukama, zapre junački nogama o dno čamea | otisne nas od kraja toliko, koliko mu je bilo dovoljno da slobodno -zavesla. I opet, u ovoj tihoj i crnoj noći, ne čusmo ništa do. jednoliko zapljuskivanje vesala, ne vi- djesmo ništa do Svjetlosti lađe kojoj smo išli u susret. Bićemo se odmakli od kraja za jedno trideset koračaja, kad sa one strane odakle se otisnusmo, ču se jedan jaki zvižduk, kao neki znak, U isti čas sa svih strana prista- ništa počne neka vrsta đernjave upućene nama, a sastojala se u divljem grđenju, koje se je ispreplićalo do nerazum- ljivosti, dok na kraju nije prešlo u nekakvu promuklost. Ovo nam je bio ispraćaj sa strane lojalnih patrijota prama nama veleizdajnicima, Ovo divlje i nisko grđenje izviralo Je Iz one crne noći i u njoj se gubilo, a prestalo je kad je lađa, vozeći nas, već podalje odmakla. Na sred pristaništa zaustavi se finansijska brza lađa ,Dubrovnik“. Mi se dovezosmo poda nju. Na njenim bokovima odbijala se svjetlost o bajunete džandara i finansa, koji su se po njoj poredali. Uspesmo se i uvedoše "as u prvu klasu, biva mjesto na krmi. Lađa je putnička ali nije velika, pa sigurno da smo se morali nekako pri- lijesniti i preko volje, Netom sađosmo u unutrašnjost lađe, odmah na ulazu nađosmo otvorena vrata jedne kajite, i kako je zavjesa bila napola otklonjena, vidjesmo “ postelji nekoga da leži, To je bio jedan iz one grupe koja je bila, kao drugo odjeljenje zatočenika, pritvorena u kasarni Sv, Marije, Umotan dobro u ćebe tek mu je — glava virila ispod pokrivača, te ga i ne poznah. Za nama u lađu uđe jedan finansa bez puške a sa dugom sabljom. On le bio na čelu onim ostalim te su nas čuvali, a vidjelo še, Sto baš nije obično, da mora biti neki vrlo dobar L duševan čovjek. Objasni nam, da se sa nama vozi još dvanaest drugova, koji su smješteni na prednjoj strani lađe, a jedan od njih, #. Đaro Berać, da je bolestan i da su ga smjestili ovamo u postelju. 2 — A baš mi je žao ovoga starčića ! da ga sažaljuje. Vi ste, gospodo, inteligentni ljudi, pa i razumijete sve ovo, ali on, jadan, nije znao niti zna išta. počne finansa_. buni; a suviše je i bolestan, ai nema razloga! — iz Trsta, pa ih položi pred da ga znaju, i da _je doista dobar i je zatočen on drugo već na svoj dućan i Svoju porodicu. To su za. u račun da ih makne... — Kako je gazda zavjesu na vratima kajite, Duro ?; preko svoga dućana u kome radi, pa ga sigurno sve ovo te su ga morali automobi- AA | | ' i I i | 1 lom prenijeti. Zašto njega da vuku, baš mi je nepojmljivo, Pri posljednim riječima slegne ramenima, izvadi iz džepa najnoviji broj talijanskih novina nas na odulju trpezu, koja. se nalazila u sredini, da tako nazovem, salona, u kome SMO Se svili pritijesnili. Zatim se udalji i ostavi nas same! Za ovoga finansu kazaše mi neki od mojih drugova | lb pošten čovjek. U. njegovom pričanju 0 našem bolesniku bilo je istine. Eto i brat mu Mitar. Obojica drže bakalsku si radnju, za koju su se tako vezali, da ne misle ni na šta te Pr omrni dudi, koji, mislim, malo koga i poznaju preko | svojih mušterija. Pa ipak su zatočeni | 4 š kao pogibeljni po. državu, jer sigurno, mora da je _ nekom Patrijoti išlo | Pitam ga odgrnuvši |