Wkžegi: “2

M sk SI :
' s IO
ša Ia Ze

“ Crpana 2.

IVY BPOBIHHK,

odi dk e

Bpoj 19

Crno-žuto-klerikalno glasilo ,Narodna

Svijest“ ističe slijedeće u obranu ,Hrvat-

ske Radničke Zadruge“ protiv pogrešnog!)
istovjetovanja ,H.R.Z.“ sa ,Hrv. Zajedni-
com i Radićevim Blokom.
»Jedno je stranačko udruženje, a dru-
»Ko radničko društvo. | |
»Hrvatska Radnička Zadruga“ usta-
»novljena je već od trideset godina kao

»kulturno-socijalno radničko pripomoćno -

»društvo, te je sakupljalo u krilo svoje
»radnike Hrvate svih stranaka, pa još i
»danas ima dobar broj članova koji ne
»pripadaju ,Hrvatskom Bloku“ već drugim
»Strankama, ili u opće su van stranaka.
»U Zadrugu je zalazio ne samo blagopok,
»Dr. Pero Čingrija i sin mu Dr. Melko, već
»t sadašnji vođa radikalne stranke Dr. An-
»tun Pugliesi kao i mnogi drugi Srbi“.
»Crvena Hrvatska“ iznosi u obranu
časti hrvatskog imena: Hrvatska akadem-
ska omladina grada Splita bez razlike stra-
naka s gnušanjem odbija od hrvatskog na-
roda uvredu nanešenu mu time, što se je
par plaćene austrijske vižladi usudio pod
časnim hrvatskim imenom ,priređivati o-
»durne demostracije skopčane s lupeština-
»ma i krađama na štetu braće nam Srba.
»Najodlučnije protestira proti toga što
»Su se ove plaćene demostracije vodile pod
»hrvatskim imenom i odbija od svijetle
» uspomene Starčevića i Kvaternika što su
»Se Ovi austrijsko-klerikalni ispadi lopov-
»Ski sakrivali iza njihovih velikih imena“.

Istina je i jedno drugo.
Mi se slažemo sa ,N. Sv.“ Jedno je

stranačko udruženje a drugo radničko dru-
štvo. Ali dok je ,Hrv. Radnička Zadruga“

po svom ustavu čisto kulturno-socijalno -

pripomoćno društvo, gdje je svaka politika
isključena pod prijetnjom raspusta društva,
dotle se je u njemu sjatilo jato antidržav-

nih elemenata, te je ono danas sve više

nego kulturno-socijalno društvo, a najviše
političko padalište neprijatelja našega na-
rodnog jedinstva. i

Vuk dlaku mijenja ali ćud nikada.

sa? s
.

< čkoj Zadruzi“ i gospodare njom. Da je to

Ono je istina, u ,Hrv. Radn. Zadrugu“

zalazio je nekad, u onim davnim vreme--

nima, i časni starina i borac za narodno
ujedinjenje blagopokojni Dr. Pero Čingrija
i sin mu Dr. Melko, a i vođa radikalne
stranke Dr. A. Pugliesi j mnogi drugi Srbi,

Koliko danas takovih. patriota zalazi ?

Malo sigurno, jer_se gnjušaju one plaćene
vižladi. So

U ,H.R. Z.“ ima još dobar broj čla-.

drugim strankama ili su u opće van stra-
naka, Jeste, i u tom se slažemo, mi Zrna«.

* “

mo da ih ima, ali se čudimo da ih int.
ako ne pripadaju istom jatu, već su pri“ >

jatelji narodnog jedinstva. Jesu
Znao je grad, trebali su i oni da znadu.
Ali valjda u svojoj poznatoj dubrovačkoj:
apatiji nijesu o tome ni vodili računa. Tiče
se časti njihova imena, pa treba da vode
računa, ako ne će da i na njihovo |
ime padne ljaga izdajica. :

Ideja narodnog ujedinjenja začela se.
je i odnjihala u Dubrovniku, i Dubrovnik

ne smije da dozvoli da danas, kad su nje-

govi snovi ostvareni, sunce se slobode viso- |

ko isturilo i kad je čitav narod ushićen i opi-

jen radošću : Blago nama Kralj nam se ženi!
— da mu obraz njegov mrče i kaljaju bivša |
austrijska vižlad koja su nekad pod časnim

li. ovi
znali za sastanke Radićevaca i Zajedničara? |

časno -
maju da dođu da ruše red i mir skladnog
Dubrovnika, i

kupljena krvlju

hrvatskim imenom vodila austrijsko-kleri-
onova koji ne pripadaju ,Hrv. Bloku“ već  kalne plaćene demonstracije protiv Srba,

a danas vode isto tako plaćene austrijsko-
mađarsko-italijanske itd. protiv jedinstva
cjelokupnog naroda Srba, Hrvata i Slo-

Koja Fl
venaca.

Časna i zavidna prošlost Dubrovnika
i sjene njegovih velikana nalažu svakom
njegovom pravom građaninu ne samo: da
pobija takove plaćenike u svom gradu 1

svim sredstvima spriječeva njihovo izdaj-

ničko djelovanje, nego i da ne da pristupa
sa strane izdajicama koji se ponovo spre-

Mirno građanstvo želi mira i reda, da

se time s pravom ponosi, ali Dubrovnik, čiji osjeti slasti i sva dobra stečene slobode.

pjesnik pjeva lijepoj, miloj i slatkoj slobodi, |

Jer dok u ,Hrvatskoj Radničkoj Zadruzi“,
pod maskom  kulturno-socijalnog društva,
kuju urote protiv narodnog jedinstva is-
miliona života najboljih
sinova, onda to društvo, djelujući na taj
način, mora da povuče i sve posljedice

ispred zakona i ispred ljudi.

Političke novosti.

Neprestano odgađanje.

Genovska konferencija se samo od-

* ou

gađa, a to odgađanje, kako smo već više.

puta naglasili, dogodit će se više nego.
jedan put. Bilo se_je donekle utvrdilo da

se konferenca odgodi od 8. marta na 10,

aprila, a sada, po zadnjim vijestima, ode
gađa se za 25. aprila, zbog, kažu, velike |

nedjelje i Uskrsa. Ko zna koji će se "uspjeli da postanu gospodari, našao je
= brzo odaziva onamo, odakle je upravo sve
i udešeno. U nedjelju su u Rimu nacijo-
 naliste održali jedan javni zbor na kome

su proglasili aneksiju Rijeke Italiji.

log naći, da se i taj dan odgodi!

Češka štampa o Maloj Antanti.

»Lydove Novine“ ističu sve veću važ-.
nost Male Antante među evropskim si-

lama. Njena će važnost biti još veća P9-  likih manifestacija, kojom prilikom su na-

>
kra
KE,

a m3. S ;

konsolidacije

slije sprovođenja potpune

između država Male Antante. Razumljivo
je da Mala Antanta ne može primati ravno«

| Likvidacija austro-ugarske banke

U ponedjeljak su se imali sastati “u
Beču predstavnici nasljednih država, da

nastave pregovore o likvidaciji austro-

ugarske banke. Glavni predmet pregovora

jeste razdioba zlatne zalihe. Sve nasljedne
države nastoje, da dobiju što veću koli-
činu zlata, kako bi: popravile svoje finan-
sijsko stanje. Nema sumnje da će ge u
Ovom pitanju morati činiti znatne. konee-
sije sa. svih strana, kako bi se postigli
povoljni rezultati. sd

izbori u Rumunjskoj.

> Ovo dana vidili su se i svršili izbori

u Rumunjskoj. Izborna borba bila je vrlo
jaka a svršila je sa pobjedom vladinih

stvanaka koje će u senatu biti raprezen-

tirane u velikoj većini.

Anektiraju Rijeku.
Prepad fašista na Rijeci, sa kojim su

Istog dana u Firenci je došlo do ve-
valili kamenjem na naš konsulat.

Nemiri u Trakiji

U Trakiji su počeli nemiri, a izvode

.

će I imaju zaaarak aa ruse zeljezničke

da na bugarskoj granici ima preko 30 ko-

i mitskih četa, koje imaju da upadnu u
Trakiju. |

Konsorcij za obnovu Evrope.

 Prama informacijama iz Londona imao
je glavni konsorcij za gospodarsku obnovu
Evrope svoju konferenciju na kojoj se je
konstituisao, te će se sada pristupiti kon-
stituiranju konsorcija u državama. koje
će sudjelovati u ovoj akciji. Do sada je
prijavila svoj pristup u konsorcij : Engleska,

Francuska, Italija, Japan, Njemačka, Daun-

ska, Čehoslovačka i Belgija.

pruge. Kako iz Atene javljaju, misli se,

M3 uause KpaneBun:

Onrona KpasbeBor Bjenuaiwa.

Ha Beorpaza jaB;eajy : OG34pOM HA K;
TKO BpnjeMe Koje uje ycKpcuu on |
TpoBor nocra, ojiroijedo je KpasseBo Bj:
HAbe Ca NpBy NOJIOBHHY Mjecena jyya,
UueMy he TauHO yTBPIHTH CIOPA3yMHO
PYMYIBCKHM ZIBOPOM. KOMHTET 34 CBEUAI
cr4 Bjenuatba uspahyje mpojekar.. beorf
ce ypehyje ma _cBe crpane, a ojuaraime Bje
UAIbA C Te crpaHe je 3r01Ho Nono. Par
Ha ce, za he IpHJIHKOM CBEHAaHOCTH CTH
y bBeorpan npeko 100 xuybaja rocTH.

ŽAKJIeTBA MUHHCTAPA MYCIHMAHA.

HoBu_muuucrpu BygoBnii u. OmepoB
NOJIOKMJIH Cy y CyCoTy npen Kpaspem :
KJIeTBY Ha BjepnocT Kpa/by 4 Hapoly.

o HosH xee3snunuKku npojekar.

 HunuucrapcrTBO caoGpahaja npoyuaBa n
BH NpojekaT xeesuuuke Bese usMely cj
Beposšanajiue Bocne u Jammanuje. |

3JaOpana yBO3a JIyKCy3H€ pOGe.

Baza je ozo6puna npojekT MHHHCT|
unancuja o 346paHu yBosa J1yKCy3H€ poC
 3a6panH cy gerabHo naGpojenn CBH JI).
Cy8HH APTHKIH KOj4 cnalajy noj sa6pan
9 IJIABHOM MX Ce MOXE PAZBPCTATH y Tf
KaTeropnje. 1) OHu npezmeTa Koju cy u
DHHCKH  OGHJIBEKEHH KAO  JIyKCy3HA po
2) Onu npenzmeru Koju ce npoHsBojie Be
H y Hairoj 3šeMipH. 3) Onu npenmeTu «i
jux HMA Y NOBOJbHOj KOJIHUMHH, OCHM AK
Hujecy oj npujeke norpeGe.

so kodoši

Ap. 1. Tonanosni.

Y cnomeH Bnagumupa Jlecuuii
. S MI. e |
 OGposan, 18/11 1910."

liparu TipujareJby !

OYrojiuo cu Me usHemajuo npujaruuje)

ih komitske čete koje prelaze iz Bugar-  zapom, ximurom. ,Ilegecer Tomuna ua rpe

: Po
sE. Lk
Zola;

.Crogy Ilpue Fope“. Ilomocum ce TBojnjel

upujareckujem cjehawem u  ojvinunjem :
CMATPAIby MeH€ noCTOjHHM rocjeznoBama je
Jia, Koje cBakoM CpG6uuy mopa zra je cBeTo
jep y ropuuuu cyn6e u CPIICKOT Y/l€Ca, JIH
jeuu My nymy npenyuy uemepa, ucrmuyhi
CBHjeTJIy CTpaH4uy caBpememe ucropnje, )
Kojoj je Focnozap IIpne Tope 34 cBera we:
TOBOr NoJyBjeuHor BJajaia CPIICKY _CJIAB)
4 CPICKO BHTEIITBO H MaueM u nepom u
MYAPHjeM BJIAJLAIBEM OJIPIKAO Y CBOj BPJIHHH
H NOHOCY, Ha Cpehiy H npouBar LIpue F ope,
TOr THHjeSZa CprcKe CmaBe, ror menoGjeju-
MOT NOGOpHHKA CPIICKE MHCJIH, TO Heyra-

CHMOT OFIbHITA CpNCKujeX Hama y cpncku

jex »KeJba.

oledan oveći čamac, za njim

obilaženja sve do pred zoru. Cudna je i nekako suviše namjestimo,

podmukla tajinstvenost crne ali tihe noći, U njoj se ne
osjeća onaj određeni strah kao što biva kad ponese sa
strašnom olujom uz mahnito nalijetanje vjetra i nemilo-
srdno udaranje groma, jer tada sva ta strahota ipak
utječe tako, da izgleda kao da pravi neku vrstu, i ako
neprijatnog, društva; dok se u nijemoj. tami osjećaš
osamljen i od svakoga napušten, a svaki i najmanji glas,
|! najsitnijišuštanj prene te i natjeruje ti neobjašnjivi
strah pred nečim neizvjesnim i podmuklim, te srce zaigra
a dah zastaje kao pred nekom strašnom i neshvatljivom
opomenom. — Sjedoh na jedan kamen na rub puta vrh
samog mora i tako stojim i ćutke gledam tupo u površinu
mora pod sobom, a izdaje ju odsjev jasnijeh Zvijezda,
Odjednom me prene nenađani udarac vesla u more, a
čamac nijesam mogao u pomrčini da ugledam. Ne znam
zašto, ali se na taj pljusak mora pod udarcem vesla prenuh
i osjetih nešto neprijatno, neku vrst povrede i uzbuđe-
nosti nerava; što je višeličilo kao da se nešto prepadoh.
Veslanje se je čulo sve bliže i nekako češće. Tek nekoliko
metara pred sobom jedva nazrijeh kako se približuje
dan. drugi, treći, pa četvrti, te
pristaju uza sami put, tiho i vješto, a veslač ćuti i ne
daje glasa. U isto vrijeme sa istočne strane, iz samog
dna pristaništa, počne da se kreće lađa koja nas je imala
Voziti. Njeno kretanje izdavala je česta svjetlost, koja je
kroz prozore padala u more lomeći ge kao u dugim i
PRVA krpama po tihoj i glatkoj površini.
— Gospodo, izvolite iti u č ; oču |

i posljedna dami "zapovijed političkog odeslačike sirota
le u isto vrijeme bila i oprosna riječ s nama.

. U onoj nevidjelici počnemo oprezno da se ukrcavamo
u čamce, hvatajuć se jedan drugoga i miičeći se dok se

jer neprestano ljuljanje čamca pri našem
ulaženju, svaki nas je. čas bacalo iz ravnoteže i nije
dopuštalo da se komodno i tiho smiještamo. U neke se
uredismo. Veslač jednako ćuti, držeći se jakijem rukama
za kraj puta da se čamac ne odmakne. Kad se smjestismo,
on da snagu rukama, zapre junački nogama o dno čamea
| otisne nas od kraja toliko, koliko mu je bilo dovoljno
da slobodno -zavesla. I opet, u ovoj tihoj i crnoj noći, ne
čusmo ništa do. jednoliko zapljuskivanje vesala, ne vi-
djesmo ništa do Svjetlosti lađe kojoj smo išli u susret.
Bićemo se odmakli od kraja za jedno trideset koračaja,
kad sa one strane odakle se otisnusmo, ču se jedan jaki
zvižduk, kao neki znak, U isti čas sa svih strana prista-
ništa počne neka vrsta đernjave upućene nama, a sastojala
se u divljem grđenju, koje se je ispreplićalo do nerazum-
ljivosti, dok na kraju nije prešlo u nekakvu promuklost.
Ovo nam je bio ispraćaj sa strane lojalnih patrijota prama

nama veleizdajnicima, Ovo divlje i nisko grđenje izviralo

Je Iz one crne noći i u njoj se gubilo, a prestalo je kad

je lađa, vozeći nas, već podalje odmakla.

Na sred pristaništa zaustavi se finansijska brza
lađa ,Dubrovnik“. Mi se dovezosmo poda nju. Na njenim
bokovima odbijala se svjetlost o bajunete džandara i
finansa, koji su se po njoj poredali. Uspesmo se i uvedoše
"as u prvu klasu, biva mjesto na krmi. Lađa je putnička
ali nije velika, pa sigurno da smo se morali nekako pri-
lijesniti i preko volje, Netom sađosmo u unutrašnjost
lađe, odmah na ulazu nađosmo otvorena vrata jedne
kajite, i kako je zavjesa bila napola otklonjena, vidjesmo
“ postelji nekoga da leži, To je bio jedan iz one grupe
koja je bila, kao drugo odjeljenje zatočenika, pritvorena
u kasarni Sv, Marije, Umotan dobro u ćebe tek mu je

—

glava virila ispod pokrivača, te ga i ne poznah. Za nama
u lađu uđe jedan finansa bez puške a sa dugom sabljom.
On le bio na čelu onim ostalim te su nas čuvali, a vidjelo
še, Sto baš nije obično, da mora biti neki vrlo dobar L
duševan čovjek. Objasni nam, da se sa nama vozi još
dvanaest drugova, koji su smješteni na prednjoj strani
lađe, a jedan od njih, #. Đaro Berać, da je bolestan i
da su ga smjestili ovamo u postelju. 2

— A baš mi je žao ovoga starčića !
da ga sažaljuje. Vi ste, gospodo, inteligentni ljudi, pa i
razumijete sve ovo, ali on, jadan, nije znao niti zna išta.

počne finansa_.

buni; a suviše je i bolestan,
ai nema razloga! —

iz Trsta, pa ih položi pred

da ga znaju, i da _je doista dobar i

je zatočen on

drugo već na svoj dućan i Svoju porodicu. To su za.

u račun da ih makne...
— Kako je gazda
zavjesu na vratima kajite,

Duro ?;

preko svoga dućana u kome radi, pa ga sigurno sve ovo
te su ga morali automobi-

AA
|

|

'
i
I
i
|
1

lom prenijeti. Zašto njega da vuku, baš mi je nepojmljivo,

Pri posljednim riječima slegne
ramenima, izvadi iz džepa najnoviji broj talijanskih novina

nas na odulju trpezu, koja.

se nalazila u sredini, da tako nazovem, salona, u kome
SMO Se svili pritijesnili. Zatim se udalji i ostavi nas same!

Za ovoga finansu kazaše mi neki od mojih drugova
| lb pošten čovjek. U.
njegovom pričanju 0 našem bolesniku bilo je istine. Eto
i brat mu Mitar. Obojica drže bakalsku

si

radnju, za koju su se tako vezali, da ne misle ni na šta

te

Pr omrni dudi, koji, mislim, malo koga i poznaju preko |
svojih mušterija. Pa ipak su zatočeni | 4

š kao pogibeljni po.
državu, jer sigurno, mora da je _ nekom Patrijoti išlo |

Pitam ga odgrnuvši |