mom... ao. he s mao ša - < Po aje p : g $ ks PR oaR , d Kraljevicu. CrpaHa 2. FE * Pig _ Oko Rijeke. i Sve štose događa u Rijeci u oko Ri- jeke, nekako ne sluti na debro. Moglo bi lako da dođe o nečiju glavu. Zvanična Ita- lija pravi se nevješta, odbija od sebe sva- ku saradnju u riječkim događajima, a ova- mo, mješte da, po obećanju, pomogne sre- diti pitanje Rijeke, ona ga još jače podjaruje. U toliko, pred terorom fašista i le- gionaša pobjegli su članovi konstituante sa predsjednikom Zanella na naš teritorij, u Naša vlada primila je prijateljski iz- bjegle zastupnike i naredila, da se naše vlasti pobrinu za njihovo ukonačenje i prehranu. — Zanella je izjavio, da se neće sa konstituantom vraćati na Rijeku sve dotle, dok se tamo bude nalazio i jedan fašista, legijonaš ili talijanski vojnik. Pošto na Ri- jeci nije osiguran mir i zed, konstituanta će održavati svoje sjednice ,jedino uz za- štitu internacijonalne vojske, jer se tali- lijanskoj vladi ne_može vjerovati. U po- gledu spoljne politike, riječka će vlada uvijek živiti u sporazumu sa vladom Kra- ljevine S.H.S. a preko uje sa Malom An- tantom. — Iz Bakra javljaju, da stanje na Ri- jeci postaje svakim danom sve zamršenije. S talijanske strane opažaju se neke vojne pripreme. U okolici Rijeke i Opatije kon- centrisano je oko 4000 Alpina, a prema Sušaka se nalazi jedna četa Alpina. Ove čete imaju uza se i 2 baterije. — Trojica fašista, preobučeni, uspjeli su da dođu do mjesta, gdje riječka kon- stituanta u Kraljevici održava svoje sjed- nice. Njihova je namjera bila da ubiju predsjednika Zanellu. Ali su bili prepoznati, razoružani i uapšeni. Kod njih su našli tri revolvera i 14 bombi. Osim ove trojice uapsilo se je još dvojicu, koji su dotrčali u pomoć. Sva petorica su poručnici tali- ojanske vojske, te su opremljeni u. Zagreb, pa su predani u tamnicu. Rusija i genovska konterentcija. Iz Rige i Helsingdorfa stižu dosta alarmantne vijesti, da se u Rusiji čine velike vojne pripreme, i da se Rusi _mo- bilizuju. Veliki vojni kontigenti sa jakom Političke novosti. / artiljerijom upućuje se na razne granice. Javljaju, da je i Centralni izvršni odbor naredio generalnu mobilizaciju crvene ar- mije, a pozivlju se dobrovoljci da stupe u crvenu armiju kao bolničari i sanitetski pomoćnici. < Ovo i ovakovo držanje Rusije uzrok je genovska konferencija, na kojoj bi se sa izvjesnih strana htjelo da se mimoide Rusija i da joj se ne samo ne pomogne RECE PEEK VIERI O LK EN ORO TOEI O O ONA OO AT NT UZ DTD" DTT PONIRE E VRISNI TREATITEVE TAE u gospodarstvenoj obnovi i bijedi, već da ju se još gore oslabi. Ovaj očajni korak Rusije, koji prijeti krvlju, imao bi da ili izvede presiju na konferenciji u Genovi ili, ako u tome ne uspije, da ugazi u krv i da sama to pitanje u zdvojnosti riješava. Grčka i Turska. U maloj Aziji vode se velike pripre- me za nastavak rata između Turske i Grčke. Međutim iz Pariza javljaju, da su zastupnici Engleske, Francuske i Italije poduzeli zajednički demarš kod Grčke vlade, da se što prije zaključi primirje između Grčke i Turske. U isto vrijeme javljaju pariški listovi, da je odlučeno, da se čitava Mala Azija ima predati Turcima, te bi se imala kroz 5-6 mjeseci isprazniti sa strane Grčke. Turci dobivaju i Smirnu. Ukrcavanje grčkih četa nadziraće savez-. nička flota. | . Stanje u Njemačkoj. U subotu je održana sjednica uje- mačkog ministarskog savjeta pod pred- sjedništvom Ebertovim. Na savjetovanje su bili pozvani i svi predšjednici vlada saveznih njemačkih država. — Engleski i Talijanski ambasadori posjetili su dan prije Wirtha i izjavili mu, da nema nade, da će se primiti posljednja njemačka nota o vla- danju njemačkog plaćanja. između Ausgirije i Mađarske. Burgenland je sporno zemljište iz- među Austrije i Mađarske. Tu su i jedna i druga država upotrebile sav svoj veći dio, bio je od velikih sila dodijeljen Austriji, pa je dolazilo i prije i poslije do | sukoba između mađarskih banda i austrij- skih upravnih vlasti i regularnih četa. učinila je: da se posle poklečivanja podi- Neko vrijeme bilo se je primirilo, a sada, kako izvješćuju iz Beča, Burgenland se. nalazi opet u jednom opasnom stanju. Jedna mađarska banda sukobila se je neku noć sa austrijskom žandarmerijom, leći:Zda se i sada, ju ujedinjenju, takav rad produži, a suzbija ono. delanje koje bazira naZmislimač: "da takav .rad i delanje te su dvije austrijske patrole potjerane od mađarskih ustaša. Nekoliko mađarskih | banda teroriziraju u Burgenlandu i pri- bližuju se austrijskoj granici. Austrija je poslala protestnu notu u Budapest. Ritanje Dardanela. | U Parizu vijeća orjentalna konferen- cija, te bi danas morala da svrši svoja zasijedanja. Između mnogih pitanja, mnogo angažuje i pitanje Dardanela, jer ne mogu da se u tome slože. ,Temps“ izjavljuje, da u debati još uvijek stoji pitanje, da li će Turskoj ostati oba ušća Dardanela ili će Engleska, bilo na koji način, tražiti jedno ušće za sebe. List kaže, da je u interesu Engleske, da oba ušća ostanu pod vlašću Turske. Austro-Ugarskom i njinim Priznati se mora, da i najveća disciplina MoO= gući uticaj u svim formama, da to zem-. ljište pripadne jednoj ođ njih. Zapadni, TRI CLIKE S GN LATAE) KRKE Novi ministar vojni i mrnarice gosp. đenera! Vasi = Povodom raznih interpelacija dao je naš novi Ministar vojni i Mornarice, gosp. đeneral Vasić, u skupštini puno konciznih odgovora poduprtih argumentima, koji za- dovoljavaju i one, koji često puta nisu skloni da se zadovolje. Koliko -je g. Mini- star na sednici od 24. februara t. g. u tome uspeo, vidi se po aplauzu kojim je njegov govor na završetku poždravljen. Posle odgovora za slabo suabdevanje odelom jednoga puka, prešao je na odgo- vor o tuči, koja je u vojsci zabranjena. Tom prilikom istakao je: da oficiri treba da imaju ljubavi za svoje ljude — vojnike — i da su u tešnjem dodiru koji u prili- kama ima izgled familijarnosti onda kad se oficir kao dobar otac, brat, ili drug, stara o hrani, odelu, postelji, fizičkim i duhovnim potrebama vojnikovim, koje idu čak od domaćeg kutka — do porodice voj- nikove. ode Za ovakav smisao i način vojničkog vespitanja i rada srbijanski oficiri već su bili spremljeni. Ovakvo vaspitanje, koje je ipak imalo u vidu održavanje discipline, provlačilo se decenijama kroz život vojske. Rezultat takvog rada pokazao se u pozi- tivnom smislu u“ ratovima balkanskom i srpsko-bugarskom, a naročito, u posljed- njem svjetskom ratu, kada se srpska voj- ska, materijalno iscrpljena posle dva rata, ipak, uhvatila u koštac, sa onda silnom pomagačima. popušta u takvim prilikama, ali da nije bilo jakog moralnog faktora kod oficira pa sve do posljednjeg redova, anaročito: jake veze, stvarane ljubavliu, između starešina i vojnika, ne bi se ni mi mogli održati. Ta intimna veza, ta tajna naše pobede, zalo, da se ustajalo i onda _kad su i pri- jatelji i neprijatelji mislili, da je srpska o vojska srušena i umrtvljena. G. Ministar je to naročito istakao že- treba ostaviti samo podoficirima. .Mislimo da je g. Ministar upravu kada to želi; jer se na“eklatantan način poka- zalo, posle*probe u jednom“ dugom i straš- nom ratu, u kome je mala Srbija procen- tualno imala najveći broj gubitaka: da je ovaj način vaspitanja, koji bazira na ja- koj uzajamnoj vezi starešina /i vojnika, uspeo i dao divne rezultate sa kojima je srpska vojska zadivila ceo svet, a nepri- jatelja iznenadila. G. đeneral Vasić je u našoj ujeđinje-: noj otačbini jedan od prvih apostola toga i kazano u skupštini nisu samo prazne reči; on je na tome stvarno“delaoži dela. Imali smo prilike da ga vidimo kao k mandanta armije na solunskom frontu, momentu kada se sa svojim prostim vo nikom razgovara kao sa svojim stari, znancem i prijateljem. Ova potrebna i, timnost, do izvesnih granica dozvoljen; činila je čuda i nije preterao kad je reka, »Da tu intimnost — vojnici nisu zloup trebili, već kad je trebalo bitka da se bij ona je baš bila podstrek, da se vojnici z jedno sa svojim oficirima bore kao lavovi Ovi odgovori g. Ministra dali su na, povoda : da se sa samom ličnošću njeg vnm pozabavimo. G, đenerala vidimo 189 i 1898 god. u činu đeneralštabnog majo ra, kao vojnog atašea u 8ofiji; docnije n Cetinju vidimo ga kao poslanika Srbiji od koga je knez Nikola imao velikog rel pekta, jer ga se plašio da ga, pored svi majstorskih predometanja, ne prozre skrg u njegovom sebičnom i nesrpskom držanj i šurovanju sa Austrijom. Kao relativn mlada čoveka viđamo ga na položaju M nistra vojnog, na kome položaju pokreć našu vojsku u smislu jačeg progresa in; pretka. Već tada mogao je da uoči šta nai treba i iz tog vremena notiraju sa posk janja mnogih zakona, uredaba i korisni stvari kao: Zakon o ustrojstvu vojski Zakon o uređenju vojnih sudova. Zako o vojno sudskom postupku u krivični: delima. Vojno kazneni zakonik. Zakon ženidbi oficira. Uredba o davanju zvanj i položaja u vojsci. Ondašnja politička bur zahvatila je i njega te ga viđamo kao per zionera. Za vreme balkanskog i srpske bugarskog rata vidimo ga kao našeg vo nog delegata pri grčkoj vrhovnoj koman di. U samom početku svetskog rata vid mo ga kao komandanta ,Braničevskog od reda“; a odmah potom kao komandani Dunavske divizije IL. poziva, koja je sve udeo dala pod komadom g. đenerala u de nima neravne borbe — u danima bojev — kad se poklecivalo, dizalo i divno pre .goravalo. Vidimo ga pri odstupanju 191: godine kada prima komandu nad armijom a na solunskom frontu pod njegovom ke mandom vršen je proboj neprijateljsko fronta na Kajmakčalanu; a i posle tog: kad su se naši položaji na obe obal Crne reke utvrdili i konsolidovali. Posl prevrata opet ga viđamo na položaju ke mandanta armije, sa kojeg je došao, pc nova, na poiožaj Ministra Vojnog i Mrnaric Nepodeljeno je mišljenje vojničkih kru gova, da je on jedan od naših najačih voj nika i da će u sadanjem našem još nesre đenom stanju biti puno od koristi radi kor solidovanja prilika kod vojske i u opšti Kao vojni ministar već je prvi put poke zao šta može, danas kada je pun iskustv bazirajući isto na svojoj solidnoj vojnoj opštoj spremi, pun duha i prirođene bi strine opravdaće nade ; jer se veruje : d zna šta hoće i šta može. Lj. s —— — Dobro jutro, signori! —— U toliko neki već poustajali i obučeni, neki se umijaju, neki lješkare u postelji a neki i spavaju. Na jaki debeljkov glas prenuli bi se i mrtvi, pa smo za čas . bili svi budni. — Gospodo, vi ne treba da se žurite; počne nam Debeljko umiljato. Do pola sata dobićete kafu, a odmah zatim poslaću Vam dva osuđenika da vam urede i pometu sobu, a vi međutim možete slobodno da izađete ovdje na koridor. Do viđenja ! Urediti postelje bila je naša dužnost, a treba ih urediti kako kućni red zahtjeva po utanačenom propisu, čemu su vješti samo oni koji su već bili vojnici i tamni- čari. A bilo nas je i takovih; Uvođenje reda, u ovakovim prilikama, vrlo je blagodarna stvar, jer to daje posla koji te za neko vrijeme odvaja od sumornih misli, a ove u tamnici, naročito za prvih daa, grdno zaokupe.. Ko je bio vješt, složi pokrivače, pokaže to i drugim, pa ib, po naročitom vojničkom ukusu, namjesti i složi navrh postelje. Ispravljalo se i dotjerivalo, dok je na svrhu bilo uređeno kako red zahtjeva. Jutarnji svježi zrak zapljuskivao je kroz velike pro- zore u našu ćeliju, a sunce nas nije pohodilo, jer nam se ćelija nalazi na zapadnom krilu. Kad uredismo postelje nestade nam posla, pa samo što izlazimo iz ćelije na koridor i opet se vraćamo natrag. Nekako smo smeteni. Neobično nam ovo besposličenje uteščano sa raznim mislima, koje nas prenose daleko, kući, a čas nas bace u razmišljanje vrhu našeg položaja puna neizvjesnosti za budućnost i saznanja da smo sada robijaši. Sve ovo natjeruje nam neku mrzovolju, koju u nekoliko razbijamo gledajuć kroz prozore ćelije na _ osuđenike, koji, pod pažnjom straže, šetaju u krugu po avliji, svrstani po dvojica zajedno. U tom nam doniješe kafu, a iza toga pustiše i nas u avliju na šetnju, gdje se nađosmo zajedno sa ostalim drugovima. Za nas nije važio red šetnje u redove kao kod osuđenika, pa se komodno razmiljesmo po hladovini široke avlije, a gotovo svaki od nas zapalio cigaretu. Kroz rešetke mnogih prozora povirkuju glave osuđenika, koji se, ne razumijevajući, čude ovoj novoj vrsti brojnih tamničara, koji nijesu obučeni u tamničarsko odijelo, šetaju bez reda i po volji, i, što je najčudnije i za čim im zazubice rastu, puše. | Mlađi se raspojasali pa udrili u trku po avliji, ba- caju kamena, skaču i valjaju nekakav dugi i teški kameni valjak, kojim nabijaju natučeno sitno kamenje kojim je nasuta avlija. Stariji udrili u neku tihu šetnju, u društvu ili osamljeni. Stražar se uslonio uza zid, pa nas odatle kao nadgleda; ozbiljan i mrk pa ne znaš, da li nas žali ili nam se veseli. Preko zida avlije dopire jednolika graja vreve iz grada, čas jače čas slabije. Od jučer nam u, ušima jednako ozvanja kao da nas opomije, da se sjetimo da je ratno vrijeme. Naša šetnja na čistu zraku trajala je jedan sat, te se ponovo razdijelismo po svojim ćelijama. Sve uživanje i sva sloboda, koju tamnica daje zatočeniku, sastoji se u tom času šetnje, ili, kako u tamnici obično kažu, arije. Evo nas bonovo u ćeliji, uredno pometenoj i dobro provjetrenom. Okusili smo i taj sat tamničke slobode, šetajuć se po avliji, a sada smo opet pod ključem. Po- dilazi nas neki čudni osjećaj osamljenosti u kojoj se osjećamo smeteno izgubljeni, kao kad seljak stigne: prvi put u varoš bez vješta driga. Da smo nešto svi zajedno, opet bi nam bilo drugčije, pa nam je, za sada, ovo još jedina želja. Vrlo je dosadno. Izvališ se na _ krevet, spopanu te misli na ženu, na djecu. na svoje domaće. Kao da. ih očima gledaš, gdje se koje sad nalazi i što fadi. Vidiš i zamišljene, oplakane. Što je sa mnom ? Hoće li me, - kako su već nešto načuli, — mučiti, strijeljati, objesiti Da nije to, po nesreći, već izvršeno ? | Zaplašene od zlurade svjetine, vidiš svoje kod kući gdje se tako vrzaju i samo im svake i zle misli naviri U sudsjestvu se dozivlju sa jačim glasom, samo da i tvoji čuju, pa govore i izmišljaju same pakosti samo ih tako zajćdaju i miče. Shvaćaš im sav bol što £ osjećaju, pa skačeš sa tvrde slamnjače nekako nervozno nesvjestan da oko sebe imaš drugova. Oni se sami ni to prenu iz svojih misli, pogledaju tebe, zgledaju $S među sobom, svi se u jednom pogledu razumiju, pa $S svak osami, kao da ne želi biti na teret drugome. Sva misli jedino o sebi i ne obazire se na svoje drugov* jer pred očima vidi samo i jedino svoj položaj, pa nala? i preveć razloga, kako je tu, između svih, jedinome njen! najteže. Ovakovo držanje oživljuje i ojačava onu prirodi! sebičnost, koja čini da se i nesvjesno udaljuješ od osje ćaja kolegijalnosti, natjerajuć ti jednu vrstu zavisti i gotov mržnje prema svojim drugovima, jer si napokon naša dovoljno razloga, da je njima ipak mnogo lakši rego tebi. Kao što u-zajedničkom dobru sve jedi drugom zavidi, jer ga kod drugih vidi u većoj mjeri ne# kod sebe, tako i u zajedničkom zlu opet jedan drv gom zavidi, jer ga vidi u obilatijoj mjeri kod sebe neg. kod drugih. deo Ovo bi bila karakteristika prvog dana tamnice. Ni bi u nekoliko izmijenilo objed i večera te često pohađati Debeljka, koji nam, uz put, donese tršćanski ,ll piccolo da ga čitamo. (Nastaviće se) *“ /