mom... ao. he s mao ša -
< Po aje p :

g $ ks PR oaR , d

Kraljevicu.

CrpaHa 2.

FE
*
Pig

_

Oko Rijeke. i

Sve štose događa u Rijeci u oko Ri-
jeke, nekako ne sluti na debro. Moglo bi
lako da dođe o nečiju glavu. Zvanična Ita-
lija pravi se nevješta, odbija od sebe sva-
ku saradnju u riječkim događajima, a ova-

mo, mješte da, po obećanju, pomogne sre-

diti pitanje Rijeke, ona ga još jače podjaruje.

U toliko, pred terorom fašista i le-
gionaša pobjegli su članovi konstituante sa
predsjednikom Zanella na naš teritorij, u

Naša vlada primila je prijateljski  iz-
bjegle zastupnike i naredila, da se naše
vlasti pobrinu za njihovo ukonačenje i
prehranu.

— Zanella je izjavio, da se neće sa
konstituantom vraćati na Rijeku sve dotle,
dok se tamo bude nalazio i jedan fašista,
legijonaš ili talijanski vojnik. Pošto na Ri-
jeci nije osiguran mir i zed, konstituanta
će održavati svoje sjednice ,jedino uz za-
štitu internacijonalne vojske, jer se tali-
lijanskoj vladi ne_može vjerovati. U po-
gledu spoljne politike, riječka će vlada
uvijek živiti u sporazumu sa vladom Kra-
ljevine S.H.S. a preko uje sa Malom An-
tantom.

— Iz Bakra javljaju, da stanje na Ri-
jeci postaje svakim danom sve zamršenije.
S talijanske strane opažaju se neke vojne
pripreme. U okolici Rijeke i Opatije kon-
centrisano je oko 4000 Alpina, a prema
Sušaka se nalazi jedna četa Alpina. Ove

čete imaju uza se i 2 baterije.

— Trojica fašista, preobučeni, uspjeli
su da dođu do mjesta, gdje riječka kon-
stituanta u Kraljevici održava svoje sjed-
nice. Njihova je namjera bila da ubiju

predsjednika Zanellu. Ali su bili prepoznati,

razoružani i uapšeni. Kod njih su našli tri
revolvera i 14 bombi. Osim ove trojice
uapsilo se je još dvojicu, koji su dotrčali

u pomoć. Sva petorica su poručnici tali-
ojanske vojske, te su opremljeni u. Zagreb,
pa su predani u tamnicu.

Rusija i genovska konterentcija.

Iz Rige i Helsingdorfa stižu dosta
alarmantne vijesti, da se u Rusiji čine
velike vojne pripreme, i da se Rusi _mo-
bilizuju. Veliki vojni kontigenti sa jakom

Političke novosti.

/

artiljerijom upućuje se na razne granice.

Javljaju, da je i Centralni izvršni odbor
naredio generalnu mobilizaciju crvene ar-
mije, a pozivlju se dobrovoljci da stupe u

crvenu armiju kao bolničari i sanitetski

pomoćnici. <

Ovo i ovakovo držanje Rusije uzrok
je genovska konferencija, na kojoj bi se
sa izvjesnih strana htjelo da se mimoide
Rusija i da joj se ne samo ne pomogne

RECE PEEK VIERI O LK EN ORO TOEI O O ONA OO AT NT UZ DTD" DTT PONIRE E VRISNI TREATITEVE TAE

u gospodarstvenoj obnovi i bijedi, već da
ju se još gore oslabi. Ovaj očajni korak

Rusije, koji prijeti krvlju, imao bi da ili

izvede presiju na konferenciji u Genovi
ili, ako u tome ne uspije, da ugazi u krv

i da sama to pitanje u zdvojnosti riješava.

Grčka i Turska.

U maloj Aziji vode se velike pripre-
me za nastavak rata između Turske i
Grčke. Međutim iz Pariza javljaju, da su
zastupnici Engleske, Francuske i Italije
poduzeli zajednički demarš kod Grčke
vlade, da se što prije zaključi primirje
između Grčke i Turske. U isto vrijeme
javljaju pariški listovi, da je odlučeno, da
se čitava Mala Azija ima predati Turcima,

te bi se imala kroz 5-6 mjeseci isprazniti

sa strane Grčke. Turci dobivaju i Smirnu.
Ukrcavanje grčkih četa nadziraće savez-.

nička flota. |
. Stanje u Njemačkoj.

U subotu je održana sjednica uje-
mačkog ministarskog savjeta pod pred-
sjedništvom  Ebertovim. Na savjetovanje
su bili pozvani i svi predšjednici vlada
saveznih njemačkih država. — Engleski i
Talijanski ambasadori posjetili su dan prije

Wirtha i izjavili mu, da nema nade, da će
se primiti posljednja njemačka nota o vla-

danju njemačkog plaćanja.
između Ausgirije i Mađarske.
Burgenland je sporno zemljište  iz-
među Austrije i Mađarske. Tu su i jedna
i druga država upotrebile sav svoj

veći dio, bio je od velikih sila dodijeljen

Austriji, pa je dolazilo i prije i poslije do |

sukoba između mađarskih banda i austrij-

skih upravnih vlasti i regularnih četa. učinila je: da se posle poklečivanja podi-
Neko vrijeme bilo se je primirilo, a sada,
kako izvješćuju iz Beča, Burgenland se.
nalazi opet u jednom opasnom stanju.
Jedna mađarska banda sukobila se je
neku noć sa austrijskom žandarmerijom,  leći:Zda se i sada, ju ujedinjenju, takav
rad produži, a suzbija ono. delanje koje
bazira naZmislimač: "da takav .rad i delanje

te su dvije austrijske patrole  potjerane

od mađarskih ustaša. Nekoliko mađarskih |

banda teroriziraju u Burgenlandu i pri-

bližuju se austrijskoj granici. Austrija je

poslala protestnu notu u Budapest.

Ritanje Dardanela. |

U Parizu vijeća orjentalna konferen-
cija, te bi danas morala da svrši svoja
zasijedanja. Između mnogih pitanja, mnogo
angažuje i pitanje Dardanela, jer ne mogu
da se u tome slože. ,Temps“ izjavljuje,
da u debati još uvijek stoji pitanje, da li
će Turskoj ostati oba ušća Dardanela ili
će Engleska, bilo na koji način, tražiti
jedno ušće za sebe. List kaže, da je u

interesu Engleske, da oba ušća ostanu
pod vlašću Turske.

Austro-Ugarskom i njinim

Priznati se mora, da i najveća disciplina
MoO=

gući uticaj u svim formama, da to zem-.
ljište pripadne jednoj ođ njih. Zapadni,

TRI CLIKE S GN LATAE) KRKE

Novi ministar vojni i mrnarice gosp. đenera! Vasi

= Povodom raznih interpelacija dao je
naš novi Ministar vojni i Mornarice, gosp.
đeneral Vasić, u skupštini puno konciznih
odgovora poduprtih argumentima, koji za-
dovoljavaju i one, koji često puta nisu

skloni da se zadovolje. Koliko -je g. Mini-

star na sednici od 24. februara t. g. u tome
uspeo, vidi se po aplauzu kojim je njegov
govor na završetku poždravljen.

Posle odgovora za slabo suabdevanje
odelom jednoga puka, prešao je na odgo-
vor o tuči, koja je u vojsci zabranjena.
Tom prilikom istakao je: da oficiri treba
da imaju ljubavi za svoje ljude — vojnike
— i da su u tešnjem dodiru koji u prili-

kama ima izgled familijarnosti onda kad
se oficir kao dobar otac, brat, ili drug,

stara o hrani, odelu, postelji, fizičkim i
duhovnim potrebama vojnikovim, koje idu

čak od domaćeg kutka — do porodice voj-
nikove. ode
Za ovakav smisao i način vojničkog

vespitanja i rada srbijanski oficiri već su
bili spremljeni. Ovakvo vaspitanje, koje
je ipak imalo u vidu održavanje discipline,
provlačilo se decenijama kroz život vojske.

Rezultat takvog rada pokazao se u pozi-
tivnom smislu

u“ ratovima balkanskom i
srpsko-bugarskom, a naročito, u posljed-

njem svjetskom ratu, kada se srpska voj-
ska, materijalno iscrpljena posle dva rata,

ipak, uhvatila u koštac, sa onda silnom
pomagačima.

popušta u takvim prilikama, ali da nije
bilo jakog moralnog faktora kod oficira pa
sve do posljednjeg redova, anaročito: jake
veze, stvarane ljubavliu, između starešina

i vojnika, ne bi se ni mi mogli održati.

Ta intimna veza, ta tajna naše pobede,

zalo, da se ustajalo i onda _kad su i pri-

jatelji i neprijatelji mislili, da je srpska
o vojska srušena i umrtvljena.

G. Ministar je to naročito istakao že-

treba ostaviti samo podoficirima.
.Mislimo da je g. Ministar upravu kada
to želi; jer se na“eklatantan način poka-
zalo, posle*probe u jednom“ dugom i straš-
nom ratu, u kome je mala Srbija procen-
tualno imala najveći broj gubitaka: da je
ovaj način vaspitanja, koji bazira na ja-
koj uzajamnoj vezi starešina /i vojnika,
uspeo i dao divne rezultate sa kojima je

srpska vojska zadivila ceo svet, a nepri-
jatelja iznenadila.

G. đeneral Vasić je u našoj ujeđinje-:

noj otačbini jedan od prvih apostola toga
i kazano u skupštini nisu samo prazne
reči; on je na tome stvarno“delaoži dela.

Imali smo prilike da ga vidimo kao k
mandanta armije na solunskom frontu,
momentu kada se sa svojim prostim vo
nikom razgovara kao sa svojim stari,
znancem i prijateljem. Ova potrebna i,
timnost, do izvesnih granica dozvoljen;
činila je čuda i nije preterao kad je reka,
»Da tu intimnost — vojnici nisu zloup
trebili, već kad je trebalo bitka da se bij
ona je baš bila podstrek, da se vojnici z
jedno sa svojim oficirima bore kao lavovi
Ovi odgovori g. Ministra dali su na,
povoda : da se sa samom ličnošću njeg
vnm pozabavimo. G, đenerala vidimo 189
i 1898 god. u činu đeneralštabnog majo
ra, kao vojnog atašea u 8ofiji; docnije n
Cetinju vidimo ga kao poslanika Srbiji
od koga je knez Nikola imao velikog rel
pekta, jer ga se plašio da ga, pored svi
majstorskih predometanja, ne prozre skrg
u njegovom sebičnom i nesrpskom držanj
i šurovanju sa Austrijom. Kao relativn
mlada čoveka viđamo ga na položaju M
nistra vojnog, na kome položaju pokreć
našu vojsku u smislu jačeg progresa in;
pretka. Već tada mogao je da uoči šta nai
treba i iz tog vremena notiraju sa posk
janja mnogih zakona, uredaba i korisni
stvari kao: Zakon o ustrojstvu vojski
Zakon o uređenju vojnih sudova. Zako
o vojno sudskom postupku u krivični:
delima. Vojno kazneni zakonik. Zakon
ženidbi oficira. Uredba o davanju zvanj
i položaja u vojsci. Ondašnja politička bur
zahvatila je i njega te ga viđamo kao per
zionera. Za vreme balkanskog i srpske
bugarskog rata vidimo ga kao našeg vo
nog delegata pri grčkoj vrhovnoj koman
di. U samom početku svetskog rata vid
mo ga kao komandanta ,Braničevskog od
reda“; a odmah potom kao komandani
Dunavske divizije IL. poziva, koja je sve
udeo dala pod komadom g. đenerala u de
nima neravne borbe — u danima bojev
— kad se poklecivalo, dizalo i divno pre
.goravalo. Vidimo ga pri odstupanju 191:
godine kada prima komandu nad armijom
a na solunskom frontu pod njegovom ke
mandom vršen je proboj neprijateljsko
fronta na Kajmakčalanu; a i posle tog:
kad su se naši položaji na obe  obal
Crne reke utvrdili i konsolidovali. Posl
prevrata opet ga viđamo na položaju ke
mandanta armije, sa kojeg je došao, pc
nova, na poiožaj Ministra Vojnog i Mrnaric
Nepodeljeno je mišljenje vojničkih kru
gova, da je on jedan od naših najačih voj
nika i da će u sadanjem našem još nesre
đenom stanju biti puno od koristi radi kor
solidovanja prilika kod vojske i u opšti
Kao vojni ministar već je prvi put poke
zao šta može, danas kada je pun iskustv
bazirajući isto na svojoj solidnoj vojnoj
opštoj spremi, pun duha i prirođene bi
strine opravdaće nade ; jer se veruje : d
zna šta hoće i šta može. Lj.

s

——

— Dobro jutro, signori!

——

U toliko neki već poustajali i obučeni, neki se
umijaju, neki lješkare u postelji a neki i spavaju. Na
jaki debeljkov glas prenuli bi se i mrtvi, pa smo za čas

. bili svi budni.

— Gospodo, vi ne treba da se žurite; počne nam
Debeljko umiljato. Do pola sata dobićete kafu, a odmah
zatim poslaću Vam dva osuđenika da vam urede i pometu

sobu, a vi međutim možete slobodno da izađete ovdje
na koridor. Do viđenja !

Urediti postelje bila je naša dužnost, a treba ih
urediti kako kućni red zahtjeva po utanačenom propisu,
čemu su vješti samo oni koji su već bili vojnici i tamni-
čari. A bilo nas je i takovih; Uvođenje reda, u ovakovim
prilikama, vrlo je blagodarna stvar, jer to daje posla koji
te za neko vrijeme odvaja od sumornih misli, a ove u
tamnici, naročito za prvih daa, grdno zaokupe..

Ko je bio vješt, složi pokrivače, pokaže to i drugim,
pa ib, po naročitom vojničkom ukusu, namjesti i složi
navrh postelje. Ispravljalo se i dotjerivalo, dok je na
svrhu bilo uređeno kako red zahtjeva.

Jutarnji svježi zrak zapljuskivao je kroz velike pro-
zore u našu ćeliju, a sunce nas nije pohodilo, jer nam
se ćelija nalazi na zapadnom krilu. Kad uredismo postelje
nestade nam posla, pa samo što izlazimo iz ćelije na koridor
i opet se vraćamo natrag. Nekako smo smeteni. Neobično
nam ovo besposličenje uteščano sa raznim mislima, koje
nas prenose daleko, kući, a čas nas bace u razmišljanje
vrhu našeg položaja puna neizvjesnosti za budućnost i
saznanja da smo sada robijaši. Sve ovo natjeruje nam
neku mrzovolju, koju u nekoliko razbijamo gledajuć kroz
prozore ćelije na _ osuđenike, koji, pod pažnjom straže,
šetaju u krugu po avliji, svrstani po dvojica zajedno.

U tom nam doniješe kafu, a iza toga pustiše i nas
u avliju na šetnju, gdje se nađosmo zajedno sa ostalim

drugovima. Za nas nije važio red šetnje u redove kao
kod osuđenika, pa se komodno razmiljesmo po hladovini
široke avlije, a gotovo svaki od nas zapalio cigaretu.

Kroz rešetke mnogih prozora povirkuju glave osuđenika,
koji se, ne razumijevajući, čude ovoj novoj vrsti brojnih
tamničara, koji nijesu obučeni u tamničarsko odijelo,
šetaju bez reda i po volji, i, što je najčudnije i za čim
im zazubice rastu, puše. |

Mlađi se raspojasali pa udrili u trku po avliji, ba-
caju kamena, skaču i valjaju nekakav dugi i teški kameni
valjak, kojim nabijaju natučeno sitno kamenje kojim je
nasuta avlija. Stariji udrili u neku tihu šetnju, u društvu
ili osamljeni. Stražar se uslonio uza zid, pa nas odatle
kao nadgleda; ozbiljan i mrk pa ne znaš, da li nas žali
ili nam se veseli. Preko zida avlije dopire jednolika graja

vreve iz grada, čas jače čas slabije. Od jučer nam u,

ušima jednako ozvanja kao da nas opomije, da se sjetimo
da je ratno vrijeme.

Naša šetnja na čistu zraku trajala je jedan sat, te
se ponovo razdijelismo po svojim ćelijama. Sve uživanje
i sva sloboda, koju tamnica daje zatočeniku, sastoji se u
tom času šetnje, ili, kako u tamnici obično kažu, arije.

Evo nas bonovo u ćeliji, uredno pometenoj i dobro
provjetrenom. Okusili smo i taj sat tamničke slobode,
šetajuć se po avliji, a sada smo opet pod ključem. Po-
dilazi nas neki čudni osjećaj osamljenosti u kojoj se
osjećamo smeteno izgubljeni, kao kad seljak stigne: prvi put
u varoš bez vješta driga. Da smo nešto svi zajedno, opet
bi nam bilo drugčije, pa nam je, za sada, ovo još jedina želja.

Vrlo je dosadno. Izvališ se na _ krevet, spopanu te
misli na ženu, na djecu. na svoje domaće. Kao da. ih

očima gledaš, gdje se koje sad nalazi i što fadi. Vidiš i
zamišljene, oplakane. Što je sa mnom ? Hoće li me, -
kako su već nešto načuli, — mučiti, strijeljati, objesiti
Da nije to, po nesreći, već izvršeno ? |

Zaplašene od zlurade svjetine, vidiš svoje kod kući
gdje se tako vrzaju i samo im svake i zle misli naviri
U sudsjestvu se dozivlju sa jačim glasom, samo da i
tvoji čuju, pa govore i izmišljaju same pakosti samo
ih tako zajćdaju i miče. Shvaćaš im sav bol što £
osjećaju, pa skačeš sa tvrde slamnjače nekako nervozno
nesvjestan da oko sebe imaš drugova. Oni se sami ni
to prenu iz svojih misli, pogledaju tebe, zgledaju $S
među sobom, svi se u jednom pogledu razumiju, pa $S
svak osami, kao da ne želi biti na teret drugome. Sva

misli jedino o sebi i ne obazire se na svoje drugov*

jer pred očima vidi samo i jedino svoj položaj, pa nala?
i preveć razloga, kako je tu, između svih, jedinome njen!
najteže. Ovakovo držanje oživljuje i ojačava onu prirodi!
sebičnost, koja čini da se i nesvjesno udaljuješ od osje

ćaja kolegijalnosti, natjerajuć ti jednu vrstu zavisti i gotov

mržnje prema svojim drugovima, jer si napokon naša
dovoljno razloga, da je njima ipak mnogo lakši
rego tebi. Kao što u-zajedničkom dobru sve jedi
drugom zavidi, jer ga kod drugih vidi u većoj mjeri ne#
kod sebe, tako i u zajedničkom zlu opet jedan drv
gom zavidi, jer ga vidi u obilatijoj mjeri kod sebe neg.
kod drugih. deo

Ovo bi bila karakteristika prvog dana tamnice. Ni
bi u nekoliko izmijenilo objed i večera te često pohađati
Debeljka, koji nam, uz put, donese tršćanski ,ll piccolo
da ga čitamo. (Nastaviće se)
*“ /