> Bpoj 26, S > odem nA a. Otimanje oko Rusije. : usnajy cgoje oTanuGuHe ? 3ap My HHCMO MH se sumnjati. Na te pomirljive elemente Iz Londona javljaju: Saveznički struč- njaci raspravljaju o ruskom pitanju. Iz. među francuskog i belgijskog stanovišta s jedne strane te engleskog i talijanskog s druge strane, postoje gotovo nepremo- stive zapreke, Prvi rade na_ tome, da se u-Rusiji uredi jedan specijaini režim fran- cuskih i belgijskih kapitalista, koji imaju radokope i fabrike u Rusiji. Engleski i Italijanski stručnjaci stoje na stanovištu, da se to protivi zaključcima u Cannes-u. U toliko se govori, da je Lloyd George izjavio, da će Engleska sama priznati so- vjetsku Rusiju, ako se saveznici ne spo- razume o ruskom pitanju. Schanzer o konierenciji u Genovi. Talijanski ministar spoljnih poslova Schanzer izjavio je na audijenciji kod En- gleskog kralja, da rad konferencije u Ge- novi neće trajati dulje od mjesec dana. Osim toga' izrazio je uvjerenje, da će se na konferenciji nadovezati cio niz inter- nacijonalnih dogovora, sastanaka i spora- zuma. Što se tiče dolaska Rusa na kon- ferencu, naglasio je, da će ruska delega- cija biti primljena sa najvećim poštovanjem. Odjeci stanja na Rijeci. Predsjednik riječke vlade Zanella, koji se sada sa većinom članova konstituante NonuruuKu mopan. CYFePHPAJIH, C AHA BA JLAH, TA MMILJBEHA ? Beorpajteka ,Tpu6yua“ y com 6pojy OL 24. MapTa, ocBpuyhu ua jezan yBojiuuK 3BAHHUHOT Oprana /lemM, Crpanke ,/lemoxpa« Tuja“, NOHOCH 4IAHAK NOJ TOPIbHM HATIH- COM, Y KOME H3M€eljy OCTAJIOF KAKE H OBO: Haw napon, cpehoM umu necpetiom, Cnajta Mey one Hapore uuja je nogaruuka ucTopuja Guja naj6ypunja. Hau apo umao je NpMmiuKEe Za, HA JENY BHIH CKOpO cBe noGpe u ce pljase pexuMe. OH 3Ha ura je amcoyrusaM u zecnoru3aM, 3Ha mura je rpaljancka M BOjHA NHKTATYPA, 3HA ITA je HEYCTABH4 H yCTAaBHA MOHAPXHjA, 3HA ITA je Ha34/UbAIUTBO, KOHCEPBATHBH3A4M H JLEMO- KPATH34M, OH 3Ha mira cy Manupecranuje, JeMoHcTpanuje u no6yne. OH 3Ha a ce u3- OOpu MOFy BPIIHTH y3 IIpujaTe/6CKO Cye- TOBaie Tojiniuje 4 za ce, NoHeKa), Mory BPuIHTH H Ce3 TOF CygeJoBawa. Buzeo je KAKO Ce NPOTEPyjy KPAJbEBH, IPOTEPYjy HIH yOujajy KPa/eMIle, BHJIEO KAKO Ce oGapajy KPaJbEBH, 0Capajy zunacruje, oGapajy npe- KOTepnje, 3Ha mura je cBeMohi 1noji3eMHux HHTpHTa_KOje pyrue za 6u nonusaje uro Cu OMeT, y IAHOM MOMEHTY, MODE. CPYIIH- Tu. Ham Hapoz umao je, peujy, jemuucTBeHo 3Jap HEeKYJITyPHe HapojIHe Mace 3Hajy ta HOBHH€, y BehHHH NIPMJIHKA, HE TIPECTABJbAJY TAKO 3B4HO jaBHO MHUIbEIb€, BEH MHILILJbEIbE OBE HIH OHe NOJIHTHUKE KOTEPHje, MHLIJBE- ibe OBOT HJIH OHOF_ yPeLHHKA ? = Ko je cTBOpHO TAKO 3BAHH NOJIHTHUKH pi MOpaJ ? Hapojine Mace uJIH OHH KOju BOJE Hu 34BO/lEe TE Mace? Mace cy caMO HecBecHo ycBojuje Taj TAKO 3BAHH INOJIHTHUKH MOPAJI. lInpokum HapojnumM macama mMHoro je BHIIe norpe6Ha jenua eTHuka NIKOJIa, Hero jeuia NOoJIHTHUKA IIKOJIA. AJIH, HEOTIXOJHO je norpe6Hno na npBo yuuTe6u Hayue ura je mopag. Hama uwramMna, Taj anocTOJ Mp- Kibe, Taj NPONOBEJIHHK IOJIHTHUKOF MOPAJA, raj PACALHHK YBPC/IA H KJIEBETA, HE CME OLI uMaT4 npereHcuja na Gyne yuHTeb Wuupo- KHX HApOlIHHX Maca. OzaHno opykje npode- CHOHAJIHHX NOJIHTHUAPA, OHA 6e3 HKAKBHX CKPJIIJIA CIIPOBOJIH IIOJIHTHUKH MOPAJI CBO- jux uucnuparopa. TIpobec4onaJiHu IoJIHTH- HAPH, TH TPOBAUH KHBHX HAPOLHHX H3BOPA, : TAKO HCTO, He CM€jy HMATH NpeTeHCHja a CTOJIH. 3HA ITA Cy rpaljaucke u Bojunuke | | Oy1y VuHTe/6H HAPOJIHHX MaCa, OHH HCTH KOju BOJE H 34BO/e MACE H KOju Cy je HA- JUMIH LA MP3H CBOjE TIOJIHTHUKE TIDOTHBHH- Ke, a Herupa Tojepanuujy u za, Kao ibe- 3HHH YUMTe/BH, NpAKTUKYje TAKO 3BAHM IIO- sebi imao dovoljno atrukcione snage po- trebne radi pobede nad elementima ne. gacije“. Reči su vrlo dobre, ali ima jedna te. mogla bi se i morala naslanjati stvar spo. razuma, ali takvog sporazuma koji bi u. škoća. Kod Srba su takvi ekstremisti retki, bez značaja i bez uticaja. Ni jedna politi. | čka stranka, ni jedna parlamentarna gru. pa ne stoji na načelu ,amputacije“, nju na naglasuje ni jedan političar. To je samo. fraza, kojom se u razdraženosti služe ne. merodavne ličnosti. Na protiv! Na srp. skoj strani stalno se ističe potreba spora- zuma i zajedničkog rada: narodno i držav- no jedinstvo prelazi kod Srba u krv i meso njihovo. Ali za sporazum se traže dvojica. A gde su Hrvati? Opšte je mišljenje da i imeđu Hrvatima ima trezvenih i umerenih: elemenata. — Ima ih io tom nema sumnje, — ali gde su? Mi ih ne vidimo! Za sada. oje pred nama Hrvatski Blok, koji pred- stavlja ogromnu većinu hrvatskog stano- ovništva. To je fakt sa kojim treba raču- nati. Ako hrvatski deo našeg naroda želi. sporazum, mora za svoje predstavnike da izabere ljude koji žele sporazum, Za sada je nemogućno predvideti, kako je mogućno NOJIHTHUKO HCKYCTBO. 34p TO Huje HajGojba NOJIATHUKA IIKOJIA ? 3ap TO He Gu TpPeGaio na Oyne HajGo.ba noJmuTHuKA 1iKOJa ? Hc- > JIHTHUKH MOAJI. Će | OGnoBbene dbpase u OGHOBJ/BEHA JLEMA- roruja ue crBapajy HOBy €Noxy u noJIHTH- nalazi na našem teritoriju u Kraljevici, uputio je Pašiću, Lloyd Georgeu u Poin- careu ovaj telegram : Smatram za dužnost visnu Hrvatsku Seljačku Republiku. Sa ioga gledišta može se razgovarati samo o na- čuvena nedjela. izvjestiti Vašu Ekscelenciju, da je, uz pri- sutnost. talijanskih trupa a potpomognut od strane talijanskog generala Castelli-a, talijanski poručnik Cabruna, povjerenik D'Annunzia, zaveo na Rijeci vojnu dik- taturu. Više od polovice članova Konsti- tuante, koji predstavljaju apsolutnu ve- ćinu u bijegu je, da bi izbjegli prisustvo- > Mala Antanta održati predkonferencu za- > ledno sa baltičkim državama i Poljskom, te da će zajednički istupiti u svim pitanjima. Ovom prilikom Cehoslovačka vlada sprema više diplomatskih dokumenata koja će se izdati u više različitih baza, a u njima će se posvetiti hoslovačkih legionara u Rusiji, a" otvorene, pa se šetamo od jedne do druge, pravimo jedno drugome posjete i čisto uživamo u nekoj vrsti slobode. Jedna vrata u dvorištu otvore se. Izađe nekoliko . cTpauke, jecmo sm joj npenopyuuBasim To- zao NEPAHUMjy NpeMa APYKUHM NOJMTHUKUM MHII- ii dOJuTKUKH MOpAJ, CMATPAJY KAO CuiLOtIM ObEIBHMA MO TIPEMA NOJIHTHUAPHMA APYTHX pk 0 AP3HyTH Za NOPHYE IBEZHHY OuAjHY HEKYJI- | Typna. Mu _cmo je saBojujiu dbpašsaMa, o6e- KYCTBO CTHU€ CE KHBOTOM, HE M3 KIbHTA, TH JA, y TJABHOM, HEMAMO PAZJOTA IKAJIHTH Ce Ha Imupoke Mace uapona. Huko ce e cme TypHOcT. Avu, jecy Jiu 34TO KPHBE IHHpOKE MACE HAPOJA MJIH CMO KPHBH MH KOju 2KH- BHMO y yBepeiby za je BoguMo? Ona je HEKYJITYpHA, jep cMO xTeJu za Oye nekyu- HAIBHMA M NOJIHTHUKHM MAHHPHMA CYMibHBe ' uKoj ucropuju jezmaor uapoga. KH aKkO xu- a ze a | BHMO Ha baikaHy, GAJIKAHCKH MAHHPH H y He mopa ce Guru geMaror, na npn3na- gozuruuu Nouuiby GHBATH AHAXPOHH3MH. Hosu synu uucy omu Koju zgeknamyjy, 06- oMaibyjy u KJeBerajy Ha HOB HauHH, OHH Koju NOJIHTHKY CMaTpajy Kao CBOjy peH- ora6unuy npoecujy. HoOBuH bylu cy omu oKOju ue snajy 3a mojuruuku mMopan, jep sHajy zna nocroju camo jean jemurTu opad, JeMAH HEJIEIBHBH H HHTETPAJIHH MOPAJI, je1HAK Y NPHBATHOM H Y NOJIHTHUKOM XKHBOTY, IOJI- la. H ojemua« 3a caky npodecnjy, nojjeuak sa CTHHKe Bpenuocru. BpOyjyhu je 34 cBoje cBe pyne y ApyiurBy u y zpxaBu. Hosu u IbyJIM Cy OHu Koju —BOjaK MOPAJI, IPUBATHH je upravo protivnost svakom sporazumu. Reč je oštra, ali tačna: danas među obi bili za sporazum. Kada bude veći deo Hrvata došao do uverenja da je sporazum potreban, tada će i pitanje o sporazumu postali aktuelno. A dogod toga nema, sva- s njima, treba bez njih ili preko njih. međusobno poštovanje. Sporazum nije či- ki je govor uzaludan. Ako nije _ mogućno .Crpanaka ? Herosepanruu mu npema cBojum NOJIKTHUKHM NPOTHBHMILUMA, Koje YBEK CMA- TPAMO KAO NPEACTABHHKE APyFe, CABPIIEHO PAZJIMUMTE PACE, HETOJEPAHTHE Cy M mace OHAPOJIH€ : OHE CY HALI, CAMO HALI IIPOH3BOJI, MecroO IuTO MH Iby Lanac ONTyXKyjeMO, ONTy- naročita pažnja če- XKHBAHE ona Hac, kaja jeninor jana Gy e KyITypunja, : 3ap cy napojne Mace KpuBe Iiuro cy NOJIHTHUKE CTPAHKE IIOCTAJIE CEKTE, KAJLA Hucy KoTepuje ? OKYA HEKYJITYPHE HAPOJI- He MaCe 3Hajy Ja cy, KAKO MH TO, Y CBOM CYMIbHBOM HHTEP€CY, BOJIHMO TBPJIHTH, MC- TAKHYTH NOJIHTHUKH PAJLHHLH JONOBH, JA HHCY NATPHOTE M JA CY yBeK FTOTOBH HA sada ne znam. Mirković, K. Margetić, M. Stojić i još nekoliko, za koje Dođe i naš čas šetnje. Opet nas izvedoše u avliju iHeMOpaJIA. Gde su Hrvati? »Slovenski Narod“ 22. marta 1922. god. O hrvatskom pitanju čitali smo ne- davno jedan ozbiljan članak u kojem je lako rečeno: , Tandem est laudanda volun- tas“. Pisac preporučuje sporazum između Srba i Hrvata, i tvrdi da su na obema stranama ekstremna krila: Srbi koji su uba- cili u svet reč o ,amputaciji“ i Hrvati koji traže neku hrvatsku republiku, pa zaklju- čuje: ,Putem ekstremnosti ne može se doći do sporazuma. A da ima i trezvenih ljudi u obe grupe sve do sada — ne može kontrahent, samo ako i ceni. A šta ovde vidimo? U Hrvatskom | Bloku sedi n.pr. dr. Košutić i igra u njemu veliku ulogu. Kad bih ja bio Srbin, ne bih nikada mogao sediti za istim stolom ni sa jednim čovekom koji se prijateljski druži sa Košutićem. Po mome mišljenju moramo računati i sa tom pojavom u situaciji. Kako može Surmin sedeti zajedno sa Košutićem? To je za mene stalno zagonetka. Ako Hr- vati nemaju nježne osetljivosti za takve stvari, imaju je Srbi. Gde su, dakle, Hrvati | koji žele sporazum a ne separaciju ? Zalud činu kako da se izvrši ,amputacija“, a to dogovarati se sa ljudima koji traže neza- Hrvatima mi nemamo uticajnih ljudi koji. Još nešto. Za prijateljski sporazum | potrebno je međusobno poverenje, čak i slo trgovački posao, te da bude i prodavcu | i kupcu sasvim svejedno, kakav je drugi | roba odgovara robi | se osvrćem, ne vidim nikoga. Zbog toga se danas i ne govori o sporazumu ! osuđenika, pa po utvrđenom redu udru u šetnju na jednoj strani prostranog dvorišta, Do malo za njima izađe jedan u građanskom odijelu. Isti ga čas poznasmo. Bio je g. Dr. Antun Pugliesi, dubrovački donačelnik. On se šeće sam, s druge strane dvorišta, držeći se više hladovine. — Eno gospara_ Antuna!; ču se Za čas po našem koridoru, a neki utrčaše u ćelije da jave drugima. “ Polećesmo svi na prozore, pa se navaljujemo jedan na drugog. Gospar Antun nas opazi, pogleda na sve naše prozore, osmjehuje se, a na naše kriomične znakove, koji su imali da znače čitavu hrpu pitanja u jedan put, od- govara sa lakim osmijehom, slijeganjem ramena i izdi- zanjem obrva, Na njega se nešto mnogo strože pazi nego na nas. Zatvoren je u samici i ne smije s nikim da raz- govara. Baren da nam dođe do pod prozore, da mu dobacimo ili da nam dobaci samo jednu riječ, pa bi bilo dovoljuo. Ali ne može ni to, jer ga dobro paze. Zašto? Ne znamo. moa — Enoi gospara Melka !; ču se odjednom između nas. Preko puta nas, na drugom podu istočnog krila tamnica, gdje je smještena bolnica, šetao se je u isto vrijeme i načelnik grada Dubrovnika, g. Dr. Melko Čin- grija. Bolestan je, pa je tu smješten, naravno, sam, pa sam i šeta koridorom. Opazi i on nas, te ge malko povuče u unutrašnjost i maše _ nam rukom a jednako i mi njemu odgovaramo. ; Ovako odvojeni, osjetismo se jedna duša. I iz Šibenika su zatvoreni najodličniji građani, gotovo SVi /po_samicam: Dr. I, Krstelj, Dr. M. Drinković, M. kao i jučer. Gotovo jednaka slika kao i jučer: mlađi nikako da miriju, stariji ozbiljni, danas nešto ozbiljniji jer imaju da pišu kući, pa misle kako bi nakitili pismo a da ih ne ožalosti. Stražar, jedan drugi ne jučerašnji, jednako ozbiljan i povučen stoji naslonjen uza zid. Osu- đenici nas jednako gledaju, danas sa manjim čuđenjem ali sa višom pažnjom, ne dižući oka sa naše cigarete, pazeći tačno gdje će popušeni ostatak da padne kad ga bacimo. Tačno zapamte kamen ili travku gdje je cigareta bačena, utvrde znakove kako će brzo i sigurno do nje doći kad izađu na šetnju, pa se veseli povlače u ćeliju i trljaju rukom za skoro uživanje u pušenju. Danas nas pri šetnji posjeti Debeljko, te sa svojim posjetom u nekoliko izmijeni sliku šetnje. Donio nam neke listove, zasio u šupljinu prozora najdonjih ćelija i dao se u razgovor. sai — Znate li, — pitamo ga u razgovoru — čemu su ona tri naša Dubrovčana i od sebe i od nas odijeljeni? Zašto su u samicama i čemu se na njih toliko pazi ? — Ne znam vam ništa pozitivno. Predani su nam sa takovim odredbama. Ne znam, nego sam i ja tako čuo, da su uhvaćeni jer da su sa nekakvim dokumentima htjeli uteći, te su za sada uzeti kao taoci. IHS GP; Čudna, onikako ili davno nečuvena riječ, izleti iz usta Debeljka, a sva naša usta za čas ju počeše ponavljati i izgovarati, Kakvi taoci?..,, Kako da oni budu taoci? ..,, Dovijali smo se svemu i svačemu, ali nikako da izađemo na kraj. Znamo da i najstarija historija spominje taoce, ali onakovi taoci bili su shvatljivi. da se pokoreni ne pobune, jer bi tada taoci stradali. Istorija bilježi kako su Turci odvodili u Carigrad za taoce najodličnije poljsko plemstvo, a toga se događalo češće i u drugim i teškim borbama sa srpskim narodom. Isto- rija, uopće, bilježi za odvođenje taoca sa strane osvajača iz pokorenih zemalja, ali ovakovi taoci, kao što su ova naša tri odlična Dubrovčanina, to je patent besmislice austrijske i njemačke, a taj patent to jače iskače, šte se baš-sa strane vlasti ističe jednodušnost, lojalnost i vjernost naroda u monarhiji. Naši taoci moraće da za nešto jamče, i to sigurno sa svojim živdtom. Imaju li u čemu da jamče za ovaj narod ovdje, gdje su možda poznati tek po imenu ; ili možda za narod dubrovačke općine gdje imaju upliva. ali i ličnih neprijatelja, koji bi im na ovaj način: lako i jeftino mogli doći do glave ? Razmišljanje i razglabanje vrhu taoca ubije kod mlađih dosadanju veselost, prestane skakanje, razne igre i šale. Skupljamo se u hrpe kao na neki dogovor, pa se te hrpe opet razmeću da se sve sliju u. ; jednu veliku, gdje stariji i iskusniji vođe riječ i daju svoje mišljenje koje se uvažuje. Svakako taoci su na nas mnogo uticali; same smo taoce sažalijevali, a mnogi je od nas od srea zahvalio Bogu, što se rie nalazi-u njihovom. položaju. Taoci!,... Događaj dana! 0 njima se cio dan vo- dio razgovor, a sigurno, da je o njima poneki i sanjao pa — i trgnuo se u snu, > (Nastaviće se). lamce, koji su vrijedili kao sigurnost za leđima osvajača, Kad je rimsko carstvo s dana na dan širilo svoje granice i išlo da pokori cio tadašnji poznati svijet, osvajajuć zemlje uzimalo je iz njih najviđenije ljude za taoce, biva metanje kamena s ramena, kotrljanje velikog kamenog valjka i i pda pa