dsnash opujemom u oy6oTom y")yTpo

1
npernnara : 3a /lyGpOBHHK,
c NOHALIAIGBEM y Kytiy 84 jun.
ua rojiuny. TouqTom 3a lNly6poB-
auk u uujeny /p»aBy 96 1uH.
Ha FOJHHY, Ha NO FOJMHC H HA
.: < mMjeceui cpa3mjepHo. =!
. flojenuuu 6poj 1. punHap. -
(naTHBO M yTyuBo y /ly6poBnnky.

*
:
pi
> KA
' 4 ,
LJ
i
ža Q

BjacHuK u usnasare: 0JIB0P NAPONE PAJUKAJIHE CTPAHKE Y NYEPOBHHKY.

OnroBopiu ypenHuK: HBO XEPLIO a

UHJEHE OTNACHMA:

I um. BuCuHe y Wuupunu
jenuor crynua 3 gun. Ipu-
onhietwa, 3axBaJe 4 orJjacu
Y TEKCTy 4 nuHapa Crag-

HHM OFJIACHBAHHMA NOTIVCT.

Le

5p. 43.

| Ryopornii 31. Maja 1922. |

Fon. i.

Fui

Kaxo crojumo!

HaJa34MO Ce y BpeMeHy, Kana MO-
KeMO JA 3460HIBEKHMO HCTOBPEMEHO
pHllle CTBAPH O/I ZAMALIHOT 3HAaUaja, KO-
—HKO Y HALIOj Kyfiđ TOJIHKO y HAllleM
cycjeCTBy.

Y IpBome pery rpez Hama je jezaH
cBeuaHu uuH, KpasbeBo Bjeuuae. OBO
je eh no ce6u jenaH  morabaj, Koju,
KOJIHKO NPY2KA IIPHJIHKE 34 HCKPEHO H
HCTHHCKO BE€Ce/be HAPO/A,
OBHM TEILUKHM TIPHJIHKAMA /LOJIAZH KAO
MOJEM KOjH he na ucnpaBu 4 u3sjujeuu
OBO HecpeljeHo 4 XaoTHuHo crabe. Y
CBEH4AHOM uHHYy KpaJbeBa BjeHuarba Bn-
NuMO M3M€hy ocranor u jenaH jak u
CHTYpaH  INOTe3  IIOJIMTHUKOT  3Hauaja,
koju he CBAKAKO YTPTH_ IIyT COOJ 6y-
nyhHOCTH NO APKABy H HAapo. OBaj
CBEHAHH UHH IPECTABIBA jeIHY BEJIMKY
RPDKABHY AKTHBY y CBAKOM TIOTJIEJIY.

lpyra CTBAP /LOCTA BEJHKOT  3HA-
aja, O Kojoj ce gaHac MHOTO FOBOPH,
TO je TIHTAIbe BAI6CKOT_ SAMA H TIOHY-
na Koje HaM ce nojdoce. Te noHye
nojaše ca cojmMjiHe crpaHe, ou Ame-

puke, H Beh caM Taj «bakar Mopao 6":

3a Hac 6HTH yTjemeHB, jep mokasyje
la HMAMO KpeluTA KOJ HAjCOJALEHjHX
u najmoiuujux. OBo, caMOo mo ceo,
NpecTaB.bAJIO Gu jeguy NOJIHTHUKY Ip-

XKABHY AKTHBY, KAJI MM CAMH H€ GuCMO:

OMJIH TOJIHKO NaKOCHH MEHy COGOM, TE
Ca PA3ZHHM CYMIbHYUEIBHMA O OLPIbHBA-
ibuMa He 64 cMO yOnjajim u oHo /0-

6por rjaca M NoBjepea IITO HaM ra.
Vi3rjena, na“

Kpyr4 Beh nokgaibajy.
KOL HAC HMje MOFyhe pjeniaBaTH_KAKBO
BAKHO HAPOJIHO HJIH IPIKABHO TIHTARE

aKO Ce, OMJIO KAKO, HE JLOBEJLE y BE3y

Ca HEeKHM IPIPABHM A(DepaMa, a TO cBe
Jia ce CaMO HANAKOCTH jedIHOj Napruju uJiH
Noje;tuHHM JIHUHOCTHMA, A TIpH TOME Ce
H€ BOJIH pauyHa, KOJIHKO Ce Ha Taj HHuHH

KucKkpenuTyjeMo Cam omaMo, rnje Ham

je KDEIHT HajnoTpeOHnju.

TOJIHKO, y_

NONyT 3AIHHX CMPTHHX  Tp3aja,
 3ZALATAK JA NOAPKABA Bjepy y'

- H 6au y MOMeHTy Kana umajy a

Ce Y HaILIeM KOMy CBPlIIe uBuje BeTHKe
oveliki optimista prama genovskoj konfe-

CTBApH: KpaeeBo Bjemuae -u ruTarbe

 3ajMA, Y HameM cycjecrBy Kao za ce

KAO Na Ce npunpemMajy, za Hac 30yHe
CALI y OHOM MOMEHTY, KAJ HMAMO /A

CBPIIHMO Buje crTBApu, Koje came no
celu najy rapaHTujy, na heMO KpeHyTH

K 60boj GynyhHocTu, na HeMo rnoueTu |
ja ocjehaMO KAKO Ce ca HAC CKHJA |

OHAj HEKH TEDET, KOT CMO CBH KPCTHJIH :
| | radovi komisija u Genovi omogućiti znatno
. poboljšanje ekonomskih prilika u Evropi,
CrKy VEEN MED IIM Vramija koje su se jako pogoršale za vrijeme svjet-
rela a HalaKkocTH Cca 3anaja uuMpeKk- |
THO a npeko AnGaHuje HHEHPEKTHO. |

IlpoHoce ce ruacomu ga Mabapu na.

KAO He3a1OBOJbBCTBO.

HALIOj FpaHuuu  KOHNeHTPHLI nocTa |
Opojme rTpyne u ga cBe oBo uma na.
H3BEJIE HEKH CYIYAH IpeNan, za ac.

OMETy H 36yHe y CBPIIABAHY HALIHX,.

cana Hajjauux, ImuTama.

A je uu y crBapu TaKO? Mu_mu-
CIHMO Na unak nuje. Y TakoBe aBan-
Type mamac uje JlakO yJIa3HTH, a mo-

FOTOBO He Ca HaMa, KOjH HMAMO .IOT-

NyHO NOySNaa 'y Hamy Bojeky, #H-
npen. Kojom upyru  umajy pecmekra.
OBakoBe agapmaHTHe Bujecru, HEKAKO.

npeBeh HECOJIM/IHE Case, noJaše 4 ya“

imaBajy ce ca one cTpane, Koja: jou,
uma
OHOM
MajeHoM  ujejiy Hammx HenaTpnjora,
KOju jom uujeme ua Gu Morao nofiH

Hek Kapgo. AreHara 3a TO HMaje a
OBAKOBe BHjeCTH M3 IHXOBE CY _KOB-
Hune. C_TOra OL CBHX E>HXOBHX IKEJbA
He he u He MOxe GHTH HHIITA, A MH
y Hanioj kyhu ugeMO y cycpeT Tako-
Boj GynyhHocTu, na he Ham mH cycjecTBo
3HATH OMTU MHPHO H POeCIIEKTOBATH HAC.

Y To Bjepyjemo.

a»

imali su trostruki cilj:

Sedma tamnica.

Političke novosti.

Lioyd George 6 radu u Genovi.

Poznato je, da je Lloyd George bio

renciji. Rusko-njemački ispad ga je u op-

 timizmu pokolebao, ali ga nije preokre-
 nuo u pesimistu. Sada, kada je genovska
konferencija svršila,
vori kao o kakovu neuspjelom pokušaju,

i kad se o njoj go-

Lloyd George ima ipak riječi da naglasi
neke uspjehe te konferencije, naročito u
. uskom pitanju.

Pred par dana održao je u donjem
Sltimu govor, u kome je naglasio da će

skog rata. Pomenuo je mogućnost da se
uspostave odnosi sa Rusijom, što će do-
 nijeti olakšanje ekonomskih prilika u Ev-
ropi. To uspostavljenje odnosa moći će
se provesti samo u sporazumu sa onim
predstavnicima Rusije, koji su je zastu-
pali u Genovi. Rusija ima velika prirodna
bogatstva. Lloyd George uputio je opo-
menu svima državnicima, da misle na bu-
dućnost Evrope. Pregovori sa Rusijom
olakšanje ruskom
narodu, uspostavljenje odnosa sa Rusijom
i naročito otklanjanje opasnosti koja pri-
jeti u budućnosti. — U ovo posljednje ne
možemo potpuno vjerovati.

 -Mađarske mahnitesti.

> Beogradski listovi donese izvješća sa.

4di&š6 i mađarske graniče, da Mađari kon-
centrišu jači dake vojske. To bi imalo,
kako kažu, zadaću, da Mađari

tobože, imalo biti za vrijeme kraljevog
vjenčanja. Čak izvješćuju, da su mađari

prikupili na našu granicu veliku vojsku:

od ništa manje već 24 hiljade vojnika.
Mi svakako ovakovim vijestima ne
dajemo vjere, jer Mađari znaju da sa ta-
kovim avanturama ne bi ništa postigli.
Ovakove vijesti dolaze iz onih vrela iz

kojih su i do sada dolazila, da uzdrže u

životu nađu onoj šačici naših mizerija,

koji ovako proriču datume, kad će se opet
vratiti ono staro doba ropstva.
* PA 5

RS LIRAETEENDAŠTAGI (OGIVETE E RJ rati ssca ELJEJE . ra dra = aaa ČELA ČL PČ EEE, , , .  . a=čianaariajraprrara=as»

zi

mučke i
iznenada upanu na naš teritorij, a sve bi,

D'Annunzio i Mađari.
»secolo“ javlja, da D'Annunzio misli

. kroz nekoliko dana doći u glavni grad

Mađarske u političke svrhe, i to da dođe
do što tjesnijeg zbliženja između Mađara
i Talijana. Neki mađarski listovi već sa
simpatijom govore o D'Annunzijevoj po-
sjeti. Šarlatanstvo |

Amerika i pitanje našeg zajma.

Iz Beograda javljaju: Američka vlada
poslala je našoj vladi notu, kojom traži de-
talina obavještenja o tome, na što naša
vlada namjerava utrošiti zajam od 100 mi-
lijona dolara, koje traži (?) od američkih
banaka. Dalje je američka vlada zatražila
informacije o pojedinim ponudama, izja- |
vljujuć gotovost, da u svemu pođe našoj
vladi na ruku. Ministarski savjet je vijećao
o odgovoru, koji bi se sa naše strann imao
dati američkoj vladi. Iza detaljnog pretre-
sanja povjerena ministru inostranih djela
zadaća, da rediguje odgovor na ovu notu.
On je to i uradio, a nota je prihvaćena i
predata otpravniku američkog poslanstva. |

Francuska i Rumunija.
Pariški listovi javljaju, da je Bratijanu

imao nekoliko važnih sastanaka sa marša- |
lom Fochom. izgleda; da su ti sastanci“
imali za cilj, da se precizira držanje Fran-
cuske koje će ona zauzeti u slučaju ako
sovjetska Rusija napadne Rumuniju.“ Ako |
Rumunija bude napadnuta u Besarabiji,
biće joj osigurana francuska pomoć u ma- |
terijalu i vjerojatno bit će Posta irancu-

ski generalštabni oficiri. |

S

Mi i štalija.

Padske »Edinost“ javlja i iz ; Genove,
da“ je jedino zasiuga Lloyd Georgea, što
pregovori između nas i Italije nijesu bili
prekinuti. Sa mogućnošću prekinuća ovih |
pregovora već se je bilo, kao gotovo, ra-
čunalo. Ima se zahvaliti jedino interven-
ciji Lloyd Georgea, što do toga nije došlo,

pošto je on uplivisao na Talijane da po- |

puste. U diplomatskim krugovima govori.
se, da je Lloyd George izjavio našoj de-

legaciji svoje čuđenje, što mi prije, u svoje ž

vrijeme, nijesmo prihvatili granice _ kako
ih je Nitti predložio, prama kojim nam je
bila ponuđena željeznička pruga Rijeka —-
Sv. Petar sa Postojnom i Idrija, dok smo
kasnije prihvatili veoma nepovoljnu pogra- |
ničnu crtu utvrđenu rapalskim ugovorom.

— Gosp. poglavar kaže, da oni nijesu dobili nikakovih

PILJCI # KRZINE
uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914-1917.
43 K. P. DOMINKOVIĆ. |

— Znate li, kuda ćemo %; pika u neke Feldwebela,
postarijeg čovjeka sa dosta dobroćudnim izrazom.

— U Dubrovnik ; odgovori mi, a ja:se nešto poveselih.

— Je li daleko štacija?; pitam ga.

— Jest prilično. Treba će nam foto tri četvrta

sata pješice.
— A bi li mogao imati kola ?

— Ne znam, pita ću. x
On pođe negdje, brzo se Sla i kaže mi, da mi
mogu poručiti telefonski kola, ali da ja tada moram trošak

platiti.
Ja pristanem.

U neke zovnuše me u kancelariju, predadoše mi
nešto oko 46 kruna a za ostatak dadoše mi pismeno da
je kod njih i da ću to kasnije, sudbenim putem dobiti.

Nešto malo poslije deset sati stignu kola, ukreasmo
se u njih i povezosmo se na željezničku stanicu.

U željeznici smo imali zasebni kupej. Koliko vođa
moje pratnje toliko i vojnici Muslimani držali su se prama
meni vrlo prijazno i učtivo. Jedan je vojnik nosio sobom
Sve što je potrebno za kavu, te ju tri-četiri. puta putem
kuvao pa i mene svaki put ponudio. Sa sobom poniješe
i sušene ovnovine i pite, pa mi i od toga dio napraviše.

— Po onim kartama, što ih sobom nosim, ja cijenim
da ćete Vi odmah kući; kaže mi Feldwebel nešto malo
Prije nego stigosmo u Gruž.

Iza 8 sati u večer zaustavio se voz u Gruškoj stanici,

Uljegosmo u tramvaj i odvezosmo se u grad,

Prošlo je bilo 9 sati u večer, kad sam između četiri

ruske puške i bajunete, kojima je bila oboružana moja |

došao na dubrovačku Placu. Trebalo je, da me
a ja sam im s&m

straža,
predadu ovdašnjoj političkoj vlasti,

kazivao put do Poglavarstva, jer oni nijesu vješti Dubrov- |

niku. Stignemo napokon prolazeći kroz ulice, koje su bile
gotovo puste. Pred Poglavarstvom, nekadanjim kneževim
dvorom, šeta i drži. stražu nekakav od narodne straže. Već
je dockan, kad kanceralije više ne rade. Feldwebel se
propituje za poglavara. Napokon nam izađe jedam detek-
tiv. Malo se kao začudi kad me vidje, Feldwebel mu pr&da
karte, a on sa njima _ pođe do poglavara. Domalo se
povrati i kaže mi,
naredbe moram u Karmen, poznate Dubrovačke tamnice.
Ja počnem da protestujem, ističući da sam teško bolestan
a ove su mi tamnice dobro poznate kao vrlo opasne po
zdravlje, već neka me privremeno, do daljnih odredaba,
zatvori ili u bolnicu ili u kakav hotel ili kući, a da sam
u svakom slučaju pripravan sam izdržati i isplatiti even-
tualne troškove za stražu, samo da me pri ovakovom
zdravlju poštede od nezdravih dubrovačkih tamnica. 1
sam Feldwebel podupre moj predlog naglasujući, da u
tim kartama već stoji, kako samo teško bolestan, i da
sam nesposoban za taoca i zatvor, pa da s toga vojnička
vlast i diže s mene ruke i svaki nadzor nada mnom, već
me predaje političkoj, da ona sa mnom odredi, imajući
sigurno u vidu ova uvjerenja; te on misli, da me bar
pri ovakovom zdravlju ne će i dalje trpati u tamnice,

Detektiv pođe ponovo do poglavara, da mu ovo
obrazloži. Brzo se vrati,

da je poglavar kazao da do daljne

uputa, pa da ne dopušta ništa, već morate noćas u tamnicu,
kaže mi detektiv.

— Ma je li to način da se tako postupa sa bolesnim
čovjekom ?; počnem opet da protestujem a pomaže mi i
feldwebel. Ž

— Ja poznam DVOgA gospodina ; “ odgovara | mu Je
tektiv. Da ja odlučujem, znam šta bi radio, ali ovako?...

I slegne ramenima. | dau pa |

“Vidim da ništa ne ponade vo poglavaru moja blem 2

o.

ne zadaje ni malo brige. Moja pratnja oprosti se sa mnom

a ja ostadoh, te me detektiv brzo otprati u Karmen. Da
pravo rečem, bilo mi je vrlo teško a i krivo, jer _ znam
da me je poglavar mogao da poštedi ovako bolesna, i to
bez ikakve svoje smetnje, samo da je htio. Ako ništa,
mogao mi, je dopustiti da pođem u bolnicu, gdje: sam i
onako već dva puta bio. s

Noseći sobom prtljag stigoh na An tamnica. De-
tektiv pozvoni i vrata se, uz jako škripanje brave, otvore.
Predade me stražaru, i kaže mu, da me, po nalogu pogla- |
vara i na njegovo raspoloženje, gdjegod smjesti da pre- |
noćim, jer možda da i do sutra dođu s doo ner sa
da se ovdje dugo i ne zadržim. |

Detektiv pođe a stražar me povede sobom. Oduzme |
mi prtljagu a mene svega prebra, jer je takav kućni red,
i oduzme mi iz džepova sve osim marame.

— A kuda ću s Vama, kad je gotovo sve puno?!
počne prama meni kad viti sa prebiranjem, te počne da |
kombinuje, kamo će sa mnom. >

— Možemo u broj 14; pomogne mu drug.

— Tamo je pet postelja; upadnem im, nekako kao
raspoložen u razgovor. |