:

one pažnje i poštovanja, koje je naša

*&% Evo nekoliko kratkih izvadaka ob

jan GOKJOMOM # Cy6oT0mM y iyTp0

nperns sva: 3a NyODBOBHHK,
c JOHAWIAIREM y Kyhy 64 nau.
na FOZABY. iloiuTom 3a y6pon- e
nak Hi uujeny IpixaBy 96 zum.
ga FOJMNJ, Ha BO FonuHe H Ha
:  omMjeceu cpa3mjepno. = :+:
. flojenunu Gpoj 1. nusa. -
(naTuBO M YTywuBO y Jly6posuuxy.

Kaf

O,roBopnu ypelHH

Baacunu # uanaBarejb: OJI50P HAPSJI

NICA CTPAHKE Y NVEPOBIIKY,
O XEPIO

Ry6posnu«x, 41

UMJEHE OLNAOKMA:

[jadi ruda son .

i um. BHCHHE. y Hapunu
jennuior crynua 3 IuH. ipu-
OnHieiba, Z4XBAJIe H OFJIACH
oy rekcTy 4 nunapa Craji-

HHM OrJIACHBAUUMA NONYCT.

ja 1922. |

U pretprošlom broju, osvrčući se
na naše opšte narodno veselje prili-
kom ženidbe našeg junačkog Kralja,
završili smo s time, što smo naglasili,
da treba sačekati, kako će listovi ve-
likih naroda ocijeniti ovaj naš veliki
dan i kakav će mu značaj pridati.

Danas smo u mogućnosti, da u
kratkim izvodima donesemo glasove
nekih svjetskih listova, te s ponosom |
možemo konstantovati da je odjek
Kraljeve svadbe na strani takav, da
nam sree sa zadovoljstvom ispunja,
jer je taj i takav odjek manifestacija

ku piše, da ima više razloga što En-
gleska pokazuje veliko interesovanje
za vjenčanje Kralja Aleksandra. Glav-

me, kao simpatija za divnu Princesu

skog doma.

Kralj Aleksandar uvijek je bio sa
svojom vojskom u pobjedi i porazu,
i posljednih deset godina, kao regent,

ći Princesu Mariju za suprugu,
ujedinjena kraljevina stekla na strani
kroz zadnje vrijeme, a naročito sa že-
nidbom našeg Kralja. Dovoljna je sa-
mo ta okolnost, da se sa ženidbom
Kralja stvaraju rodbinske veze izme-
đu dvorova Kraljevine Srba, Hrvata
i Slovenaca, Rumunije i Velike Bri-
tanije. Sam ovaj iakat Gaje ovome
događaju neki naročiti međunarodni
značaj, značaj koji će i prema našem
troimenom narodu i prema našoj slav-
noj dinastiji Karađorđevića podići i
ugled i poštovanje i opštu pažnju ne
samo kod naših prijatelja i saveznika

već i kod onih, koji nas baš i ne gle- danima a rata
odaju s dobrim. okom. “ >oćdi > > <Dopisnik. velikog
. , Times-a “ između ostalog ka?

nastija Karađorđevića podigla: je
biju od turske provincije do moćne
države. Ta dinastija, koja je pre

čajne uloge koja predstoji Kraljevini
Brba, Hrvata i Slovenaca.

političkom smislu, brak između Kralja

je predznak za razvoj stvari u Isto-
čnoj Evropi, u pravcu koji odgovara
britanskom državničkom shvatanju.
 Učestvovanje Vojvode od Yorka
o vjenčanju Kraljevom može se uzeti
kao dokaz britanskog prijateljstva i
poštovanja za narod, čije velike odli-
ke vanredno su ispoljene j je u prvim

jeka na strani:

»Daily Chronici“ kaže: Svečano-
sti u Beogradu događaj su, koji nema
samo dinastički interes nego i soci-
jalni. Tom prilikom sastali su se u
Beogradu predstavnici istočne i za-
padne Evrope, i ceo događaj simboli-
zira oživljenje civilizacije, koja je vje-
kovima bila gažena od Turaka i tuto-
risana od stranih sila, Engleski na-

rod _ ima najtoplije simpatije za taj
opada

stranih dvorova, uživa sada pošto
vanje sviju. .
Za našu Kraljicu ob: Svojim roc

binskim vezama i svojim karakterom
nova Kraljica proširiće sada svoj ut

mir i napredak na > balkanu.

S Daily Telegra D h“u ivane dlan BE.

ni je razlog lična simpatija za Kralja |
Aleksandra, koji je poznat po dobro- |

Mail koja je član engleskog i KT koe

ovodio je državne poslove. Sada će on
krunisati nađe svog naroda uzimaju- |
koja |
je dostojna njega kao i velike i zna-

U poslovima nove Evrope, u čisto

Aleksandra i Princese Marije najbolji |

petnaest godina bila bojkotovana od |

caj i otvoriće velike. mogućnosti za 3

Fon. i.

& a ne manjim simpatijama piše
rancuska štampa.

a puno razloga, da se pridruži nadi
daje ženidba Kralja Aleksandra

rvata i Slovenaca postaje jedan
lavnih faktora ravnoteže u Evropi.
,»Fetit Parisien* komentariše vjen-
nje Nj. Vel. Kralja Aleksandra i veli,

la i sreća jednog od najvećih prija-
elja Francuske.

= ,»Temps“ je posvetio uvodni čla-
 Kraljevom vjenčanju u kom iz-
u ostalog kaže: Ako su danas
naroda slobodna i ako se obe

li su se borili za pobjedu i mno-
a koji su poginuli a nijesu doče-

e ove svečanosti,

incesom Marijom. Kraljevina Sr-

oje tim događajem učvrštena Kru-

aljevske porodice vezuju, to se do-
rada samo blagodareći heroizmu onili,

li pojedu. Sjetimo se sada, u vri-.
=. la:

ran saveznicima. “Sjetimo se rumunj-

. skih voj jnika koji su se borili na frontu
Le Journal“ “piše, da Francuska |

u Moldavi protiv Njemaca, koji su
onda zauzeli zemlju. Budimo pravedni
prema ljudima kao što su Pašić i Bra-
tianu, koji su upravljali svojim  ze-
mljama u trenutcima najvećih iskuše-
nja1 koji su sada radosni što su OStva:
rili svoje snove“

,Journal de Debat“ misli, da se
ne bi mogla pronaći veza, koja bi
bolje odgovarala saglasnoj politici;
dvaju susjednih kraljevina. Ovom že-
nidbom srođene su dvije dinastije.
Trijumtalno putovanje Dunavom sim-
bolizira transformaciju politike u ton

dijelu Evrope. Veliko carstvo Habs-
burgovaca danas je samo uspomena.

Počelo je novo doba. ija
Kralj Aleksandar ima isto toliko
hrabrosti i junaštva koliko i politi.
čkog duha. On je doveo svoj naroa
preko najvećih prepreka do pobjede
Sa svoje strane irancuski. narod žel
Kralju Aleksandru i njegovoj uzvi

< između nas i ifalije.

tanju izvršenja rapalskog ugovora,

ie još uvijek okupiran od: Talijana.
Austrija pred bankrotem.

| gotovim bankrotom,

Kako iz Beograda javljaju, u pone-
IC jak. je: održana, konferenca ministara, |

| sporazuma. s oi niku među  stanovništv ;
Velja: saskog mr 1 |

"mišljenja od lie. pojedinih ministara 4
to o odlukama, koje zasijecaju u njihov
resor. U političkim krugovima tvrde, da je 0
konferenca stala na gledište, da je potrebno,
da se što prije ratifikuje sporazum u pi-
kako |
bi odnosi između nas i Italije mogli oda

postanu normalni i da se što prije izvrši
evakuacija onog dijela našeg teritorija, koji

Finansijsko stanje u Austriji tako se
naglo pogoršava, da se Austrija nalazi pred
ako joj se brzo sa

šenoj supruzi pun i srećan život. E

koje strane ne pritekne novčano u pomoć
Vrijednost -austrijske krune ovih dana tak«
naglo i nisko pala, da je to izazvalo opa

ag fa

Hai a

je Austrije. a na
U Beču“ je građanstvo gotove

Ma.

“roči io Beču:

- jurišilo: na trgovine, koje više neće da daji

robu ili ju daju u vrlo. malenoj količini

Vlada se nalazi na stotinu čuda zbog

vakovog bijednog stanja, te nalazi pri
timon izlaza u tome, što. pušta u na
rod razne vijesti o brzim. pomoćima. Sf
raznih. strana.

Ga dg

Bugarska i i isplata. separacija. Po
Opunomoćenik bugarske vlade preda

je internacijonalnoj komisiji u Sofiji notu

koja se odnosi na garancije glede repara:
Cijonih isplata. U toj noti stavlja Bugar:

ska svoje protupredloge, jer se bugarsk

narod nalazi u očajnom stanju, te moli de
ioj se dopusti odgodu open isplate
na ad Bone 2

ss4 š

<

PILICI i KRŽINE

uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914-1917.
48 oK. P. DOMINKOVIĆ.

Ako čovjeka a dk zadesi kakva jača nesreća,
ona je kadra da ga u prvom momentu teško pritisne,
Onesvjesti i gotovo satre, ali se tad i čovjek obično brzo
Pribere, osvijesti i pridigne, te nesreću bez jačeg roptanja
Podnosi, ali ove sitnice su tako strašne i tako muče
ujedaju, da ih osjećaš kao čavle inkvizitorskog točka, koji
ne daju vremena da se pribereš jer jedan sustiže drugoga.

Nulla dies sine linea. Povjest kaže, da gla-
Soviti slikar staroga vijeka, Apelles, tije propustio ni

jedan sami dan, a da u svom vježbanju kičicom ne na-
Pravi barem jednu crtu. Izgleda, da su i mizerne duše
Uzele za pravilo, da ne propuste ni sami jedan dan, a

da nas ne ujedu sa kakvom sitnicom. Ove su sitnice
bile u sebi toliko strašnije, što su često imale snage, da
"a8, u nekim momentima, na silu naprave zle i opake,
kad, u svojoj nemoćnosti reagiranja, stiskaš pesti, škrgu-

ćeš zubima a glavu srdito okrećeš u nebo; kad osjećaš

"eobuzdani nagon osvete i to, najniže, faritenije osvete,
Podjarene instinktom zvijeri; kad si kadar da, više ne-
“Vjesno, napraviš nešto zbog čega bi se kasnije ili kajao
li ne bi prosto vjerovao, da si bio kadar nešto takova
izvesti, Osjetio sam nekoliko puta čavle ovog inkvizitor-
skog točka, tako, da sam više. puta požalio što su me
Orgli iz ćelije onih. prostih zločinaca, gdje sam okusio
Me l najosvjetljivije poniženje, ali me nijesu tamo

ali ovi nemilosrdni čavli, određeni za torturu duha.

e Dok nas, ispočetka, stezanje slobode još nije bilo|Z
Vim zatvorilo u ćelije, po danu smo se obično nalazili

u avliji, te bi nam vrijeme. > prolazilo u neprestanoj šetnji |
i razgovoru. U večer, po_ večeri, sastajali bi se u jednoj
ćeliji, koja je bila otvorena, a u kojoj nije niko bio za-
tvoren. To su bila naša vi: ernja sijela. Mogu da kažem,
da su ova naša sijela bila

ulazio svaki od nas, ali su izdvajali: gospar Ivo Vojnović,
Dr. Krstelj a kasnije i Dr. Drinković, Gospar lvo, kome
je duša povrijeđena na stotinu raznih načina kao i nama
rijetko je, gotovo nikad, svome govoru davao formu koja

bi odgovarala njegovom. nutrašnjem vrenju i mukama

e

što ih trpi. d
hladna i mirna, ali je iz tel
jada i ogorčenja, ali i nade i
potrebno _ ni da se u ni. 4 govore sa nekom
me ni oda popa ME ootikuliaja, e o bi time

udaren samo na jednu me pa dai govor i o isne dobije
svoju punu snagu koja do a Takav je og Ivo. Ni je-

uporedo 2 vrenjem oonedltnjih osjećaja ; disk .je so
da savlada sama sebe a da ne zapane u vatru, koja bi
negirala gospara Iva. ona kvog kakav jest. Znam, da je

bilo momenata, kada su. ga Ččavli inkvizitorskog točka

toliko ujedali, da bi i njemu. bilo nemoguće a da ne plane

i da se čak i ne zaboravi, ali je gospar Ivo u tako teškim | u
momentima svladao sama sebe time, što bi _ odjednom
zamuknuo, prekidajuć. riječ. o odnosnoj stvari i radije je

sebe mučio unutarnjim mislima, duševnom mukom, nego

1 neku. ruku male akademije,
na kojima su se sa živahnošću pretresala razna _ pitanja,
ne samo ratna već socijalna

i literarna. U diskusiju je!

poštenom i

Ta forma pret Kop ga je na oko više

što bi srcu propustio slotodu: da se iskali, j jer se je bojan
da na taj način — kako“ se ono kaže — ne izađe i
koncepta; a s druge strane, opet, to ne bi odgovarale
njegovom temperamentu. Eto takav je gospar Ivo, i takav
je osvajao. Ličio | je onoj svojoj virđinki koja je tiho gorjela,
a njezin laki i prijatni miris dolazio je usljed. žarkog

ognja koji je u njoj buktio u punoj svojoj snazi a bio je
nevidljiv jer pokriven mekim i finim pepelom. | |

Prama gosparu Ivu stajao je Dr. Krstelj. Price
plemenitom ali i hladnom aristokrati, stajao
je pošteni. i plemeniti ali vatreni demokrata. Ličio je svojoj
cigareti, koju je brzo, sjednog kraja na šiljak, zavijao,
naglo pušio, za čas popušio, da ju, natežuć jak oganj a
još jače dimove, napola ispušenu baci i da napravi novu.
Sangviničan temperamenat, koji je jakim osjećajima davao
jednako jak izražaj u glasu i držanju, Više pokoran srcu
nego razumu, lako bi se zanio, a tom zanosu pristajala

;|je zgodno vatra oči, drhtanje tijela i zgodna gestikulacija

ruka ; pa kad bi sve to slio sa jačinom argumenta, zanosio
je i upaljivao okolinu. Pravi južnjački temperamenat, kao
što smo ovdje svi osim gospara Iva. Sitnica ga raspali a
na uvrijedu nagli reagiranjem bez obzira da li reakcija

, odgovara pravednosti, pa je poslije gotov da požali pre-

tjeranu prenagljenost i da se ljuti na svoj temperamenat.

To su one plemenite duše, za koje bi bilo pogrješno

analizovati ih samo za vrijeme reakcije; njihova analiza

daje tačan rezultat tek poslije. reakcije. To su duše koje

stoje otvorene i iskrene i u svojoj vatri i u svojoj hladnoći;
u vatri su robinje srca, u hladnoći sluge razuma.

Kasnije, kad je stega već bila za nas prilično osjetna,
stigao je u ovdašnje tamnice | g. Dr. M. Drinković. Do
sada je bio u Marburgu. Optužen je zbog aloe i ve-