: one pažnje i poštovanja, koje je naša *&% Evo nekoliko kratkih izvadaka ob jan GOKJOMOM # Cy6oT0mM y iyTp0 nperns sva: 3a NyODBOBHHK, c JOHAWIAIREM y Kyhy 64 nau. na FOZABY. iloiuTom 3a y6pon- e nak Hi uujeny IpixaBy 96 zum. ga FOJMNJ, Ha BO FonuHe H Ha : omMjeceu cpa3mjepno. = :+: . flojenunu Gpoj 1. nusa. - (naTuBO M YTywuBO y Jly6posuuxy. Kaf O,roBopnu ypelHH Baacunu # uanaBarejb: OJI50P HAPSJI NICA CTPAHKE Y NVEPOBIIKY, O XEPIO Ry6posnu«x, 41 UMJEHE OLNAOKMA: [jadi ruda son . i um. BHCHHE. y Hapunu jennuior crynua 3 IuH. ipu- OnHieiba, Z4XBAJIe H OFJIACH oy rekcTy 4 nunapa Craji- HHM OrJIACHBAUUMA NONYCT. ja 1922. | U pretprošlom broju, osvrčući se na naše opšte narodno veselje prili- kom ženidbe našeg junačkog Kralja, završili smo s time, što smo naglasili, da treba sačekati, kako će listovi ve- likih naroda ocijeniti ovaj naš veliki dan i kakav će mu značaj pridati. Danas smo u mogućnosti, da u kratkim izvodima donesemo glasove nekih svjetskih listova, te s ponosom | možemo konstantovati da je odjek Kraljeve svadbe na strani takav, da nam sree sa zadovoljstvom ispunja, jer je taj i takav odjek manifestacija ku piše, da ima više razloga što En- gleska pokazuje veliko interesovanje za vjenčanje Kralja Aleksandra. Glav- me, kao simpatija za divnu Princesu skog doma. Kralj Aleksandar uvijek je bio sa svojom vojskom u pobjedi i porazu, i posljednih deset godina, kao regent, ći Princesu Mariju za suprugu, ujedinjena kraljevina stekla na strani kroz zadnje vrijeme, a naročito sa že- nidbom našeg Kralja. Dovoljna je sa- mo ta okolnost, da se sa ženidbom Kralja stvaraju rodbinske veze izme- đu dvorova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Rumunije i Velike Bri- tanije. Sam ovaj iakat Gaje ovome događaju neki naročiti međunarodni značaj, značaj koji će i prema našem troimenom narodu i prema našoj slav- noj dinastiji Karađorđevića podići i ugled i poštovanje i opštu pažnju ne samo kod naših prijatelja i saveznika već i kod onih, koji nas baš i ne gle- danima a rata odaju s dobrim. okom. “ >oćdi > > <Dopisnik. velikog . , Times-a “ između ostalog ka? nastija Karađorđevića podigla: je biju od turske provincije do moćne države. Ta dinastija, koja je pre čajne uloge koja predstoji Kraljevini Brba, Hrvata i Slovenaca. političkom smislu, brak između Kralja je predznak za razvoj stvari u Isto- čnoj Evropi, u pravcu koji odgovara britanskom državničkom shvatanju. Učestvovanje Vojvode od Yorka o vjenčanju Kraljevom može se uzeti kao dokaz britanskog prijateljstva i poštovanja za narod, čije velike odli- ke vanredno su ispoljene j je u prvim jeka na strani: »Daily Chronici“ kaže: Svečano- sti u Beogradu događaj su, koji nema samo dinastički interes nego i soci- jalni. Tom prilikom sastali su se u Beogradu predstavnici istočne i za- padne Evrope, i ceo događaj simboli- zira oživljenje civilizacije, koja je vje- kovima bila gažena od Turaka i tuto- risana od stranih sila, Engleski na- rod _ ima najtoplije simpatije za taj opada stranih dvorova, uživa sada pošto vanje sviju. . Za našu Kraljicu ob: Svojim roc binskim vezama i svojim karakterom nova Kraljica proširiće sada svoj ut mir i napredak na > balkanu. S Daily Telegra D h“u ivane dlan BE. ni je razlog lična simpatija za Kralja | Aleksandra, koji je poznat po dobro- | Mail koja je član engleskog i KT koe ovodio je državne poslove. Sada će on krunisati nađe svog naroda uzimaju- | koja | je dostojna njega kao i velike i zna- U poslovima nove Evrope, u čisto Aleksandra i Princese Marije najbolji | petnaest godina bila bojkotovana od | caj i otvoriće velike. mogućnosti za 3 Fon. i. & a ne manjim simpatijama piše rancuska štampa. a puno razloga, da se pridruži nadi daje ženidba Kralja Aleksandra rvata i Slovenaca postaje jedan lavnih faktora ravnoteže u Evropi. ,»Fetit Parisien* komentariše vjen- nje Nj. Vel. Kralja Aleksandra i veli, la i sreća jednog od najvećih prija- elja Francuske. = ,»Temps“ je posvetio uvodni čla- Kraljevom vjenčanju u kom iz- u ostalog kaže: Ako su danas naroda slobodna i ako se obe li su se borili za pobjedu i mno- a koji su poginuli a nijesu doče- e ove svečanosti, incesom Marijom. Kraljevina Sr- oje tim događajem učvrštena Kru- aljevske porodice vezuju, to se do- rada samo blagodareći heroizmu onili, li pojedu. Sjetimo se sada, u vri-. =. la: ran saveznicima. “Sjetimo se rumunj- . skih voj jnika koji su se borili na frontu Le Journal“ “piše, da Francuska | u Moldavi protiv Njemaca, koji su onda zauzeli zemlju. Budimo pravedni prema ljudima kao što su Pašić i Bra- tianu, koji su upravljali svojim ze- mljama u trenutcima najvećih iskuše- nja1 koji su sada radosni što su OStva: rili svoje snove“ ,Journal de Debat“ misli, da se ne bi mogla pronaći veza, koja bi bolje odgovarala saglasnoj politici; dvaju susjednih kraljevina. Ovom že- nidbom srođene su dvije dinastije. Trijumtalno putovanje Dunavom sim- bolizira transformaciju politike u ton dijelu Evrope. Veliko carstvo Habs- burgovaca danas je samo uspomena. Počelo je novo doba. ija Kralj Aleksandar ima isto toliko hrabrosti i junaštva koliko i politi. čkog duha. On je doveo svoj naroa preko najvećih prepreka do pobjede Sa svoje strane irancuski. narod žel Kralju Aleksandru i njegovoj uzvi < između nas i ifalije. tanju izvršenja rapalskog ugovora, ie još uvijek okupiran od: Talijana. Austrija pred bankrotem. | gotovim bankrotom, Kako iz Beograda javljaju, u pone- IC jak. je: održana, konferenca ministara, | | sporazuma. s oi niku među stanovništv ; Velja: saskog mr 1 | "mišljenja od lie. pojedinih ministara 4 to o odlukama, koje zasijecaju u njihov resor. U političkim krugovima tvrde, da je 0 konferenca stala na gledište, da je potrebno, da se što prije ratifikuje sporazum u pi- kako | bi odnosi između nas i Italije mogli oda postanu normalni i da se što prije izvrši evakuacija onog dijela našeg teritorija, koji Finansijsko stanje u Austriji tako se naglo pogoršava, da se Austrija nalazi pred ako joj se brzo sa šenoj supruzi pun i srećan život. E koje strane ne pritekne novčano u pomoć Vrijednost -austrijske krune ovih dana tak« naglo i nisko pala, da je to izazvalo opa ag fa Hai a je Austrije. a na U Beču“ je građanstvo gotove Ma. “roči io Beču: - jurišilo: na trgovine, koje više neće da daji robu ili ju daju u vrlo. malenoj količini Vlada se nalazi na stotinu čuda zbog vakovog bijednog stanja, te nalazi pri timon izlaza u tome, što. pušta u na rod razne vijesti o brzim. pomoćima. Sf raznih. strana. Ga dg Bugarska i i isplata. separacija. Po Opunomoćenik bugarske vlade preda je internacijonalnoj komisiji u Sofiji notu koja se odnosi na garancije glede repara: Cijonih isplata. U toj noti stavlja Bugar: ska svoje protupredloge, jer se bugarsk narod nalazi u očajnom stanju, te moli de ioj se dopusti odgodu open isplate na ad Bone 2 ss4 š < PILICI i KRŽINE uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914-1917. 48 oK. P. DOMINKOVIĆ. Ako čovjeka a dk zadesi kakva jača nesreća, ona je kadra da ga u prvom momentu teško pritisne, Onesvjesti i gotovo satre, ali se tad i čovjek obično brzo Pribere, osvijesti i pridigne, te nesreću bez jačeg roptanja Podnosi, ali ove sitnice su tako strašne i tako muče ujedaju, da ih osjećaš kao čavle inkvizitorskog točka, koji ne daju vremena da se pribereš jer jedan sustiže drugoga. Nulla dies sine linea. Povjest kaže, da gla- Soviti slikar staroga vijeka, Apelles, tije propustio ni jedan sami dan, a da u svom vježbanju kičicom ne na- Pravi barem jednu crtu. Izgleda, da su i mizerne duše Uzele za pravilo, da ne propuste ni sami jedan dan, a da nas ne ujedu sa kakvom sitnicom. Ove su sitnice bile u sebi toliko strašnije, što su često imale snage, da "a8, u nekim momentima, na silu naprave zle i opake, kad, u svojoj nemoćnosti reagiranja, stiskaš pesti, škrgu- ćeš zubima a glavu srdito okrećeš u nebo; kad osjećaš "eobuzdani nagon osvete i to, najniže, faritenije osvete, Podjarene instinktom zvijeri; kad si kadar da, više ne- “Vjesno, napraviš nešto zbog čega bi se kasnije ili kajao li ne bi prosto vjerovao, da si bio kadar nešto takova izvesti, Osjetio sam nekoliko puta čavle ovog inkvizitor- skog točka, tako, da sam više. puta požalio što su me Orgli iz ćelije onih. prostih zločinaca, gdje sam okusio Me l najosvjetljivije poniženje, ali me nijesu tamo ali ovi nemilosrdni čavli, određeni za torturu duha. e Dok nas, ispočetka, stezanje slobode još nije bilo|Z Vim zatvorilo u ćelije, po danu smo se obično nalazili u avliji, te bi nam vrijeme. > prolazilo u neprestanoj šetnji | i razgovoru. U večer, po_ večeri, sastajali bi se u jednoj ćeliji, koja je bila otvorena, a u kojoj nije niko bio za- tvoren. To su bila naša vi: ernja sijela. Mogu da kažem, da su ova naša sijela bila ulazio svaki od nas, ali su izdvajali: gospar Ivo Vojnović, Dr. Krstelj a kasnije i Dr. Drinković, Gospar lvo, kome je duša povrijeđena na stotinu raznih načina kao i nama rijetko je, gotovo nikad, svome govoru davao formu koja bi odgovarala njegovom. nutrašnjem vrenju i mukama e što ih trpi. d hladna i mirna, ali je iz tel jada i ogorčenja, ali i nade i potrebno _ ni da se u ni. 4 govore sa nekom me ni oda popa ME ootikuliaja, e o bi time udaren samo na jednu me pa dai govor i o isne dobije svoju punu snagu koja do a Takav je og Ivo. Ni je- uporedo 2 vrenjem oonedltnjih osjećaja ; disk .je so da savlada sama sebe a da ne zapane u vatru, koja bi negirala gospara Iva. ona kvog kakav jest. Znam, da je bilo momenata, kada su. ga Ččavli inkvizitorskog točka toliko ujedali, da bi i njemu. bilo nemoguće a da ne plane i da se čak i ne zaboravi, ali je gospar Ivo u tako teškim | u momentima svladao sama sebe time, što bi _ odjednom zamuknuo, prekidajuć. riječ. o odnosnoj stvari i radije je sebe mučio unutarnjim mislima, duševnom mukom, nego 1 neku. ruku male akademije, na kojima su se sa živahnošću pretresala razna _ pitanja, ne samo ratna već socijalna i literarna. U diskusiju je! poštenom i Ta forma pret Kop ga je na oko više što bi srcu propustio slotodu: da se iskali, j jer se je bojan da na taj način — kako“ se ono kaže — ne izađe i koncepta; a s druge strane, opet, to ne bi odgovarale njegovom temperamentu. Eto takav je gospar Ivo, i takav je osvajao. Ličio | je onoj svojoj virđinki koja je tiho gorjela, a njezin laki i prijatni miris dolazio je usljed. žarkog ognja koji je u njoj buktio u punoj svojoj snazi a bio je nevidljiv jer pokriven mekim i finim pepelom. | | Prama gosparu Ivu stajao je Dr. Krstelj. Price plemenitom ali i hladnom aristokrati, stajao je pošteni. i plemeniti ali vatreni demokrata. Ličio je svojoj cigareti, koju je brzo, sjednog kraja na šiljak, zavijao, naglo pušio, za čas popušio, da ju, natežuć jak oganj a još jače dimove, napola ispušenu baci i da napravi novu. Sangviničan temperamenat, koji je jakim osjećajima davao jednako jak izražaj u glasu i držanju, Više pokoran srcu nego razumu, lako bi se zanio, a tom zanosu pristajala ;|je zgodno vatra oči, drhtanje tijela i zgodna gestikulacija ruka ; pa kad bi sve to slio sa jačinom argumenta, zanosio je i upaljivao okolinu. Pravi južnjački temperamenat, kao što smo ovdje svi osim gospara Iva. Sitnica ga raspali a na uvrijedu nagli reagiranjem bez obzira da li reakcija , odgovara pravednosti, pa je poslije gotov da požali pre- tjeranu prenagljenost i da se ljuti na svoj temperamenat. To su one plemenite duše, za koje bi bilo pogrješno analizovati ih samo za vrijeme reakcije; njihova analiza daje tačan rezultat tek poslije. reakcije. To su duše koje stoje otvorene i iskrene i u svojoj vatri i u svojoj hladnoći; u vatri su robinje srca, u hladnoći sluge razuma. Kasnije, kad je stega već bila za nas prilično osjetna, stigao je u ovdašnje tamnice | g. Dr. M. Drinković. Do sada je bio u Marburgu. Optužen je zbog aloe i ve-