danas GpHjeNOM 4 oyforom y : hyrpo npernnara: Ja AyG6poBua c NOHAIIAIBEM yo Kyliy B4 min. na rontiiy. fiouiTom 34 /ly6pos- puk u ouujeny /ipaaBy 96 nun. HA FOAHHY, HA NO FrOJLHHE H Ha mjeceu cpa3mjepuo. =! . Nojenunu Gpoj € gusap. - [InaTHBO MH YTJIKHBO y JlyGpoBunxy. BJIaCHHK H H3NABATEJH: ONLBOP 1APOJNE PAJUKAJIHE CTPARKE UMJEHE OTNACKMA Kud PK te er, a, i UM. BuCHH€ ViN! jennor crynua 3 nu. Fipu ONHeIba, 34aXBaJle u oOrJaci Y TekcrTy 4 zguiapa CrTajI: -_ OuroBopnu rpernana HBO XEPLIO o aime HHM OrJIAaCHBauHMaA nonycT 5p. 50. | By6poBsun«, 24, ivna 1922. ado Prvi broj , samouprave“, organ narodne radikalne omladine u Slo- veniji donosi pod pomenutim nat- pisom ovaj članak, koji zbog du- bokilhi i tačnih misli kao i zbog . pravilnog razlaganja donosimo na prvo mjesto. Radikalizam nije fraza, radikali- zam je ideja. Fraza zamami, povuče za sobom, oduševi, opije — auideji preovlađuje razum, ona ide u Srce, raste, sa čovekom. Mi ne agitiramo za radikalizam, mi hoćemo da širimo njegovu ideju. ldeja pobeđuje, jer ima moć u samoj sebi, ideja je e prodire, osvaja. Nama nije do ove ili one ličnosti, nije ni do uspeha u Sloveniji na iz- borima, za postizanje ovog ili onog praktičnog cilja. Mi samo idemo za prsni aa —_—— ĐĐ —_—— o _ =. ĐĐ. Prva je ideja radikalizma samo- uprava, a osnova je samouprave — opština. Naša je općina seljačka, je zbog toga i radikalizam seljački. | Radikalizam je izašao iz škole Baku- ninove; prvi poznatiji radikali = € biji one SU DAKUININUVI UUBHICI. Radi- kalizam je socijalističan, priznaje vre- dnost jedino radu, jer samo rad daje vrednost. Zbog toga svaka vrednost koja se stvara, mora biti u vlasti ono- ga koji radi, mora sva vlast biti u rukama onih koji rade, mora svaki imati sredstava za rad i život. | Mi se borimo protivu neproduk- tivnih staleža. U koliko su potrebni o Vis ZORE UTE NA Dakle: nećemo autonomiju, hoće- mo. samoupravu | € Loko a. Mi ne znamo ni jedne razlike iz- ja stva među Slovenca, Srbina i Hrvata, Bu- stvar seljaka, zato i pre,svega stvar Njevca, Šokca ili Morlaka. seljačka mora biti osnova svake dru- Za nas je sve jedno gde je ko ge organizacije. rođen: dalisone strane Sotle, Kupe, Država mora biti organizacija slo- Drine, Save, Ibra, Tise t.d. Mi znamo bodnih opština. Državu volimo i ču- Samo za ljude koji proižvode i koji vamo, jer je ona najširi okvir zadru- ne proizvode. Prvi neka upravljaju, žne opštinske organizacije. 2 drugi neka pokažu koliko su potrebni Borimo se protivu autonomizma i a korisni. Kako će se ko zvati — nje- protiv federalizma, jer su to samo gova je stvar i neka ostane kako on sredsiva modernih feudalaca da bi ohoće. I sv : aki čovek druso a razbili jedinstvo i zajednicu raznih naš je brat. sv jedika ljudi. U srednjem veku bilo je na pre- Naš je cilj država kao socijalni tek autonomizma, ali ni za lek sar no- organizam, najviše samoupravno telo, uprave! Svaka ,grofovina“ bila je Veliki savez samoupravnih opština. autonomna, vlastelin. je lako kovao o Neka bude kako narod hoće, glavno mom: je: samouprava od dole do gore. Od- bijamo autonomiju koja bi razbijala jedinstvo proizvodnih redova, a stva- rala mogućnost da do krajnjih gra- nica zavladaju Silnici, i da nas tako vrate u srednjovjekovni feudalizam. Rat svima silnicima i obesn nicima i po okruzima i po oblastima; naš jE brat samo onaj koji rađi i pali Dr- žava je naša osnovana krvlju i nad- čovječanskim naporima. Nju treba ure- divati na načelima radikalizma, koji ističe vrednost rađa i samoupravu proizvodnih slojeva. Starija radikalna generacija časno Je izvršila svoj zadatak, sada je du- žnost mlade radikalne generacije da radi dalje. pare i dinate sudio na život i smrt, | Političke lovio svoje podanike kao zverinje, Solidarnost Male Antante. carine mu nije trebalo, nego je pro- sto izlazio na Grum, robio i pljačkao - putnika trgovca iubijao. Ali tada na- rod nije imao samouprave | U Italiji je vladao feudalizam u najvećem obi- = Javljaju iz Beograda. U_ beogradskim sol tičkim krugovima govorilo se posljednih dana o koracima, koje će poduzeti Mala Antanta preko il mu. Svaki : E preko svojih predstavnika u Bu- l je grad DIO državica dimpešti, te o predaji demarša zbog zlo- za sebe! Kupilo se bogastvo, | zidale stavljanja našeg diplomate u Pečuju, prili- ogromne palate, ali je sve to bilo u kom Kraljevog vjenčanja, o vlasništvu najmanjeg broja porodica. > Krš m 1 , Kada su Mleci bili u, naivećai «lo 2 ds : sa) . I ega na“ toruo višu ae ke ža fa re aaa ase e x : Skrkuza soda o >< SERA af oi: se publika znala po celom svetu, u Mile: cima je vladalo najstrašnije sužanje — stvo. U celoj državi bio je vrlo ma- len broj ličnosti. Nesrećan čovjek ko van je u gvožđe da vuče brodove, a slovenačke devojke 1 slovenačke mom- | X ke javno su prodavali kao slon na trgu Svetoga Marka. Za Ako bi se država podelila na auto“ i nomne ili feđerativne delove, u ra- ješenje ubrzati nesnosno stanje u zemlji ko- je neprestano i neprekidno izazivlju nemiri o u narodu, prouzrokovani čestim i krvavim sukobima između fašista i komunista. Trocki prijeti Evropi. ae Trocki je uputio svojim trupama apel, u kome veli, da sovjetske trupe moraju biti pripravne da napadnu Evropu i naro- očito Francusku, koja je neprijateljski raspo- kriza što: brže izbije, a svakako to će pospi- Sara novosti. hranu za ishranu stanovništva, ona će mo- rati da traži hranu tamo &gdje je ima. Mi- -lijon vojnika, koji su sada pod oružjem, sači- njavaće H VA Rrdn velike armije gladnih. Predaja gornje Šleske Poljskoj. o Danas počinje evakuacija Nijemaca iz prvo zone u gornjoj Šleskoj. Svečana predaja već je izvršena, a da među Poljske i Njemačke: potpisan je spo-. F ot zaraaa o sna de A EZ oProuv vao e 2 ,Corriere a Italia“ javlja, g među. Francuske i Italije došlo je do a razuma, da nijedna od njih ne će. dopu-. ostiti restauraciju Habsburgovaca, bilo u ao triji ii u Mađarskoj. one Kako Naš ministar _ vanjskih poslova, i Ninčić, predao je talijanskom poslaniku u Beogradu odgovor naše vlade glede _kon- i italija. | ljudi, koji ne proizvode, za izdržava- znim krajevima lakše bi se zavladalo ložena prema sovjetskoj republici. Da bi. mogla ishraniti svoje stanovništvo, Rusiji moraju biti službenici onih uprava. Ali ako je narod ujedini nije dovoljna: količina žita koju je dala Ame- “rika. Ako Rusija ne bude. dobila potrebnu | nje reda i za širenje napretka i slo- nad ljudima to bi išlo mnogo teže. i lakše zabranila samo- | vencija skopljenih u Rimu i Genovi. U po- litičkim se krugovima misli, da će pitanje ratifikacije konvencija biti izvršeno e kratko vrijeme. bode, koji rade. | zo. PjLJEš | KRZINE uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914-1917. -50 K. P. DOMINKOVIĆ. urednik sarajevske Cpnčke radikal, u Slijepa. Kobasica, Pujeuu“, Mlad, više idealista nego realista, diskusiji plah i prilično nepopustljiv. #2 Dinko Sirovica, tih, miran, više nježan, kao svaki lirski pjesnik. Pod procesom je zbog jedne pjesme pri- likom obljetnice smrti Zrinjskih-Fraukopana, na 30. aprila. Frano Marun, živa vatra, nervozno nagao i ne- suzdržljiv. Vodio je neprestano borbu sa Mpi tamnice i sa stražarima. | Petar Bilić, vrlo Mi šaljivdžija, pomalo »zoolog“ vješt ,botaničar“. Zoolog u toliko što se Vrlo dobro razumio koji je bakaljar dobar, pa ga je znao dobro i zgotoviti. Botaničar je bio izvrstan, jer po avliji i vrtu nije ostala ni jedna travka koja je vrijedila za jelo, a da je on sa svojom britvom nije ubrao, te neke pute pripravio ekstra — porciju zelenja za večeru. Braća Dobrota i D. Dragišić iz Skradina mlađi | su ljudi, i oni su bili omladina našeg: društva. šk ko Odmah nakon malo dana kako ovdje stigoh, izašla le Objava, prama kojoj su nekoja godišta narodnog ustanka Morala da dođu na pregledanje vojničko. Od našega društva zapalo je Bilića i mene. Ja se ovome obradovah | poželjeh da me uzmu, videći u tom jedini izlaz iz do- sadanjih nesretnih tamnica, a već kasnije znaću kako ću Se izvlačiti. Pregledanje je bilo uglavljeno negdje pred Uskrs. U toliko, preko druge ruke, privatno, dobijem iz nuti na drugu stranu; razne neprijatnosti bosti mene i kako su na nekim višim mjestima _zaintačili, da nas razdvoje. Da dođem i tome kraju, napisah molbu na Namjes- ništvo u Zadar, da mi dopusti doći tamo samo za par dana zbog ženidbe. O ovoj molbi javih zaručnici, te joj priglavih da i ona sve udesi da tu stvar što prije izvedemo. Molbu pošaljem odmah i čekam odgovor, odnosno dozvolu. Dođe vrijeme vojničkem pregledanju. Ja im se ništa ne potužih na svoju bolest, te me uzeše kao sposobna, a jednako i druga mi Bilića. Na pregledanje nas je vodio jedan detektiv. Po pregledanju htjedosmo da malo pro- šećemo po Šibeniku dok dođe vrijeme zakletvi. Detektiv nam to nije mogao udovoljiti što prije ne pita dozvolu kod predpostavljenih. daj toga odosmo do Poglavarstva. Opet se nađoh sa političkim: komesarom, onim mladim Bv ne Nekako se zatekoh sam u njegovoj sobi. Pade mi više od mjesec dana napravio molbu u Zadar zbog ženidbe, pa što znači da ne dobijam nikakva odgovora? On se na opomenu nešto prisjeti i kaže mi, da je došao odgo- vor i da je molba odbijena. | — Pa što mi to odmah ne kažete, da se znam okre- velim mu. — Baš je danas stigla; govori: mi, a moram da mu vjerujem. | ža — Svakako, bide neki 1 odbija ?; pitam ga. — Sigurno da su navedeni i razlozi, ali ne da ih se Vama knže; jedino što. vi imate znati to je, da Vam je molba odbijena:—Ali, ja ću Vam ipak povjerljivo kazati, Evo vidite !; reče mi, zavuče ruku u džep i izvadi jedan razlog, zbog kojega mi se na pamet, damu napomenem, kako sam još pred | je: jer: kad bi ste bili izvan tamnice, ne bi bilo nikakve garan- cije, da bi ste udovoljili zakonima i zakonskim propisima. — Ej, bogu hvala!; uskliknem. Eto jedva, na sve muke, doznah nakon gotovo devet mjeseca tamnovanja, zbog čega se vrzam po tamnicama: jer nema nikakve garancije, da bi izvan tamnice udovoljio zakonu. A ja jadnik sve mislio da sam u nečem povrijedio zakon, pa sve o tom razbijam glavu. Nego vidim, ko živi bez garancije, da mora u tamnicu. A u čemu je ta garancija ? Znam, da z za mene ona ne postoji . : a — Nemojte, molim Vas, da me dovedete u vepra — Samo nešto, povjerljivo, pa sam gotov .... Sada ću, do malo, položiti zakletvu vjernosti. Treba li j jače, treba li svečanije garancije ? Pa kad i to svršim, vi ćete me opet strpati u tamnicu, jer za vas — kod mene nema garancije. Vidite da je sve logika! e | Moj mladi sugrađanin nešto se zbuni, otpusti me, ali kao da me nije razumio. I bolje je. Dođe vrijeme za pola: ganje zakletve. Detektiv odvede mene i mog druga, te se smjestimo u čitavu gomilu uzetih u vojsku. Preda nas (izađe komisija, a jedan oficir drži nam govor o značenju zakletve i o posljedicama ako joj se ko iznevjeri. Na zapo: vijed digosmo desne ruke i izdvojismo tri prsta. Oficii čita zakletvu a za njime gomila ponavlja riječi. Pomalc drhću ruke a pomalo drhti i glas. Ko bi bio kadar de prođe kroz mozgove ove gomile i da prozre. misli i osjećaj« pojedinaca 2! Zašto drhti ruka, zašto drhti glas? . Izdignutom rukom l izdvojenim prstima pratim riječ zakletve. Ovdje moram da se na silu zaklinjem na vjer- nost, a domalo ću na silu morati ići u tamnicu! Kakc da ovo dvoje dovedem u vezu? Ne mogu nikako, a ni MS Zadra pismo od svoje zaručnice. Javlja mi, kako joj prave akt. Razlog, zbog kojega Vam se ne udovoljava molbi, ovaj kome to i ne bi bilo moguće. Stadoh da pratim riječi