danas GpHjeNOM 4 oyforom y : hyrpo
npernnara: Ja AyG6poBua

c NOHAIIAIBEM yo Kyliy B4 min.
na rontiiy. fiouiTom 34 /ly6pos-
puk u ouujeny /ipaaBy 96 nun.
HA FOAHHY, HA NO FrOJLHHE H Ha
mjeceu cpa3mjepuo. =!
. Nojenunu Gpoj € gusap. -
 [InaTHBO MH YTJIKHBO y JlyGpoBunxy.

BJIaCHHK H H3NABATEJH: ONLBOP 1APOJNE PAJUKAJIHE CTPARKE

UMJEHE OTNACKMA

Kud PK te er, a,

i UM. BuCHH€ ViN!
jennor crynua 3 nu. Fipu
ONHeIba, 34aXBaJle u oOrJaci

Y TekcrTy 4 zguiapa CrTajI:

-_ OuroBopnu rpernana HBO XEPLIO o aime HHM OrJIAaCHBauHMaA nonycT
5p. 50.
| By6poBsun«, 24, ivna 1922. ado

Prvi broj , samouprave“, organ
narodne radikalne omladine u Slo-
veniji donosi pod pomenutim nat-
pisom ovaj članak, koji zbog du-
bokilhi i tačnih misli kao i zbog

. pravilnog razlaganja donosimo na
prvo mjesto.

Radikalizam nije fraza, radikali-
zam je ideja. Fraza zamami, povuče
za sobom, oduševi, opije — auideji
preovlađuje razum, ona ide u Srce,
raste, sa čovekom.

Mi ne agitiramo za radikalizam,
mi hoćemo da širimo njegovu ideju.

 ldeja pobeđuje, jer ima moć u
samoj sebi, ideja je e prodire,
osvaja.

Nama nije do ove ili one ličnosti,
nije ni do uspeha u Sloveniji na iz-
borima, za postizanje ovog ili onog

praktičnog cilja. Mi samo idemo za
prsni aa

—_——
ĐĐ
—_——
o _
=.
ĐĐ.

Prva je ideja radikalizma samo-
uprava, a osnova je samouprave —
opština. Naša je općina seljačka,
je zbog toga i radikalizam seljački. |

Radikalizam je izašao iz škole Baku-

ninove; prvi poznatiji radikali = €
biji one SU DAKUININUVI UUBHICI. Radi-

kalizam je socijalističan, priznaje vre-
dnost jedino radu, jer samo rad daje
vrednost. Zbog toga svaka vrednost
koja se stvara, mora biti u vlasti ono-
ga koji radi, mora sva vlast biti u
rukama onih koji rade, mora svaki
imati sredstava za rad i život. |

Mi se borimo protivu neproduk-
tivnih staleža. U koliko su potrebni

o Vis ZORE UTE NA

Dakle: nećemo autonomiju, hoće-
mo. samoupravu |

€
Loko a. Mi ne znamo ni jedne razlike iz-
ja stva među Slovenca, Srbina i Hrvata, Bu-

stvar seljaka, zato i pre,svega stvar  Njevca, Šokca ili Morlaka.
seljačka mora biti osnova svake dru- Za nas je sve jedno gde je ko
ge organizacije. rođen: dalisone strane Sotle, Kupe,
Država mora biti organizacija slo- Drine, Save, Ibra, Tise t.d. Mi znamo
bodnih opština. Državu volimo i ču- Samo za ljude koji proižvode i koji
vamo, jer je ona najširi okvir zadru- ne proizvode. Prvi neka upravljaju,
žne opštinske organizacije. 2 drugi neka pokažu koliko su potrebni
Borimo se protivu autonomizma i a korisni. Kako će se ko zvati — nje-
protiv federalizma, jer su to samo gova je stvar i neka ostane kako on

sredsiva modernih feudalaca da bi ohoće. I sv
: aki čovek druso a
razbili jedinstvo i zajednicu raznih naš je brat. sv jedika

ljudi. U srednjem veku bilo je na pre- Naš je cilj država kao socijalni
tek autonomizma, ali ni za lek sar no- organizam, najviše samoupravno telo,
uprave! Svaka ,grofovina“ bila je Veliki savez samoupravnih opština.
autonomna, vlastelin. je lako kovao o Neka bude kako narod hoće, glavno

mom:

je: samouprava od dole do gore. Od-
bijamo autonomiju koja bi razbijala
jedinstvo proizvodnih redova, a stva-
rala mogućnost da do krajnjih gra-
nica zavladaju Silnici, i da nas tako
vrate u srednjovjekovni feudalizam.

Rat svima silnicima i obesn nicima
i po okruzima i po oblastima; naš jE
brat samo onaj koji rađi i pali Dr-
žava je naša osnovana krvlju i nad-
čovječanskim naporima. Nju treba ure-
divati na načelima radikalizma, koji
ističe vrednost rađa i samoupravu
proizvodnih slojeva.

Starija radikalna generacija časno
Je izvršila svoj zadatak, sada je du-
žnost mlade radikalne generacije da

radi dalje.

pare i dinate sudio na život i smrt, |
Političke

lovio svoje podanike kao zverinje,
Solidarnost Male Antante.

carine mu nije trebalo, nego je pro-
sto izlazio na Grum, robio i pljačkao -
putnika trgovca iubijao. Ali tada na-
rod nije imao samouprave | U Italiji
je vladao feudalizam u najvećem obi-

= Javljaju iz Beograda. U_ beogradskim
sol tičkim krugovima govorilo se posljednih
dana o koracima, koje će poduzeti Mala

Antanta preko il
mu. Svaki : E preko svojih predstavnika u Bu-
l je grad DIO državica dimpešti, te o predaji demarša zbog zlo-

za sebe! Kupilo se bogastvo, | zidale stavljanja našeg diplomate u Pečuju, prili-
ogromne palate, ali je sve to bilo u kom Kraljevog vjenčanja, o
vlasništvu najmanjeg broja porodica. > Krš m 1
, Kada su Mleci bili u, naivećai «lo 2 ds : sa) . I

ega na“ toruo višu ae ke ža fa re

aaa ase e x :
Skrkuza soda o >< SERA

af oi: se

publika znala po celom svetu, u Mile:
cima je vladalo najstrašnije sužanje —
stvo. U celoj državi bio je vrlo ma-
len broj ličnosti. Nesrećan čovjek ko
van je u gvožđe da vuče brodove, a
slovenačke devojke 1 slovenačke mom- | X
ke javno su prodavali kao slon na
trgu Svetoga Marka. Za
Ako bi se država podelila na auto“ i
nomne ili feđerativne delove, u ra-

 ješenje ubrzati nesnosno stanje u zemlji ko-

je neprestano i neprekidno izazivlju nemiri
o u narodu, prouzrokovani čestim i krvavim

sukobima između fašista i komunista.

Trocki prijeti Evropi. ae

Trocki je uputio svojim trupama apel,
u kome veli, da sovjetske trupe moraju
biti pripravne da napadnu Evropu i naro-
očito Francusku, koja je neprijateljski raspo-

kriza što: brže izbije, a svakako to će pospi- Sara

novosti.

hranu za ishranu stanovništva, ona će mo-
rati da traži hranu tamo &gdje je ima. Mi-

-lijon vojnika, koji su sada pod oružjem, sači-

njavaće H VA Rrdn velike armije gladnih.

Predaja gornje Šleske Poljskoj. o

Danas počinje evakuacija Nijemaca iz
prvo zone u gornjoj Šleskoj.
Svečana predaja već je izvršena, a da

među Poljske i Njemačke: potpisan je spo-.

F ot zaraaa o sna de A EZ

oProuv vao e 2

,Corriere a Italia“

javlja, g
među. Francuske i Italije došlo je do a
razuma, da nijedna od njih ne će. dopu-.
ostiti restauraciju Habsburgovaca, bilo u
ao triji ii u Mađarskoj. one

Kako

Naš ministar _ vanjskih poslova, i
Ninčić, predao je talijanskom poslaniku u
Beogradu odgovor naše vlade glede _kon-

i italija. |

ljudi, koji ne proizvode, za izdržava- znim krajevima lakše bi se zavladalo ložena prema sovjetskoj republici. Da bi.
mogla ishraniti svoje stanovništvo, Rusiji

moraju biti službenici onih uprava. Ali ako je narod ujedini nije dovoljna: količina žita koju je dala Ame-
“rika. Ako Rusija ne bude. dobila potrebnu |

nje reda i za širenje napretka i slo- nad ljudima

to bi išlo mnogo teže.

i lakše zabranila samo- |

vencija skopljenih u Rimu i Genovi. U po-
litičkim se krugovima misli, da će pitanje
ratifikacije konvencija biti izvršeno e
kratko vrijeme.

bode,
koji rade.
| zo.
PjLJEš | KRZINE
uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914-1917.
-50 K. P. DOMINKOVIĆ.

urednik sarajevske Cpnčke
radikal, u

Slijepa. Kobasica,
Pujeuu“, Mlad, više idealista nego  realista,
diskusiji plah i prilično nepopustljiv. #2

Dinko Sirovica, tih, miran, više nježan, kao
svaki lirski pjesnik. Pod procesom je zbog jedne pjesme pri-
likom obljetnice smrti Zrinjskih-Fraukopana, na 30. aprila.

Frano Marun, živa vatra, nervozno nagao i ne-
suzdržljiv. Vodio je neprestano borbu sa Mpi tamnice
i sa stražarima. |

Petar Bilić, vrlo Mi šaljivdžija, pomalo
»zoolog“ vješt ,botaničar“. Zoolog u toliko što se
Vrlo dobro razumio koji je bakaljar dobar, pa ga je znao
dobro i zgotoviti. Botaničar je bio izvrstan, jer po
avliji i vrtu nije ostala ni jedna travka koja je vrijedila
za jelo, a da je on sa svojom britvom nije ubrao, te neke
pute pripravio ekstra — porciju zelenja za večeru.

Braća Dobrota i D. Dragišić iz Skradina mlađi | su

ljudi, i oni su bili omladina našeg: društva.

šk
ko

Odmah nakon malo dana kako ovdje stigoh, izašla
le Objava, prama kojoj su nekoja godišta narodnog ustanka
Morala da dođu na  pregledanje vojničko. Od našega
društva zapalo je Bilića i mene. Ja se ovome obradovah
| poželjeh da me uzmu, videći u tom jedini izlaz iz do-
sadanjih nesretnih tamnica, a već kasnije znaću kako ću
Se izvlačiti. Pregledanje je bilo uglavljeno negdje pred Uskrs.

U toliko, preko druge ruke, privatno, dobijem iz

nuti na drugu stranu;

razne neprijatnosti bosti mene i kako su na nekim višim
mjestima _zaintačili, da nas razdvoje.

Da dođem i tome kraju, napisah molbu na Namjes-
ništvo u Zadar, da mi dopusti doći tamo samo za par
dana zbog ženidbe. O ovoj molbi javih zaručnici, te joj
priglavih da i ona sve udesi da tu stvar što prije izvedemo.
Molbu pošaljem odmah i čekam odgovor, odnosno dozvolu.

Dođe vrijeme vojničkem pregledanju. Ja im se ništa
ne potužih na svoju bolest, te me uzeše kao sposobna,
a jednako i druga mi Bilića. Na pregledanje nas je vodio
jedan detektiv. Po pregledanju htjedosmo da malo pro-
šećemo po Šibeniku dok dođe vrijeme zakletvi. Detektiv
nam to nije mogao udovoljiti što prije ne pita dozvolu
kod predpostavljenih. daj toga odosmo do Poglavarstva.
Opet se nađoh sa političkim: komesarom, onim mladim
Bv ne Nekako se zatekoh sam u njegovoj sobi.
Pade mi
više od mjesec dana napravio molbu u Zadar zbog ženidbe,
pa što znači da ne dobijam nikakva odgovora? On se
na opomenu nešto prisjeti i kaže mi, da je došao odgo-
vor i da je molba odbijena. |
— Pa što mi to odmah ne kažete, da se znam okre-
velim mu.
— Baš je danas stigla; govori: mi, a moram da mu
vjerujem. | ža
— Svakako, bide neki 1
odbija ?; pitam ga.
— Sigurno da su navedeni i razlozi, ali ne da ih se
Vama knže; jedino što. vi imate znati to je, da Vam je
molba odbijena:—Ali, ja ću Vam ipak povjerljivo kazati,
Evo vidite !; reče mi, zavuče ruku u džep i izvadi jedan

razlog, zbog kojega mi se

na pamet, damu napomenem, kako sam još pred |

je: jer: kad bi ste bili izvan tamnice, ne bi bilo nikakve garan-
cije, da bi ste udovoljili zakonima i zakonskim propisima.
— Ej, bogu hvala!; uskliknem. Eto jedva, na sve
muke, doznah nakon gotovo devet mjeseca tamnovanja,
zbog čega se vrzam po tamnicama: jer nema nikakve
garancije, da bi izvan tamnice udovoljio zakonu. A ja jadnik
sve mislio da sam u nečem povrijedio zakon, pa sve o
tom razbijam glavu. Nego vidim, ko živi bez garancije, da
mora u tamnicu. A u čemu je ta garancija ? Znam, da z za
mene ona ne postoji . : a
— Nemojte, molim Vas, da me dovedete u vepra
— Samo nešto, povjerljivo, pa sam gotov ....
Sada ću, do malo, položiti zakletvu vjernosti. Treba li j jače,
treba li svečanije garancije ? Pa kad i to svršim, vi ćete
me opet strpati u tamnicu, jer za vas — kod mene nema
garancije. Vidite da je sve logika! e |

Moj mladi sugrađanin nešto se zbuni, otpusti me, ali
kao da me nije razumio. I bolje je. Dođe vrijeme za pola:
ganje zakletve. Detektiv odvede mene i mog druga, te se
smjestimo u čitavu gomilu uzetih u vojsku. Preda nas

(izađe komisija, a jedan oficir drži nam govor o značenju

zakletve i o posljedicama ako joj se ko iznevjeri. Na zapo:
vijed digosmo desne ruke i izdvojismo tri prsta. Oficii
čita zakletvu a za njime gomila ponavlja riječi. Pomalc
drhću ruke a pomalo drhti i glas. Ko bi bio kadar de
prođe kroz mozgove ove gomile i da prozre. misli i osjećaj«
pojedinaca 2! Zašto drhti ruka, zašto drhti glas? .

Izdignutom rukom l izdvojenim prstima pratim riječ
zakletve. Ovdje moram da se na silu zaklinjem na vjer-
nost, a domalo ću na silu morati ići u tamnicu! Kakc
da ovo dvoje dovedem u vezu? Ne mogu nikako, a ni

MS

Zadra pismo od svoje zaručnice. Javlja mi, kako joj prave

akt. Razlog, zbog kojega Vam se ne udovoljava molbi, ovaj

kome to i ne bi bilo moguće. Stadoh da pratim riječi