“ma CrpaHa 2. po POBHHK, čući da nasjedamo neistinama i podvala- ma. Kad mi, uvjereni da smo potpuno tačno informisani, ipak istim putem nastavismo, dobismo čak i iz Beograda informacije, da smo krivo izvješteni, da je Joakim Kunja- šić najbolji patriota na Primorju, da su težaci Blata komuniste i menat. | ZANE Da bi nam savjest bila čista, uputili smo jednog člana naše redakcije, da lično pođe u Blato na Korčulu i da se o svemu na svoje oči uvjeri. 3 > Rezultat je ovaj: naše stanovište o prilikama u Blatu potpuno su ispravni, jer su direktne informacije iz Blata bile tačne. ći > Sve ono što smo donijeli o načelniku Blata, Joakim Kunjašiću, potpuno je tačno, jer smo bili u stanju da se uvjerimo iz originalnih dokumenata. S toga nikako ne —možemo da shvatimo, da nadležne vlasti još dopuštaju, da g. Kunjašić još jednako stoji na. opštinskoj upravi, iza kako mu je devet desetina naroda javno izrazilo nepovjerenje i to tri puta i iza kako su poslali na nadležna mjesta autentične do- kumente o austrijskom duhu, koji je bez potrebe vladao kod g. Kunjašića za vrijeme rata. Gotovo ne vjerujemo informaciji, da iz Splita prikazuju Beogradu Joakima Ku- . njašića kao najvećeg našeg patriota, i ako u Splitu imaju i znaju sve o njemu. Ali se g. Kunjašić vrza samo po Splitu i Beo- gradu i zna da podvaljuje i ovdje i tamo, i da u svome podvaljivanju čak i uspijeva, jer mu neki odmah vjeruju prije nego se okrenu na pravu adresu. | Drugo, odnosno naroda u Blatu, tu nema ni trunka, ni sjene kakvog komu-. antidržavni ele-| u 49. broju našeg lista. nizma, nema ni sjene kakvog antidržav- nog i antidinastičnog raspoloženja a još manje odgoja. Razgovor o Nj. Veličanstvu vrlo je čest, i treba slušati, onako pri hiadnom razgovoru, pa da čujete sa kakvim i poštovanjem i sa kojim pouzdanjem i vjerom u dobro govori blatski težak o. svom junačkom vladaru. Klicanje Kralju, gosp. Pašiću, Vladi, vojski i jedinstvu Srba, Hrvata i Slovenaca. to ide tako. spontano i oduševljeno, da je to nemoguće i zami- sliti, ko ne zađe među taj pošteni, trezveni i radišni svijet, Blaćani su muževno. pre- turili jednu od najtežih društvenih kriza, glad, — krizu u kojoj je najzgodnije zlou- potrebiti seljaka, ali oni se ne dadoše zavesti, već i gladni voljeli su i svog Kralja i svoju zemlju. ne S toga se pravi vrlo rđava usluga, kad | na najvišim mjestima slušaju neke, — a to je bez sumlje zbog uspjelog obmanji- vanja Joakima Kunjašića, — te čak i te- legrafski miču sa mjesta ljude, koji ne samo što uživaju potpuno uvjerenje blat-| skih građana, već baš ti ljudi rade i od- | gajaju tog čestitog težaka, da i dalje voli svog Kralja, domovinu, vojsku i t. desio sve ono što nas u državi pravi jake i što vodi napretku. 2 Na kraju dužnost nam je istaći da ovako čestit, pošten i patrijotičan narod zaslužuje pažnju sa najviših mjesta, zaslu- žuje i potporu u svojoj ekonomskoj bijedi, te napokon zaslužuje, da kompetentne Vijesti odmah i potpuno uvaže sve one. želje, koje je narod jednodušno iznio u svojoj rezoluciji, koju smo mi donijeli u M3 nauwe Kpanesune——Đž-_ Ueca O Hanioj npxaBu. | . Y CBOM yBOJIHOM WJIAHKY ,Ilopacr Kpa- JBEBUH€ Cp6a, XpBara H CaoBenana“ nuiie uenika ,Prager Presse“: ,Kpusa .EBpOrICKe. .€KOHOMHje, IIHTatA Bpujenuocru, Tenikoke HOBYAHOT NPOMETA IOTpPECIIA Cy H 1P»KaBy > JyKHHX CnoBena. AJIH KAO Malo KOja, Kao Tek nojenmune zpxaBe y uosoj EBpomu ca- CBOjoj MOM, Te ce ganac mMoxe Noy3/aHo YTBDJIHTH JIA OZIDABIBEHE CTAJIHO Hanpeny- je, Ja Cy KPBABE XKPTBE IPHBpeJHOr Opra- HH3MA NIpETOXHO ATpAPHe upxaBe roToBO caBjanane. Kpa;beBuHa Cp6a, XpBara u Cno- BeHANA KAO jeJHA OJ NPBHX EBPONCKHX Ip- ,KABA 3aKJbyuyje jean AaMEPHUKH 34jaM OI = 100 mumona goJjapa, a nomrTo weHo npu- BPCIHO ONATOCTAIBE 34BUCH OJI HeKOJIHKO XKETABA M HEHE yHyTPAIIE CHAre, A ne on Ba314 yrpoxene curyanuje uuyycrpujekor CBJETCKOT TPTA, 34 E>y cy usrnejmu I0y3/a- Ilojmuruka MHPHOr pasBujama a OJVIJ UHOT NpaBna u upxama oGesGjehyje Kpamepunn CpGa, XpBara u CnoBenana HOBy neneHnjy PA3BHTKA H rOpacTa“, | Arpapuu o160p 3a npoyuemwe ZAKOHCKOF npemwiora arp. oguoca y /lammanuju o ad ga a A: Arpapuu Oz6op oz 31. aaa koju je ae BJAZAJIA je KpaseBuna Cp6a, XpBara HG HAP mvop on KOJENJE: i S = Ckyriuiruua nsaGpaa za mpoyuu 6najune | BeHana CBOjy KPH3y 3aXBaJbyjyhu JEIKNO . SAKOHCK€ IPEJVIOTE O eKCIIPONpuanuju Be- NuKux nocjena m JukBunanuju arpapuux onnoca y Jlanmmannju, KOHCTHTyHCaO ce. 3a npencjenauka je usaGpaH r, Jby6a JoBaHo- BHh, 3a noznpencjezanka JIp. X. Kpusman, .a 34 cekpeTape rr, /Ip.-I, JlasapeBuh, /lp. CB. MujaroBuh u JoBan_ TlonoBuh. = Enrjecka u Mu. ma "< Tipema jezuoj Pajrep-oBoj Bujecru oj 17. jyna: »Pujemeno je ga ce cBake rojim- H€ NpHMH H3Bjecna rpyna CPII. CTyJLEHATA CK4 H €JHHOYpIIKH ynuBepanreTu. Cryzen- T4 he nosasurTu y Enmrgecky NO 34BPIIeTKy .CTymuja y Beorpany, a šsarum he ce Bpa- hau y CpGujy kao nacrasuunu eHrjeckora jesaka no cpnckuM rumMuasnjama. EHrIecKka he 34 I>bHX OLPEIHTH HapouuTH bosnu o 2000 QyHTH TOJIHIIBE, M TO y3 npniomMoti MunucrapcTBa IIpocBere y bBeorpazy u cpri- CKOr Nnocnanuka y JloumuoHy. TIpBa napTuHja CTyZeHaTa cruhiu he Ha jeceu_y Jlounon“. Hamu norucu. | = ONY3EH, 20./VI. 1929. e 4 Jeluuu usna3 ua Jaupancko MOpe Ko- jer je npupona cama OTBOpHJa u Besaja BocHy u XepueroBuHy, jecrT rozuHa HeperTBe. Ty HeMa. BHCOKHX TIJIAHHHA_H' KPIIHHX ropa Koje 6u npkocne pa3B0jy H H3M€HH TprO- BHH€ OHJIO KOIIHOM, GHJIO MOpeM. H I PLIH u PuMJbAHH VIIOTPEGIBABAJIH Cy Taj rmpu- POLHH NT, 4 H ZyOpOBAUKA PEN yGjIHKA uMa- ja je cBojy KOopnunaHTHy TauKy Orysen, 34 pa3Boj cBoje TproBune. OnyseH je Guo TJABHA KOHTPOJIA JBO3H€ H H3BO3H€ TPFO- .BHH€ H Ty je OuJa rjaBua nmapunapa. Pa- 3BOJEM IIPHIIKA KJIABHA NapuHapa rmpenija je y MerkoBuh, a y OnyseHy je ocrao uuu NaPpHHApcKH ypen ca jegduM uUHHOBHHKOM. EJe, OTPAar MHOTO BEKOBA y Onyseny je Guo nmocraBien Hea BpcTa NapHHAPCKOT ypena u Taj je osze nocTOjao cBe zo 12. neuem&pa 1921. Tpe6a yseru_y oG63up na: TIpekO Orysema u3Baxa Ha xuaje VERMOUTH Bpoj 5) | M CBH IPO/LYKTH. HEDETBAHCKH ; FPOXbe KB€, BHHO, CajaMu, nujaBune nr. Mo Ce M3BaXaTH peko Onysena, jep je je TO Hajnojecuuja TproBauka TAYKA Mag, ZyueHTa H 34 KyTIIIa. | Y zemeM6py 1921. zurouie nan i HAPCKH ype1 He npezButajyhu a ha. HAH€TH OTPOMHy IITETy u NaHry6y Kon NPONYNEHTY TOJIMKO H_KYIIIY. Tanac Xe JIdTAPa BUHA, MHOTO Barona 2KY K€, CM BA, TPOKJA HT.A. H Kyu cy NPHCu), AKO MHCIE TO M3BECTH, Nohu u Me BHli Na zHrHy ca NAPHHAPCKOT YPEZA cp BO/IHHNy, 4 TO MX CTOjH MHOTO Tpy/Ia, R ryCe u TponikoBa. He rpaxumMo Ia ce g NOCTABH BHIIA NAPHHAPA, AJIH TPAXWM je HeonxojiHo morpe6Ho u NpaBezuo, Ce IIOCTABH OTET HMKH HAPHHAPCKH m NOK TO 6yle, neka ce » KOHTPOJINUK“ OCTAJIE MCIIPABE NOBEPE KOHTPOJIHOM Oy dunamuujeke crpaxe, ImTo he sa KYIINE 6, BEJIHKA OJIATOJAT A IPAKABA HHIITA He m Tyje. pexora je na Gapem Hannu IPO KOJH CE Tpolle omeT y Haroj zpxaBu g jy sanpeka. HagaMo ce ma he Hauexa CnaurTy 4 omu y Beorpany ojimax TOJ) TH CBE NoTpeGuTO, za ce oBoj IIpeKOj | TPeOH CMECTA VJLOBOJBH. ki u kem 58. KA =: svjetskoga glas š) jahu = € .& SOS VLAKA SBR IK B ČEK Šn o u B Sd S X Š Ž Pao i“ * E RISE d da x ž š g a : & < če Kg x2 Z b u PP DALI e SERE A ž [3 s ra Tekah, Ša Ž M Pu 3 Jedna četrdesetgodišnjica. Na- vršuje se tačno 40 godina od smrti veli- kog dubrovačkog pjesnika i rodoljuba Meda Pucića čija je smrt pravila prelaz između ostare dubrovačke i nove srpske književ- nosti. Živio je u doba kada je sa svojim književnim radom zatalasao nacijonalni osjećaj, i bio jedan od pokretača i podr- žavača narodnog pokreta druge polovine prošlog vijeka. | do | Radn. Društvo ,Bratimstvo“ u Gružu, g. J. Perović, držaće predavanje o ovom na- šem velikanu. Slava Mu! srpsko Radničko Društvo »Bra- timstvo“ u Gružu priređuje svečanu za- bavu uz učestvovanje vojne muzike na 9. jula 0. g. u otvorenoj bašći društvenog doma — ulica Biskupija u Gružu — sa vrlo bogatim programom. > Početak u 6'/» sati u večer. Bogati bife uz najumjerenije cijene. Ulaznica do- brovoljni prilozi. Tramvaj za povratak u U nedjelju na društvenoj zabavi Srp. Ovo je prva zabava koju ovo mlad ali vrijedno i svake pažnje dostojno dr štvo, priređuje slaveći svoju krsnu sla Vidov-dan. Društvo je svojim smišljenim, mar vim i bratskim radom, držeći se on »Brat je mio koje vjere bio“ znalo da: kupi u svojoj sredini dosta braće bez m like vjere i narodnosti, zadojene istinski radom na podizanju svoga materijalnog moralnog stanja kao i velikom ljubav prema našoj prostranoj domovini. Smatramo suvišnim da ikome prep ručimo ovu lijepu zabavu. Pulovanje đaka pomorsi akadem.je. U nedjelju po podne u sati polazi iz gradske luke školska lad »Vila_ Velebita“, pod zapovjedništvom | Nikole Gerechtshamera, profesora Kr. Pon Akad. u Bakru. Sa ladom putuje 48 dak naše Akademije praćeni od 9. A. Ribo upravitelja, i gg. profesora M. Kobasict F. Nakića. Ovoj ekskursiji uzimlje učešć ministarstveni referent sa pomorske aku demije, g. Branko Živković. Ovo je prvo naučno putovanje koj poduzimlju naši nautičari. te im želim Huju, NoBjepeie unocrpaHcTBa OCHOBAHHjE, (10-15) na OKCOPCKH, KEMGPHUKH, JIOHJLOH- grad do 11 ura. | | Pe sretan put i dobar uspjeh. a — Sutra su svatovi ; okumim gospara Iva-i Dr. budu svatovi. Oprostim se sa mojim drugom robijašem, gosparom_ Ivom. Do svoje ćelije mislio sam, kako će neko uživati, oda je uspio u ovoj sitnici, koja mi onemogućuje, da malo prođem u razgovoru sa drugom robijašem. =; Na mojoj ćeliji zaškrine u nevrijeme teška brava. Stvar za mene tako obična i gotovo već i neosjetna ; ali, da mi je u tom momentu Onaj teški ključ urinut u srce, oi da je tada tu zaškrinuo, manje bih, čini mi se, osjetioi nego što osjetih u tom času. Tako je bila jaka ova sitnica. Ipak se brzo primirih, jer se sjetih stražara i njego- kažem svojim drugovima, | sutrašnje svečanosti, razlijegne se odjednom kriještai Krstelja a svi ostali da mi glas Debeljkov kroz tamnice, zoveći me po imenu. Baš da | ustanem i da pođem, a on na vrata u avliju. | U tamnici se spravlja tiho veselje, kako ovdje davno, a možda još nikako, nije bilo. Sva će nam gozba biti u u tome, ako Pavu uspije da sutra uvede morka u «ćeliju. Dovoljno je i toliko. U životu se nijesam nikada nadao ni do takove konbiuacije dolazio, da ću najsvečaniji momenat života, ženidbu, proslaviti u tamnici; da će mi svatovi biti drugovi robijaši i da će sva čast biti u (Morku. Pa ipak, pri pomisli na sve ovo, obuhvatio bi me i DE kneki osjećaj zadovoljstva, pri kome bi mi ovaj svečani čas izgledao mnogo Ozbiljniji, jači i svečaniji, nego da ga doživljujem onako kako sam negda umišljao i računao. Jest; ali čovjek: snuje a Bog određuje. | Poslije podne izađosmo na šetnju, pa se zajedno | ane i (g5- 0E sunčamo u avliji na majskom prijatnom suncu. Moji me im Pa ipak, mozda će te se moći u tamnici vjenčali“ drugovi diraju zbog sutrašnje ženidbe, izmišljaju i kombi-|Primjeti mi jedan od drugova, i, nuju, kako bi udesili da ovome aktu dadu ipak svečaniju — Teško, mislim, da ne može; upade u riječ izne formu, pri kojoj bi opet bilo malo jače života i veselja. nada Debeljko, koji je odmah za mnom stigao. Gospodi! Pavo mozga taktiku i smišlja način kako će udesiti sa|više ne pripada nama, i mi mu više ne smijemo dopusti morkom, i zadovoljan je što to mora biti sutra, u nedje-|ni obični ulaz u tamnicu bez naročite dozvole. | lju, kada ni u sudu ni u tamnici službenog personala — A morko?; prišapne mi Pavo. | nema mnogo. Bilić bi rado častio sa ekstra porcijom — To se od sebe razumije. Ako ne zbog svatovi: zelenja, ali ga je, na žalost, već svega iz korjena pogulio. a ono svakako, zbog udarena nameta na slobodu. | Neki možda smišljaju, kako će da iznenade sa zgodom — Ostadoh tu dok je svršio čas šetnje. Presvuko!. zdravicom, Cak i stražar pristao da uzme wijela u sve! se, udesih prtljag, oprostih se sa svojim drugovima, ostavi! čanosti, i ako sutra ne će biti u službi. On će se, kaže, u tamnici nesuđene_kumove i svatove, a ja se nađoh! pobrinuti za cvijeće. Kasnije se nešto s njime došaptavao ove strane brave — na slobodi. | * Pavo i odjednom postao veseo. Riješio je pitanje s | morkom. | U momentu, kad se-je već gotovo utvrdio program moe — Ako hoćete, možete odmah večeras kući; vič mi s vrata. Dođite časkom u kancelariju. Iznenadih se i pođem. U kancelariji mi predadu ne kakav akt da potpišem. Pročitah i vidjeh, da me ovaj sud po naredbi Poglavarstva iz Dubrovnika, otpušta iz tamnici. da sam slobodan i da mogu otputovati u Dubrovnik. — Nema ništa od naših svatova; rekoh drugovi! kad se vratih među njih, te im ispričam što je sa mnom U ovom času bilo mi je baš žao: što se ovako desilo, X. mi podijeljena sloboda uskraćuje da svršim svečani čin na način koji bi mi pružio toliko zadovoljstva i čega ! se kroz cio život ponosito osjećao. | vog prvog aksioma -> zakon je zakoni.;, Na Slobodi Primiče se Maj i približuje se vrijeme kad bi morao u vojsku, a ja bi imao da prije svršim dva krupna posla: da se ženim ida kod kuće uredim svoje privatne poslove. .Zamolih, zbog ovog drugoga, predsjednika suda, da zva- ničnim putem urgira riješenje molbe. koju sam poslao u Dubrovnik. Udovoljio mi je. | | Prvih dana Maja dobih pismo iz Zadra, u kome mi zaručnica javlja, da je napokon uspjela urediti sve što je potrebno i da ćemo se vjenčati brzo u šibenskoj tamni- ci, jedino još čeka dok joj. za to odobri školska vlast nekoliko dana odsustva. O svojoj namjeri ženidbe nijesu moji drugovi ništa oznali i, kad sam im sada, onako iz daljega kazao, da ćemo u tamnici brzo imati svatove, gotovo mi nikako ne povjerovaše. | U subotu u jutro, na 8. Maja, dobih iz Zadra od zaručnice depešu, kojom mi javlja, da te večeri štiže u (Nastaviće seh | _ Šibenik! > x “ZĆ.. a