ionasu CpHjenom u oy6orom y Iyrpo moose nperanara: 34. AyOpoBuun, c NOH&IJAIbEM y «yliy 84 nun. na ronuny. NoiuiToM 3a lyG6pos- wuk u uujeny Npaasy 96 nun. Ha FOo1HHy, Ha no ronmuie u Ha .: < mMjeceu cpa3mjepno. . Nlojenmunu Gpoj € nanap. - (LnaTHBO M YTyWuBO y JIyGpOBHUKY, xa Ši kh “ d % s 1 BGA X "a a s pari i * ori 3 \ č Pao s Ž Pi, SIR: y MERI f B U “ bh m “ i b i RSS ZAP q s Sa m . BjacHuK u uslaBaTeJb: OJiBOP iLAPOJRE PAJLHKAJIHE CTPAHKE y JU BPOBHHKY. OjuroBopuu ypennena MBG XEPLIO WMJEHE OLJA OMMA: | uM. BucuHe y IH PH | jemnor cryaua 3 un, fipa“ onkema, 3axBaje u ornacu. y TeKCry 4 numHapa CraJt- HHM OTJIACHBAYUHMA NONJCT. a REI Gp. 53. | | Ayopostux, S. Iyna 1922. Fom. i. nn jenuo nparoujeno npusnawme. Kaga CMO MH y CBOME YBOJIHOM ujiIaHKY : ,Kpusa napojnor jenmiucTBa 4 — jyrocrtoBencrBo“, y 6pojy 35. on 19. aupuja 0. r. NpukašaJi Crate nalner HapojiHor jemuHCcTBa H OCYIMJIH ,JVTOCJIOBEHE“ MJIH OOJbE_, HHTEFPAJIHE JUurocJIOBeH€“, HITO OHM, ZaHeceHH cBo- jm anracraukumM ujrejaMa, 3a6opaB- bajy, Za NpoTHB ocjehiaipa Hema pa3- ora, re xohe CuJloM za narype ,jy- FOCJIOBEHCTBO“ HalileM TDOHMEHOM HAa- POLY, H Opemopyunju um, za mMjecTO cujama jom nespejor cjemena, pade He Ha mMmujeeamy odujena nueeo ua Mlijebamy pyue csojux cyiinemenuka, He Ha CUjJAlby Hespena cjemena nHeeo 0a uexajy 0o« caspe, na3Bau cy mac KVOPOBAYUKH ,HHTETPAJIHH“ MH zeMO- KparckH ,Jugosloven“ u penyG/ukan- an bag - BEMJbO- alaHuKku , Rad“ cenaparTnsTumMa H rme- MENCEA HIOBEHHMA 360F TOFA Hamer MHIIJb€IbA, KAKO HAC OHW OGHUHO H OHAKO TAKOBHMM HABHBJBY H KAJ 34 TO Hemajy Cari nukakBa HH NOBOJA HH o. Beli jemuno ga sacaujenjebyjy TuMe cBoje mu H HAHBHE NpH- CTAJIHIIE. Me5yTuM pazio koHeraryjeMo jenHo | AparonjeHO Npusname HalmieM MHNIJBE- | TJIABHOI OP- > Iby Olt crpane , Riječi“, rana 3arpeGauKHx JeMOKkpATA — HH- TerpaHux JyrocnoBena. =, Riječ“ y cBome 6pojy 149, og 27. jyua 1922., a HA qeny aucra y umauky ,Ha ro- AHiNEbHHY VCTABA“ KAKE NOCIOBHO : » ime je npxaBe, Hapola u we- roBa jesuKka, ca rJgeiuuira pasmjepa DdakruuHux cHara y Hapony, y yCTABy Hajpeajuuje O3HaueHo, npemMa uacy, y KOME je Taj ycraB nHacra0. Y _pasro- y ycTaBy. ,He Mory, Ke. na yripa=. a nipema norpeCu u Apnuyre, En. sa »Mu me IKHBE CHare CAJIPIKABA H ceOH Gani | na KPHJIy MaJOyINja, jep je cBaxoMy OBAKOB H43HB HAlli€ upKaBe u napola jacuo, na IpoT4#B ocjekara He€Ma pa3- NOTA Ko zla je HenoBjeperbe 1yniesna “cmbenoha, JOFHUKHM OlepanHjama VKJIOHHTH“. JejiHo nparonjedo npusHarie, ap He? BUM cBOjoj Heru HHKAKAB FOBOp MJEH. sanoBnjeji, ma na je HašsoBeM jyeocno- | . BEHCKOM U CBOje BOjnuuKe Jye0cn08e- HUMA, KQO MO uMe y napody jom. Koja će He La HHKAKOBHM dake .MOopamMo _oBuje morako | pas eGujena CBE CyMIbe, KOje ce pakajy | HeMa pasnora, U mu Pagukamu ne MOpAMO oBuje. NOTaHKO pa36ujaru cBe CyMEb€ Koje ce patjajy na Kpuny manojyiuja, jep je: cBakOMy jacuo ga mporuB ocjehama. H ga je nenoBjepewe nymieBua cibenoha Koja ce ne za Hi- KAKBHM JIOTHUKHM OmepanujaMa yKJo- HHTH. : He Xcueu*) u kan HmaM rpej COGOM = caMO Cp6e, XpsaTe u CoBenire, a no | 3 . 3TOJE CE MOPAM CayxHTH M jomi cne- NMJAJANJAM, JOKAJHHM HMEeHHMA, TE Ca ConpuM Jimuane, caj Tomiuuane, KAZ HM. cija u Haagu primiče se kraju, a ne daje NoBjepasaM KAKAB TCLIKH 3A/LATAK. Ar nikakovog znaka, koji bi mogao da zabi- IuTO je TJABHO, UMHHM TO BASJA “dježi neki uspjeh i da, barem u nekoliko, E 2 bude prilog nekom malenom ali pozitiv- Heuspjeh u Haagu, jegHOM Te ,HCTOM jEBHKY, KOjH Npen- le ya Pai f nom rezultatu. Koliko su prve konferen- o. u najjauy_ konuy_ cije, ispočetka pokazivale i naglašavale KOja HAC Bee OJI cjesepa o jyra, or neki osobiti svoj značaj, koji je čak AynaBa 10 JaipaHekor MOpa“. Pujeum imao da odjekne čitavim svijetom i da 4OBJEKA, KOJH XKHBH Y CTAJIHOM AOJLUPY Broji Dan nesnosno stanje, dotie Ca Hajja1oM cmaroM napoja u Kome je * bo | a nižu. jedna za sene ostepeno se po- 3ajaha ga y ie_dopmupa jemuacrBe- | Bipaa psa E, p g : : kao neznačajne, već je š Ž = kazuju lie. samo ge JOM i g Pe ET m njima počela da se čak ispoljuje indo- Ha ceGu TAKO KOHKPETHH OMJber H> | Jentnost. i u koji su na tim bao BoTHe norpeće, ga je Zpeo nama “A. i p 2OCAOBEKUMA pOuu tbeeoBe apeymen- | inauuje HeMokna naa uoeo.noeuja BI u na oBnje nuuamuxa pasBoja in NA OCTAHE IDEJA. CTATKKOM uHIbEHNIA, CxBarH am“ ce jyrocnosencrBo_ NOMCTA f KAO NpOGJEeM IMHAaMHKE HAC HApPOJIR nikakva: Ka o što se u predvidjelo, konferen- | ubojstvo izvršili u sred bijela dana. im rukama. Glavni ubice su 7 nova jedne tajne organizacije, ali u ubist > osim njih trojic uplet Ja žad iz reda. Rat" je injekcirao u ope zd ot ce, Zisa ter ki e gih. lica, koji su članovi is vjetsku | žilu kucavieu. serum. nereda : i odtada. Re infekcije treba se: riješiti Op- i o stanje može. dao ovoliše: samo. revo- o toga. su po Njemačkoj. izvršena mnoga. hapšenja onih lica, za koje se sumnja, dao ME KAZE ZP-Ra7 & novosti nica u kolonijama. Schanzer je za Italiju tražio u Palestini sveta mjesta sa okoli- com. Osim toga se vijećalo o stupanju Nje- mačke u Savez Naroda, te su se oba dr-- žavnika izjavila sporazumni, da se Nje-- mačka primi u Savez. iu . bojice ministra Rathenau. Političko umorstvo njemačkog ministra Rathenau izazvalo je u stranoj štampi ko- mentare, koji su ovome umorstvu pridali osobiti značaj naročito u pogledu poslje- dica. Svakako javnost je bila nervozna da dozna ko su ubojice, jer su ovi nekoliko. dana znali da zametu svoj trag i ako su Na- pokon je, kako iz Berlina javljaju, policiji pošlo za rukom da uđe u irag faktičnim ubojicama, te neke od. njih već ima u svo-. ica čla He HOJIKTHKE, Mi paouinu, iupeća Gyouinu napoou _e S CB8ujecin, Rak he kao pesyninaimu inoea Zipeća 34 1 CIHBOPHO štim. radom i redom, jer konfe- su bili u: vezi sa ovim umorstvom, . rencija ne će popraviti i ispraviti opštu i svjetsku psihu, pa to i ne će i ne može“ ni konferencija u Haagu, paoa ycxpcuyiau jeonoza Oana đaka. jeonoea napoda, koju je damac y ucen Nemiri u irskoi. kao što mogle ni prijašnje konferencije, Šteta za gubitak vremena“i suvišiuog Irska je zemlja neprestanih i krvavih. nemira. Ako se ne bore proti gospodstva nijesu -Ib€MY IIO3HTHBHa JATEHTHA CHara HApOJ- | Hy jou iupoumMeH, u ako nocna novčanog troška! italija i Engleska. HOr jenuHcrBa, y ocjeliaiy jenHaKociH | uHTaBora ak Oniia Ha MTABOM | a Sehanzer: nalazi se u Londonu te nepre- Talijanski Roo vanjskih poslova: Engleske onda se biju i ubijaju“ među So-. bom. Nemiri u Irsk oj, prema vijestima. iz Londona, još uvijek jednako traju. Trupe zakonite irske vlade bombarduju iz teških topova generalni štab revolucijonaraca, a ovi im opet jednako odvraćaju artiljeri- nije konačan, BOpy ca jeuumM He3sHaTHuM BOjHHUKUM. PK pnestai“ jiuueM pasa6pao caM jemHoM KOJIHKO mao *) KypcuB je nam. Om. Yp. : stano konieriše sa Lloyđd-Georgeom. Qni 2 a. su do sada pretresali pitanje Istoka, ročito Palestine i Egipta te regulaciju gra- jom. Rezultat borbe još ali svakako ima dosta žrtava. Sve borbe nose ona sebi karakter pravog građanskog rata. | ona-- -_ PILICI # KRŽINE S uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914-1917. 93 K. P. DOMINKOVIĆ. U svojoj prvoj mladosti, kada sam još, mogu reći, bio dijete, vrlo sam volio ptice. Imao sam i jedan oveći kavez, u kome ih je bilo nekoliko zajedno. Sjećam se, kad bi kojoj uspjelo da izmakne u slobodu ili kad bi ju sam pustio, naglo bi frknula, ali ne bi daleko odletjela. Zaustavila bi se na prvo drvo, nešto bi zacvrkutala, okretala se i pogledivala na onu stranu odakle je utekla. Nije znala da bježi daleko, pa bi se čak i navraćala na kavez. Nešto ju je ipak privlačilo, da li njeno društvo od kojega ge odvojila ili sam kavez, ne znam. Tek, opazio “am da se je u prvi čas u svojoj slobodi db zora izgub- ljena, osamljena i smetana kao siroče. Nešto tako igledaosin i ja. Kad za sobom čuh ključara kako me S Vrata tamnice pozdravlja sa: Z Bogom!; i kad čuh Kako mu se ključ zavrnuo u bravi, pobrzah naglo kroz Sidbenu zgradu, da što prije izađem iz nje, da što prije nadmem grudi slobodnog vazduha. A kad se nađoh na Slobodi, odjednom zaustavih korak, nehotice, više instik- tivno, zastadoh, te se čudno, gotovo S mud. okrećem i gledam otkle sam izašao. U slobodi se osjetih izgubljen 40 Siroče. Ne znam zašto, ali, sjećam se dobro, ne osjetih nona zadovoljstva ni mrve radosti, već me obuze dina neobjašnjiva tuga. Jesam li u tome trenu osjetio : U vrstu nepravde što sam ja slobodan a moji drugovi stadoše | dalje u tamnici, da ih i dalje zakidaju čavli in o vizitorskog točka ? Je li mi krivo, što mi je onemo- Minja da se u životu ponosom sjećam kako sam se tio u tamnici ? Da nije“neprijatna pomisao na solda- čiju, kamo sam se uprav. upitio ? Da me ne zbunjuje, što sam se odjednom našao u mjestu koje mi dobro nije poznato, i gdje ću teško ili nikako naći ili sresti i ono malo poznanika i prijatelja što ih ovdje imam ? Ili se je. koji me je zaustavio pred ini svakako nešto jest. Zamišljen, uputili se | sve ovo slilo u jedan uzrok, sudbenom zgradom, zadržavši tugu? Ne znam ; lijeno put varoši, mi korak i namećući pa se opet, nehote, nekoliko puta okrenuh prama sudu i tamnicama. Sloboda mi postala prosto ua PE golivo no vjerujem | u m »Žar konske propise izvan reiilice, ingk slobodno šetam ?* ; mislim sobom pri lijenem_. hodu i ne obaziruć se na Me prolaznike, koji bi svi, po. logici, imali biti sa garancija- ma, Krećem se tako lijeno, zamišljen kao kakav krivac ili nezadovoljnik, kao siromah seljak u bogatoj varoši, koji na svakom koraku nešto podozrijeva, nečega se plaši. — 0, a Vas otpustili, je! te?; prene me jedan glas. Naglo okrenuh glavu i spazih sa strane puta detektiva koji me je vodio na vojničko pregledanje. — Jest; baš sada. Znate, moram u vojsku ; odmah mu objasnih, da mu tako. bude razmljivija moja sloboda, i oda o meni, na taj način, vodi ffanje brige. — A, da! jest, jest! Klanjam se; i pođe. ja pođoh dalje. ke, — Večeras ona dolazi, sutra se ženim, a nemam još ni vjenčanog kuma; razgovaram putem sam. sobom. Da sam u tamnici ne bi za to trebalo misliti, a ovako? Ovdje ne poznam sada skoro nikoga, jer koga sam po- znavao taj je ili u tamnici. ili je negdje konfiniran. Naći ću nekoga na ulici, mislim, okumi ću ga, platiću ga, častiću ga samo “da mi kumuje, jer kad ne mogu da se vjenčam u tamnici, svakako ću blizu nje. k Napokon se nešto prisjelih. Vrlo dobro! Potražih gostionu Nikole Blaževića, odakle smo dobijali hranu. Dođoh tamo i pođoh ravno u kuhinju. Nikole nije bilo u gostioni, već mu zatekoh suprugu u kuhinji. — Dobar večer!; nazdravim. Večeras jednu večeru manje u tamnici; rekoh sa vrata kuhinje. | — A koje to pošao ?; pita me. — Ja; odgovorih smješeći se. —Vi?. . Oprostite, a kako se zovele? | (Ja o svoje ime. < | — A taka? Radujemo Vam se, dojEme? — Čudno!; pomislih u sebi. Kako svaka stvar ima svoje dvije strane, lice i naličje! Qni mi se rađuju, a ja : te radosti nimalo ne osjećam. — Molim Vas, rekoh, večer aću ovdje, a mogu li dobiti i pronoćište ? | | Bona Baš je jedna soba slobodna, pa neka ta bude za Vas; reče mi, | | — Vrlo dobro! A što, gazda Nikole nije kod kuće ? —— Nije; izašao je malo prije, a naći ćete ga sisurno na obali. | | ž | s — Hvala!; rekoh i ollob. | Prije nego i stigoh na obalu sretoli se Šutem sao Nikolom. Pozdravih se s njime i gdi ga zamolim za jednu.malenkost. | — Znate, da se sutra ženim; dh žoni mu. — Neka je sretnol; reče mi smješkom i daanešinjuE svoju crvenu narodnu kapicu, kao. da se čudi i kao da mi baš ne vjeruje. . nd se — Nego ja ovdje sada: baš nikoga ne poznam. Bili. ste bili tako dobri sutra žrtvovati jedno četvrt sata i ništa više, pa da mi budete vjenčani kum? |