ionasu CpHjenom u oy6orom y Iyrpo

moose
nperanara: 34. AyOpoBuun,
c NOH&IJAIbEM y «yliy 84 nun.
na ronuny. NoiuiToM 3a lyG6pos-
wuk u uujeny Npaasy 96 nun.
Ha FOo1HHy, Ha no ronmuie u Ha
.: < mMjeceu cpa3mjepno.
. Nlojenmunu Gpoj € nanap. -
(LnaTHBO M YTyWuBO y JIyGpOBHUKY,

xa Ši kh “ d % s
1 BGA X "a a s pari
i * ori 3
\ č Pao s
Ž Pi,
SIR:
y MERI
f
B U
“ bh
m
“
i b
i

RSS ZAP q s
Sa
m .

BjacHuK u uslaBaTeJb: OJiBOP iLAPOJRE PAJLHKAJIHE CTPAHKE y JU BPOBHHKY.
OjuroBopuu ypennena MBG XEPLIO

WMJEHE OLJA OMMA:

| uM. BucuHe y IH PH |
jemnor cryaua 3 un, fipa“
onkema, 3axBaje u ornacu.
y TeKCry 4 numHapa CraJt-

HHM OTJIACHBAYUHMA NONJCT.

a REI

Gp. 53.

| | Ayopostux, S. Iyna 1922.

Fom. i.

nn

jenuo nparoujeno npusnawme.

Kaga CMO MH y CBOME YBOJIHOM
ujiIaHKY : ,Kpusa napojnor jenmiucTBa
4 — jyrocrtoBencrBo“, y 6pojy 35.
on 19. aupuja 0. r. NpukašaJi Crate
nalner HapojiHor jemuHCcTBa H OCYIMJIH
,JVTOCJIOBEHE“ MJIH OOJbE_, HHTEFPAJIHE
JUurocJIOBeH€“, HITO OHM, ZaHeceHH cBo-
jm anracraukumM ujrejaMa, 3a6opaB-
bajy, Za NpoTHB ocjehiaipa Hema pa3-
ora, re xohe CuJloM za narype ,jy-
FOCJIOBEHCTBO“ HalileM TDOHMEHOM HAa-
POLY, H Opemopyunju um, za mMjecTO
cujama jom nespejor cjemena, pade
He Ha mMmujeeamy odujena nueeo ua
Mlijebamy pyue csojux cyiinemenuka,
He Ha CUjJAlby Hespena cjemena nHeeo
0a uexajy 0o« caspe, na3Bau cy mac
KVOPOBAYUKH  ,HHTETPAJIHH“ MH zeMO-

KparckH ,Jugosloven“ u penyG/ukan-

an bag - BEMJbO-

alaHuKku , Rad“ cenaparTnsTumMa H rme-
MENCEA HIOBEHHMA 360F TOFA Hamer
MHIIJb€IbA, KAKO HAC OHW OGHUHO H
OHAKO TAKOBHMM HABHBJBY H KAJ 34 TO

Hemajy Cari nukakBa HH NOBOJA HH
o. Beli jemuno ga sacaujenjebyjy

TuMe cBoje mu H HAHBHE NpH-

CTAJIHIIE.

Me5yTuM pazio koHeraryjeMo jenHo |
AparonjeHO Npusname HalmieM MHNIJBE- |
TJIABHOI OP- >

Iby Olt crpane , Riječi“,
rana 3arpeGauKHx  JeMOKkpATA — HH-
TerpaHux  JyrocnoBena. =, Riječ“ y
cBome 6pojy 149, og 27. jyua 1922.,
a HA qeny aucra y umauky ,Ha ro-
AHiNEbHHY VCTABA“ KAKE NOCIOBHO :

» ime je npxaBe, Hapola u we-
roBa jesuKka, ca rJgeiuuira  pasmjepa
DdakruuHux cHara y Hapony, y yCTABy
Hajpeajuuje O3HaueHo, npemMa uacy, y
KOME je Taj ycraB nHacra0. Y _pasro-

y ycTaBy. ,He Mory, Ke. na yripa=.

a nipema norpeCu u Apnuyre,

En. sa

»Mu me

IKHBE CHare CAJIPIKABA H ceOH Gani | na KPHJIy MaJOyINja, jep je cBaxoMy
OBAKOB H43HB HAlli€ upKaBe u napola  jacuo, na IpoT4#B ocjekara He€Ma pa3-
NOTA Ko zla je HenoBjeperbe  1yniesna
“cmbenoha,
 JOFHUKHM OlepanHjama VKJIOHHTH“.

JejiHo nparonjedo npusHarie, ap He?

BUM cBOjoj Heru HHKAKAB FOBOp MJEH.
sanoBnjeji, ma na je HašsoBeM jyeocno- | .
BEHCKOM U CBOje BOjnuuKe Jye0cn08e-
HUMA, KQO MO uMe y napody jom.

Koja će He La HHKAKOBHM

dake

.MOopamMo _oBuje  morako |
pas eGujena CBE CyMIbe, KOje ce pakajy |

HeMa  pasnora,

U mu Pagukamu ne MOpAMO oBuje.
NOTaHKO  pa36ujaru cBe CyMEb€ Koje
ce patjajy na Kpuny manojyiuja, jep je:
cBakOMy jacuo ga mporuB ocjehama.
H ga je nenoBjepewe
nymieBua cibenoha Koja ce ne za Hi-
KAKBHM JIOTHUKHM OmepanujaMa yKJo-
HHTH. :

He Xcueu*) u kan HmaM rpej COGOM =
caMO Cp6e, XpsaTe u CoBenire, a no | 3 .
3TOJE CE MOPAM CayxHTH M jomi cne-
NMJAJANJAM,  JOKAJHHM  HMEeHHMA, TE

Ca ConpuM Jimuane, caj Tomiuuane,
KAZ HM. cija u Haagu primiče se kraju, a ne daje
NoBjepasaM KAKAB TCLIKH 3A/LATAK. Ar nikakovog znaka, koji bi mogao da zabi-
IuTO je TJABHO, UMHHM TO BASJA “dježi neki uspjeh i da, barem u nekoliko,

E

2 bude prilog nekom malenom ali pozitiv-

Heuspjeh u Haagu,

jegHOM Te ,HCTOM jEBHKY, KOjH Npen-

le ya Pai f nom rezultatu. Koliko su prve konferen-
o. u najjauy_ konuy_ cije, ispočetka pokazivale i naglašavale
KOja HAC Bee OJI cjesepa o jyra, or neki osobiti svoj značaj, koji je čak

AynaBa 10 JaipaHekor MOpa“. Pujeum imao da odjekne čitavim svijetom i da
4OBJEKA, KOJH XKHBH Y CTAJIHOM AOJLUPY Broji Dan nesnosno stanje, dotie
Ca Hajja1oM cmaroM napoja u Kome je *

bo
| a nižu. jedna za sene ostepeno se po-
3ajaha ga y ie_dopmupa jemuacrBe- | Bipaa psa E, p
g : : kao neznačajne, već je

š Ž = kazuju lie. samo
ge JOM i g Pe ET m njima počela da se čak ispoljuje indo-
Ha ceGu TAKO KOHKPETHH OMJber H> | Jentnost. i u koji su na tim bao
BoTHe norpeće, ga je Zpeo nama “A. i p
2OCAOBEKUMA pOuu tbeeoBe apeymen- |
inauuje HeMokna naa uoeo.noeuja BI
u na oBnje nuuamuxa pasBoja in
NA OCTAHE IDEJA. CTATKKOM uHIbEHNIA,
CxBarH am“ ce jyrocnosencrBo_ NOMCTA f

KAO NpOGJEeM IMHAaMHKE HAC HApPOJIR
nikakva:

Ka o što se u predvidjelo, konferen- |

ubojstvo izvršili u sred bijela dana.

im rukama. Glavni ubice su 7
nova jedne tajne organizacije, ali u ubist
> osim njih trojic uplet

Ja žad iz reda. Rat" je injekcirao u ope zd ot ce, Zisa ter
ki e gih. lica, koji su članovi is
vjetsku | žilu kucavieu. serum. nereda :

i odtada. Re infekcije treba se: riješiti Op-

i o stanje može. dao ovoliše: samo. revo-

o toga. su po Njemačkoj. izvršena mnoga.
hapšenja onih lica, za koje se sumnja, dao

ME KAZE ZP-Ra7

& novosti

nica u kolonijama. Schanzer je za Italiju
tražio u Palestini sveta mjesta sa okoli-
com. Osim toga se vijećalo o stupanju Nje-
mačke u Savez Naroda, te su se oba dr--
žavnika izjavila sporazumni, da se Nje--
mačka primi u Savez. iu

. bojice ministra Rathenau.

Političko umorstvo njemačkog ministra
Rathenau izazvalo je u stranoj štampi ko-
mentare, koji su ovome umorstvu pridali

osobiti značaj naročito u pogledu poslje-

dica. Svakako javnost je bila nervozna da
dozna ko su ubojice, jer su ovi nekoliko.
dana znali da zametu svoj trag i ako su
Na-
pokon je, kako iz Berlina javljaju, policiji
pošlo za rukom da uđe u irag faktičnim
ubojicama, te neke od. njih već ima u svo-.
ica čla

He HOJIKTHKE,

Mi

paouinu,  iupeća Gyouinu napoou

_e S

 CB8ujecin, Rak he kao pesyninaimu inoea

Zipeća 34 1 CIHBOPHO

štim. radom i redom, jer konfe-

su bili u: vezi sa ovim umorstvom,

. rencija ne će popraviti i ispraviti opštu

i svjetsku psihu, pa to i ne će i ne može“
ni konferencija u Haagu,

paoa ycxpcuyiau jeonoza Oana đaka.
jeonoea napoda, koju je damac y ucen

Nemiri u irskoi.

kao što

mogle ni prijašnje konferencije,
Šteta za gubitak vremena“i suvišiuog

Irska je zemlja neprestanih i krvavih.
nemira. Ako se ne bore proti gospodstva

nijesu

-Ib€MY IIO3HTHBHa JATEHTHA CHara HApOJ- |

Hy jou iupoumMeH, u ako nocna novčanog troška!

italija i Engleska.
HOr jenuHcrBa, y ocjeliaiy jenHaKociH |

uHTaBora ak Oniia Ha MTABOM | a

 Sehanzer: nalazi se u Londonu te nepre-

Talijanski Roo vanjskih poslova:

Engleske onda se biju i ubijaju“ među So-.
bom. Nemiri u Irsk oj, prema vijestima. iz
Londona, još uvijek jednako traju. Trupe
zakonite irske vlade bombarduju iz teških
topova generalni štab revolucijonaraca, a
ovi im opet jednako odvraćaju artiljeri-
nije konačan,

BOpy ca jeuumM He3sHaTHuM BOjHHUKUM. PK pnestai“

jiuueM  pasa6pao caM jemHoM KOJIHKO

mao

*) KypcuB je nam. Om. Yp.

: stano konieriše sa Lloyđd-Georgeom. Qni
2 a. su do sada pretresali pitanje Istoka,
ročito Palestine i Egipta te regulaciju gra-

jom. Rezultat borbe još
ali svakako ima dosta žrtava. Sve borbe nose
ona sebi karakter pravog građanskog rata. |

ona--

-_

PILICI # KRŽINE

S uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914-1917.
93 K. P. DOMINKOVIĆ.

U svojoj prvoj mladosti, kada sam još, mogu reći,
bio dijete, vrlo sam volio ptice. Imao sam i jedan oveći
kavez, u kome ih je bilo nekoliko zajedno. Sjećam se,
kad bi kojoj uspjelo da izmakne u slobodu ili kad bi ju
sam pustio, naglo bi frknula, ali ne bi daleko odletjela.
Zaustavila bi se na prvo drvo, nešto bi zacvrkutala,
okretala se i pogledivala na onu stranu odakle je utekla.
Nije znala da bježi daleko, pa bi se čak i navraćala na
kavez. Nešto ju je ipak privlačilo, da li njeno društvo od
kojega ge odvojila ili sam kavez, ne znam. Tek, opazio
“am da se je u prvi čas u svojoj slobodi db zora izgub-
ljena, osamljena i smetana kao siroče. Nešto tako
igledaosin i ja. Kad za sobom čuh ključara kako me
S Vrata tamnice pozdravlja sa: Z Bogom!; i kad čuh
Kako mu se ključ zavrnuo u bravi, pobrzah naglo kroz
Sidbenu zgradu, da što prije izađem iz nje, da što prije

nadmem grudi slobodnog vazduha. A kad se nađoh na
Slobodi, odjednom zaustavih korak, nehotice, više instik-
tivno, zastadoh, te se čudno, gotovo S mud. okrećem i
gledam otkle sam izašao. U slobodi se osjetih izgubljen
40 Siroče. Ne znam zašto, ali, sjećam se dobro, ne osjetih
nona zadovoljstva ni mrve radosti, već me obuze
dina neobjašnjiva tuga. Jesam li u tome trenu osjetio
: U vrstu nepravde što sam ja slobodan a moji drugovi
stadoše | dalje u tamnici, da ih i dalje zakidaju čavli

in

o vizitorskog točka ? Je li mi krivo, što mi je onemo-

Minja da se u životu ponosom sjećam kako sam se
tio u tamnici ? Da nije“neprijatna pomisao na solda-

čiju, kamo sam se uprav. upitio ? Da me ne zbunjuje, što
sam se odjednom našao u mjestu koje mi dobro nije
poznato, i gdje ću teško ili nikako naći ili sresti i ono

malo poznanika i prijatelja što ih ovdje imam ? Ili se je.
koji me je zaustavio pred
ini
svakako nešto jest. Zamišljen, uputili se |

sve ovo slilo u jedan uzrok,

sudbenom zgradom, zadržavši
tugu? Ne znam ;
lijeno put varoši,

mi korak i namećući

pa se opet, nehote, nekoliko puta

okrenuh prama sudu i tamnicama. Sloboda mi postala

prosto ua PE golivo no vjerujem | u m »Žar

konske propise izvan reiilice, ingk slobodno šetam ?* ;
mislim sobom pri lijenem_. hodu i ne obaziruć se na Me
prolaznike, koji bi svi, po. logici, imali biti sa garancija-
ma, Krećem se tako lijeno, zamišljen kao kakav krivac
ili nezadovoljnik, kao siromah seljak u bogatoj varoši,
koji na svakom koraku nešto podozrijeva, nečega se plaši.

— 0, a Vas otpustili, je! te?; prene me jedan glas.
Naglo okrenuh glavu i  spazih sa strane puta detektiva
koji me je vodio na vojničko pregledanje.

— Jest; baš sada. Znate, moram u vojsku ; odmah

mu objasnih, da mu tako. bude razmljivija moja sloboda,

i oda o meni, na taj način, vodi ffanje brige.

— A, da! jest, jest! Klanjam se; i pođe.

ja pođoh dalje. ke,

— Večeras ona dolazi, sutra se ženim, a nemam
još ni vjenčanog kuma; razgovaram putem sam. sobom.
Da sam u tamnici ne bi za to trebalo misliti, a ovako?

Ovdje ne poznam sada skoro nikoga, jer koga sam po-

znavao taj je ili u tamnici. ili je negdje konfiniran. Naći

ću nekoga na ulici, mislim, okumi ću ga, platiću ga,
častiću ga samo “da mi kumuje, jer kad ne mogu da se
vjenčam u tamnici, svakako ću blizu nje.

k

Napokon se nešto prisjelih. Vrlo dobro! Potražih
gostionu Nikole Blaževića, odakle smo dobijali hranu.
Dođoh tamo i pođoh ravno u kuhinju. Nikole nije bilo u
gostioni, već mu zatekoh suprugu u kuhinji.

— Dobar večer!; nazdravim. Večeras

jednu večeru
manje u tamnici; rekoh sa vrata kuhinje. |

 — A koje to pošao ?; pita me.

— Ja; odgovorih smješeći se.

—Vi?. . Oprostite, a kako se zovele? |
(Ja o svoje ime. < |

— A taka? Radujemo Vam se, dojEme?

— Čudno!; pomislih u sebi. Kako svaka stvar ima
svoje dvije strane, lice i naličje! Qni mi se rađuju, a ja :
te radosti nimalo ne osjećam. — Molim Vas, rekoh, večer aću
ovdje, a mogu li dobiti i pronoćište ? | |

Bona Baš je jedna soba slobodna, pa neka ta bude za
Vas; reče mi, |
| — Vrlo dobro! A što, gazda Nikole nije kod kuće ?

—— Nije; izašao je malo prije, a naći ćete ga
sisurno na obali. | | ž | s

— Hvala!; rekoh i ollob. |

Prije nego i stigoh na obalu sretoli se Šutem sao
Nikolom. Pozdravih se s njime i gdi ga zamolim za
jednu.malenkost. |

— Znate, da se sutra ženim; dh žoni mu.

— Neka je sretnol; reče mi smješkom i daanešinjuE
svoju crvenu narodnu kapicu, kao. da se čudi i kao da
mi baš ne vjeruje. . nd se

— Nego ja ovdje sada: baš nikoga ne poznam. Bili.
ste bili tako dobri sutra žrtvovati jedno četvrt sata i ništa
više, pa da mi budete vjenčani kum? |