Crpana 2.

bpoj 54.

_ ĆU irskoj.
. Događaji koj
se na sebi kar&Kter građanskog rata.
la već više od or dana da se vode
rorčene borbe u Dublinu između četa
ovizorne vlade slobodne države Irske i
brovoljačkih odjeljenja ekstremnih sim-

inovaca. Borba se je brzo proširila: i na

ovinciju. Buntovnicima se nalazi na čelu
znati de Valera, koji je stavio u zada-
ko da se borba vodi do istrage, a slavna
u je ideja, da Irska mora postati pok
imo nezavisna i slobodna.

De Valera baca na Englesku. svu
ivnju za ovaj građenski rat u Irskoj.

Nervoznost Hfalije.
Talijanski ministar. vanjskih poslova

o je pred nekoliko dana u Londonu, te

ruga nekoliko konferencija na kojima
: raspravljalo o nekim pitanjima, koja

e odigravaju u Trskoj,

-

ili, kako obično. kaki avngisže na Sre-
dozemnom Moru, te pitanje Istoka nijesu
baš bez značaja. Stoga se Schanzer i
vrpolji po Londonu a ovo će dana opet

oda bude u Parizu, gdje će opet sa fran-
.cuskim premijerom da mudruje o istim

pitanjima. — U toliko javljaju, da će se
u Rimu sastati kroz kratko vrijeme mi-
nistri vanjskih poslova Francuske, En-
gleske i Italije, da priprave teren za mir
između Grčke i Turske, svakako. Italija
je u političkoj nervozi; ali, valja priznati,
ona radi, i to energično.

Rusija za razoružanje.

Iz Revala javljaju, da je Moskovska
vlada zaključila, da Poljsku i baltijske dr-_
žave pozove na konferenciju za sniženje
naoružanja.

vore i s državama koje su udaljenije od
granice Rusije.

[po Za od značaja. Pitanje. ibi

ps

ebi, | svijesni težače,

Tebi namjenjujemo ove retke, ali ne-
mo mi da govorimo, da se ne bi reklo

govore Srbi i radikali, da oni sami sebe
maja 1914. stoji napisano doslovce :|

ale, i da vodu na svoj mlin navraćaju,
go davamo riječ našoj braći Hrvatima ;

ka oni kažu svoju o Srbima i muna:
U Crvenoj Hrvatskoj“ br. 10. od 25.

rila 1914 piše ,Primorac“ u članku. ,U
i napretka“:
eška ali slavna i pobjedna rata, kad
bija ide u susret danima svoga plodo-
snog rada i uspjeha na kulturnom i eko-
mskom polju, u ovoj lijepoj sredini naše
»bodne i nacijonalne Srbije, osjećam je-
u naglost, neumornost i pohiepnost da
radi, da se živi skupocjenim naporom

la se napreduje. Svak zna koje teške.

žnosti očekuju Srbiju i svakih razumije
tpuno pa zato svak radi naporno, zdušno

sa predosta skrupula i tačnosti. Treba

10g0 mirnog i ustrajnog rada, treba da
sijano sjeme ratnom vatrom urodi plo-

im kulture, prosvjete i blagostanja. To | je
djelo. Srbi- |
ici su u četiri zadnje g godine (1908- 1912).
»bito, stvorili današnju Srbiju, u prvom -
lu vojnički jaku. Oni će znati da je još |

sprimjerno i provedeno u

e osnaže i pripreme za buduće dane.
je potrebno mnogo da teorišem. Taj fa-

i. jeste neosporan ito može svaki ovdje
vidi i da se uvjeri.

Srbija je danas Srbija rada, Srbija Ne-
mive energije. i odlučne volje.
 Rukovođeni cijelim tim poslom i uve-
ni u cio taj i takav rad, Srbijanci ne

boravljaju svoje dužnosti prama braći u

istro- Ugarskoj.
Srbija je danas Srbija bratstva i du-

ke ljubavi, velike nacijonalne vjere i brat-

99 nacijonalnog rada.

»U ovim danima iza velika

ća znaš i razmištiaš !
| Danas u eri napretka tako djeluje naša
Srbija“.

U broju I4. Eine Hrvatske“ od 29.

_»U Srbiji se slavi Zrinjsko-frankopan-
ski dan, u Beogradu se u svakoj manife-

u Novoj Srbiji, u školama, na zabavama,
pjeva se hrvatska himna i tako dalje. Hr-
vatski 30. aprila srpski je dan“.

»Srpski je narod pošao još jedan ko-
rak naprijed“.
prosvete i crkvenih poslova mitropolit Sr-
bije odlučio je da se dan Sv. Ćirila i Me-
todija proglasi crkvenim i narodnim blag-
danom. Ministar prosvete raspoložio je, da
dan Ćirila i Metodija, bude, kao narodni,
iškolski praznik. Kako prvi put uvodi
se taj praznika, to će po naredbi

svečanost zvonjenjem zvona“
U istom broju u. notici

<...

čim cje to 0) zapisana na po

barjaku ! Neka nam, radi onih koji su ne-
upućeni, odgovori , Prava“: Je li intoleran-

Sovjetska vlada se izjavljuje
spremnom, da otom pitanju stupi u prego-

S» sa . .. h : ET . 2
ostaciji nosi i razvija hrvatska trobojnica,

U dogovoru sa ministrom:

mitro-

politovoj, sve crkve po dao tu

»Dvije riječi |

dai sole Za Toka imtoleraneiju: He CAMO 3HAK nopjepema nero u. JeruTuma-

Bo 2 M oternactit, kad je u pravoslav-
\ poj državi, katolik Matija Ban, radio na
državnoj prosveti, nastavi itd. Zar da i
dalje nabrajamo. najobičnije, svakodnevne
primjere iz života u Srbiji, da se vidi ta
»intolerancija“.
Mislimo. da je i ovoliko dosta“.
,»Tako osjeća Beograd, tako osjeća
Srbija . .... a svaki Hrvat prije nego stane
nogom na srbijansko tlo, neka se prigne
i neka. Spljabi tu svetu bratsku zemlju“.
ae
To je Srbija zadnjih decenija — koju
su vodili radikalni vođe.

Hau 1ornucu.
360p QoKeniKkux ROGPOBOJbALA.

Mo KOTOP, .29./VI.
»IlOA& TUM HACIOBOM ,Rad“ r. JIp. Jle-

. ouruka xomuo je y 1383. 6pojy 07115. 0. mj.

jeman TenzeniujosaH usBjemraj, a koju cmo
Y MHTEPECY HCTHHE /IJKHH OJITOBOPA IPON
neoOaBujemremomM jaBHocTn.

Ilo onoj: ,penu mu nok Tu uujecam pe-
KAO“, TIHCAU_ INOMEHyTOT  uNAHKA nonMeke

 IpyruMA OMO IuTo je PyKOBOJIMJIO TOCNApA
(HeMa Buie rocnapa! pekao je rocmap Jby-
60. Om. ci.) JbyGa. |

Tyace ce za uujećy manum no6ap npn-
jeM y Koropy Ha Nponiiu TpojuuH an, aJu
»H€  KPHBIBOM  OOKENIKHX  NOOPOBOJBANA“,
Hero 360r nojuTuukux maxunannuja r.r. D.
Jipanikopiha u M. Pyja, koje nucan naš
 BHBIBE. KAH/IHJATEMA 34 Gynyhie u86ope.

2 Mu TBDJIHMO, A TIO3HBIBEMO TIHCIA ILA

NpOTHBHO NOKAXE, la ky r.r. BpamxoBnui
u Byj momuia na 360p no «eu u MoJ6u
CAMHX. no6poBosana. Ba je To Hekome_ Guo
nenpujarno 4 ga My je NnoMpcnso pauyne,
BjepyjeMo u 3mamMo. Au 1mITO OOKEJBCKI JLO-
GpOBOJBIM uMajy noBjepeibe crpamM  mome-
HyTe zBojune, TO nuje Hama «kpusnua.

TOME FOČmapy JbyOy HHTH MOKEMO HHTH

xoh€MO ma NoMOrHemo. Ka cy NOGPOBOJPLH
MOJIMIH F.T. oByja u JIpamkoBuha ga cBa-
KAKO NOby Ha 300p, To je 34 Ibux IBOjuNy

guja Kyu u Kamo Goa mo imro je umajy

ocija, kad u Srbiji, pravoslavnoj državi, može .

da bude katolik ministrom prosvete i

Cr k venih poslova, kako je bio katolik
Dr. Ivan Gjaja? — Je li intolerancija kad
ima generala u vojci i predsjednika  naj-
humanije ustanove ,Crvenog Krsta“, kako
što je bio general Franasović, katolik? —
Je liintolerancija,kad katolici odgajaju

HEKH ,NOGPOBOJBLU“ KOju IyniKe OMpuuJIH

umjecy. Kao iuiTo je IBHXOB NO3HB Ha 3860p.
 jenuoBpeMeHo ui moxa3 sa To,

Ja cy GOKeJ-
CKH JOOPOBOJbILH NOJIASAK naBjecHor 1y6po-
BAUKOT  NOGPOBOJBILA NIPHMHJIH Ca MHOTO
| ga |

Ila neuuiu nonasak y Korop Tom rpu-

 guKoM Huje 6uo 6es nmoJuTHuUKuX TenHj/eH-

djecu pravoslavne dinastije, davaju im prve.

početke odgoja, kako za Obrenovića bijaše
katolik Medo Pucić, aza Karađorđevića
katolik Lujo Vojnović ?

tuja, MH HMAMO M CHnTOMA M KOKa34. IIpuje
CBera youu 360pa r. Tyuuli manao ce Ha
ogahu ca HEKHM no6poBo;euuma us Bome,

Koju cy nojasunu y Korop. OH um je npu- :

JIAZHO H TOBOPHO, KAKO TpeGa ja NOGPOBOJb-
UH OCTaHy Ha OKYNY Y HCTOM CaBe3y Ca
o6JacuoM opranusanujoM, KAKO OHH uMAjy

KOT& Ce KDHUCTAJHILY IIOJIHTHUKE
onuje. Buku ce Benuka noojena, koja, npa-
 3HajeMo, LoJa3H

 BOJbanla XTHO JIOBHTH

CBOje sajemuuuke uurepece, u. KaKO 6u Tpe.
Cano na umajy u cora ITOCJIAHHKA.
Lep. Jleonruh y jemaom HEeMATOLIKOM
TOBOpy — Koju my je rocm. Byj Beoma yc-
njemino noOu4o — usmeljy OCTAJIOTA HE CaMO
mro je mpuasnao nepa u neMap oGnacuor
CaB€3a, HETO ce u3jaBuo u 34 -pacujem oj
Crupera (oGuracuor ćaBe3a.) A kazi je nouunje
 npezcjenmuuk 300pa CTABHO HA TJIACAIbE TIPE-
IMO 34 KHJAIPE OJL OGJAC. CaBE3a,
npezvilor OHo jeuHoracHO IpPHMJbEH, OHJLA
je ycrao r. /Ip. Jleomruhi u usjaBuo: ,Mu
HHJeCMO OBJIALITEHH JA PACIIDABJRAMO O paC-
ujeny 4 3a To nanyiiraMo 360p“. To je
VUIUIO y 3amnucHuK. Hic Rhodus, hic salta.

To npeBereHo na npocru je3uk 3HauH : IIpo-
nao je Moj ryaH, 360roM rocnojo |

Ja je usa Kkynuca Guo nojuTuuke
Maxunanuje, jacHo ce Bunu mno. usjasu o 1o-
GpoBosbija Tr. 3opnnue. OBaj je kašao m rmo-
HY/HO Ce CIpEeMHHM JA H NPEZ CYLOM TO
noKkaxe, za je zomyia nopyxa us ]ly6po-
BHHKA, Za Ha 300p HukaKO HE ZOby TT.
NpaukoButi u byj. Ako ce Huje pazimo o
NOJIHTHLH, ueMy je TPeGAJIO TAKO INOCTYNATH ?
lla oBy zeojany Huje PyKOBOJIMJIA HUKAKBA
nogiruuka mamjepa, jacuo je u ouurjejno
OTY/L, IITO Cy HM NOCPOBOJBNH — IO OJ-
JIACKY Ny6poBauke zesmeranuje -— y nHeko-
JIHKO MAXOBA HYJMIH NpPEJlCjeNHKILTBO CPE-
CKOTa OILGOPA, IITO CY OHH CBAKH IIyT eH€D-
rHuHo onomu ca usjaBoM, ta TO mMjecTO
npunaza jemo NOGPOBOJbIy H TG LOGpO-

BOJBILy. GODI.
 Hanasbe ce mnucany ,Pana“ ymaJbHO OJI

MCTHH€, KAJ HCHCTHHHTO H TeHIEILHJOZHO
npukašsyje u pan r. Jb. JoBanoBulia u oj
HOC ibHx Bojune cripaM wera, Hsmeby iux
Tpojune mnocroje no6pu ojguocu naprujekor
NPujaTeJbCTBag KOj4 Cy OJ BajkAJLA KApAK-
TepucTuKa pajukaJne crpanke. Ilpusnare
IB4XOBO 34 PAJI r. Jb. JoBanoButia_BeTuKo
jeu orBopeno. H omu ce Bojuna mMory
caMO cMHjaTu CKDOMHHM KOJBHIJAMA HeuH-

juMm Koju 6u xrjemu ma y panukajnum

DENOBUMA H343HBJbY Tp3aBune. Bani oBux
nana manu ecryje ce cHara. .panHKaJicKe
napruje. OHa_je CTOKEp, KAPHIITE OKO
KOMOHKA-

npuje HO IHTO CMO Oue-
KHBAJIH.

A za Gu u jaBHOCT HA HECYMIbHB HA-
UHH MOTJA CyJIHTH, KOje ma 360py zo6po-
Y MyYTHOME, MH CMO
on rr. Byja u pamkoBuha oBjamrenu a
OBAKO UpPpeKO JABHOCTH  NOPyYUuHMO  TOCIIO-
nuHny lip. JleonTuhy: Onu zrBojuuna usjaB-
Jbyjy za Ha GynyhuM u300puMa Hehe Kan-
NUJLOBATH TIO VCIIOBOM, Za TAKBY  H3jaBy
Oj cBoje crpaHe ucruM rnyreMm za u r. /ip.
JleoHTnh. | |

Cjeha mu ce rocm. Jby6o rmucaima y
IBeFOBOM ,Pajry*: 0a je boka padukaneka
Kyna camo 3602 itoza jep nema «o 0a je

ca

ne vide i ne

Ho raj

Pred glavnim oltarom kleči jedna žena. U naručaju
ži svoje maleno djete, koje sigurno još nije ni prohodalo.
prla pogledom na oltar, nešto moli i traži u Boga, a
o dijete tvrdo drži kao neki zalog, kao nekog taoca,

njime uvjeri Boga, da ga svojim molitvama i željama
vara. Danas se sv ak vara pa i Bog. A dijete stoji tiho
nirno a možda je nevoljno i zaspalo u majčinom krilu.

Tako kleče i mole se pobožne duše,

koje je neka

volja ovdje u crkvi prikovala, da u njoj nađu utjehe i

de. Mole se i ne vide ništa _ što.

nesene su u svojoj iskrenoj i naivnoj molitvi i

se oko njih događa.

vide

no Boga, onakvog kakvog su naučili da postoji. U svojoj

ivnosti i neoskvrnjenoj prostoti

napajaju se

nekom

godanom vjerom, da kasnije izađu iz crkve mirniji i

dovoljniji, puni nade i vjere, da će

im

a molitvama postali veleizdajnici u očima naših vlasti.

ipiti za mirom,

da prestane ovo klanje;

moliti se, da

se tvoj najdraži spasi smrti makar i ropstvom ; ovapiti

ne dođeš na frontu i da
»litve koje vlasti sude sa vješalima.
 — Gospode! Usliši im molitvu,

ne zagaziš u smrt;

iskrena
raju Te! i nehote mi se ota da zavapim.

to su

im je i ne

Pred jedan oltar_kleknemo ja i moja zaručnica a
imovi stoje uza nas. U ruke nam dadoše svijeću, a pred
ma, na jednoj maloj tasi leže dva de: prstena,

je pop škropi svetom vodicom.

Tiho i mirno, gotovo šapučući, svršeno je vjenčanje.

Bilo vam sretno!;
Bilo vam sretno !;

završi pop,

prihvate kumovi.
se okrenuh i vidjeh kako one pobožne duše još
kleče kao okamenjene, još jednako mole,
|

još

molitva biti
lišana, i ne znajući da su, u današnjim prilikama, sa

vape, još uzdišu i još, možda, plaču, a i

znaju, da se je kraj njih ovaj čas svršio u svoj tišini

jedan sakramenat najozbiljniji i nasvečaniji u životu čo-
vječjem, sakramenat koji, kad se vrši, ne pozna potište- |
nosti i suza, već veselja i pjevanje ..

Sa dna crkve izađoše iz skamija 3- 4 ženske, Bode
k nama, predadoše mi suprugi cvijeća i čestitaše nam.
Bile su njene drugarice, koje su, radi ovog svog čina,

morale kasnije da odgovaraju pred policajskom vlasti, jer
isu bile na vjenčanju jednog veleizdajnika.

. Kumovi nas povedoše sve zajedno u kalanu. Tu se
nijesmo mnogo zadržali, jer smo u pet sali imali da

otputujemo prema Spljetu a odatle lađom u Dubrovnik.

Kunovi nas ispratiše samo jedan dio puta, jer se ne
smiju nalaziti blizu željeznice. U pet sati krene voz i mi
krenusmo — na bračno putovanje.

U Spljet stigosmo oko 9. sati. Pođosmo u hotel i
zapisasmo se na ceduljam koje prijavljuju strance. U večer
u kafani nađoh opet svog druga iz gimnazije a sada

profesora. Sjedosmo za njegov stol. Odjednom, odnekle

iskrsne nekakav oficir i sjede baš do nas. Profesor_mene
gurne laktom, a ja suprugu. Razumijesmo se i odmah
okrenusmo naš razgovor na drugu stranu, |

U jutro, oko 9 sati, traži me jedan detektiv | i kaže
mi da se odmab prijavim na Poglavarstvo. Podoh tamo.
Kazaše, iza kratkog ispitivanja, da se, dok sam ovdje,
moram svaki dan dva puta prijavljivati, a da ne smijem
zalaziti u kafane ni sastajati se s kime.

Vidim, da mi nikako ne daju mira. Mislio sam da
čekam još jedan dan dok dođe dubrovačka “lađa pa da
sa njome otputujem u Dubrovnik, ali kad vidjeh da mi
ovdje prave neprilike, radije skratih za jedan dan zado-

u isto vrijeme i predsjednik suda jer je sam,
sudaca uz |
mnazije, kad sam ju ja već svršio. Kad me spazi srdačno

voljstvo bračnog putovanja, te odmah u jutro nađoh drugu
lađu, koja vozi do Metkovića. Otiđoh na Poglavarstvo te
ih zamolih da mi naprave propusni list za putovanje
preko Metkovića u Dubrovnik.

U jutro u 5 sati, krenusmo sa lađom iz: spljetskog
pristaništa.

2 | osDeveta tamnica.

Putujući do Metkovića nađoh se na lađi sa jednim

mladim Dubrovčaninom. Rođen je u Dubrovniku, jevrej-

skog je zakona, a sada je sudac na Metkoviću, gdje je i
drugih
a se nema, jer je bio u prvim razredima gi-
i prijateljski pristupi k meni, pozdravimo se te ostanemo
u razgovoru sve dok se ne iskrcasmo u Metković, gdje
stisosmo poslije podne u 8 sata. Objedovao sam prilično
dobro na lađi, te odmah pođoh na željezničku stanicu,
koja je bila prilično dosta udaljena, jer se je nalazila na
protivnoj strani Neretve od mjesta gdje je naša lađa
pristala. Uputih se tamo sa prtljagom, da se više ne
vraćam u varoš, samo da me i ovdje što ne počnu uz-
nemirivati. Sunce je oštro peklo a putem .je bilo mnogo
prašine. Kad prođosmo preko mosta na Neretvi, idući
prama stanici, moja se supruga najednom nešto zaustavi,
gleda u pra ašinu puta i smiješi se.

= — Što je?! pitam je.
Dobar znak; odgovara i smije se.
Kakav znak?
Vidiš kako nam onaj pauk prelazi preko puta ?
prođe prije podne nije dobro, ali poslije podne vrlo
(Nastaviće se).

Ako
je dobar znak.