Crpana B. . a x a PA Bpoj go Svetkovina sv. Vlaha a | nastajne 1923. g, Do godine o svetkovini sv. Vlaha vrši se tristota obljetnica jedne jav- ne zgode u životu dubrovačkog pje- snika Điva Franova Gundulića: (rođ. 150871632), koji je u svojoj pjesni- čkoj duši sanjao o jedinstvu našeg višeimenog naroda, jedinstvo koje je ostvarila naša slavna vojska. Pravo je stoga da Dubrovčani, i u svome zavičaju i gdjegod se po svijetu nalazili, proslave te godine na osobit način ovu svetkovinu. Dubrov- čanima pridružiće se. jamačno vas narod u prostranoj našoj kraljevini, da odade poštu pjesniku ovom pri- godom. a o Ž Javna zgoda u pjesnikovu životu 1623. god. bila je ova: Dubrovačko malo vijeće svake je godine za sv. Vlaha biralo po četiri vlastelina, da: kao kapetani ili časnici svetih mošti čuvaju pred njima počasnu. stražu, prije no što bi se one nosile u litiji. = Ovaj se običaj redovito: vršio svake godine od prije od g. 1449 do veli- kog potresa 1667 g. pak se ponove iza potresa 1670. god. do uključivo 16/6. g. kad prestane sasvim. Kad se promisli da su dubrova- čka vlastela nosila na sebi, dajbudi skupno, suverenitet republike, počast . iskazana svetim moštima ovim bira- njem bijaše izvanredna, kao što bija- še izvanredna i čast ovih kapetana “ sie ći Koji bi od vlade primili na se za ovu dužnost nekako biljeg - suvereniteta: dubrovačke republike. | Ondašnja stona crkva, Gospa Ve- lika, bijaše divan arhitektonski sredo- lim potretom 1667. g. nekoliko godi- na iza Gundulićeve smrti. U ovoj sta- roj Gospi čuvale su se svete mošti u moćniku koji nije bio dolje u crkvi, \ je putem izgledao sve poznatiji, ali nikako da ga se sjetim. kako sada, nego u jednoj dvornici u nuglu crkve na višemu spratu. Iz te bi se dvornice snijele svete mošti do- lje+u crkvu za litiju. | Malo vijeće izabere tu četvoricu i za svetkovinu sv. Vlaha 1628. g., dvojicu za počasnu stražu gore u dvornicu, a dvojicu dolje u crkvi. Za gornju dvornicu bi izabran pjesnik Đivo Franov Gundulić sa Franom Nik- šinim Sorgom, a za dolje u erkvi Se- vrši se tristotine godina, da je naj- slavniji naš pjesnik Đivo Gundulić vršio čast kapetana svetih mošti u Gospi. Ovusfe čast tada, istina, vr- ošio naš pjesnik po drugi put u svo- | me životu, jer je prvi put to učinio — već god. 1612, tri stotine godina pri- je no što je Srbija započela rat na Balkanu, ali onda g. 1912. dobar dio našeg naroda bješe još pod tuđim gospodstvom. B Kako bi se im&la 19283. g. proslaviti svetkovina sv. Vlaha? Ovdje treba >- istaknuti, da su se iza narodnog oslo- vastijan Nikšin Menčetić i Gavro Ga- vrov Crijević. Nastajne dakle 1923. g. bođenja i ujedinjenja promijenile pri- like i da je potrebno učiniti reviziju Svečanosti sv. Vlaha u doba austrij- ske vlade u Dubrovniku i da za 1923. g. treba uzeti u obzir tristotu obljetnicu pomenute zgode u životu pjesnika Gundulića. Do 3. februara 1923. g. ima po godine dana. Na dubrovačkoj je op- Čini sada da odmah postavi jedan odbor, koji bi predložio potanji pro- gram svečanosti obzirom na promi- jenute prilike, na tristotu obljetnicu ina sudjelovanje naroda u kraljevini. Političke Unutrašnje političko stanje u Italiji ta- kovo, da ono više sliči građanskom ratu, S novosti. Krvavi štrajkovi u Americi. Ima već dulje vremena da su rudari u Americi stupili u štrajk, te svi pokušaji nego li običnim nemirima. Uhvatile su ses" da se-dođe do sporazuma, ostali su bez u koštac dvije vrlo jake grupe, obe ekg- tremne i nepopustljive, obe oružane i agre- sivne. To su fašiste i komuniste. Na više mijesta po Italiji dolaze do pravih bitaka između ove dvije strane, te je prirodno da. ima i žrtava.“ U savezu sa ovim i ovakovim stanjem. došlo je do pada vlade. | Svakako političko stanje u Italiji pre- življuje sada jednu krvavu krizu iz koje se ne će ni lako ni brzo izaći. Z s / Mi i italija. = Talijanskim fašistima ne ide nikako u račun da dođe do sređenih odnosa između nas i Italije, pa upinju svu snagu, da ome- tu izvršenje rapalskog ugovora. U tome su. > im dobro došle i unutrašnje talijanske tr- zavice, koje su izazvale pad vlade, koja je sa nama gotovo već bila i svršila stvar, koja se je imala kroz najkraće vrijeme | provesti u djelo. Sada, padom stare vlade a dolaskom nove, opet će se ovo pitanje | između nas i Italije da otegne u neizvjesnost. | vječni spomenik, koji se sruši nemi- < “4 2 po Pa i Sa sanaciju Austrije. Iz Beča javljaju da je poznat tekst za- ključka reparacijone komisije, kojim se sa- veznici odriču založnog prava. Reparaci- jona se komisija izjavljuje spremnom odre- ći se založnog prava, ako zakon o osnutku nove notne. banke, bude izrađen prema njezinoj želji. Drži se, da će ovaj zahtjev biti od narodnog i saveznog vijeća ispunjen. - Budući da se Rumunjska i država S.H.S. još“nijesu odrekle založnog prava, očekuje se S interesom, kako će se sada držati ove dvije države. U bečkim krugovima se nadaju, da će brzo biti postignut spo-_. razum i onda početi rad oko sanacije države. uspjeha. Štrajk se je ipak, relativno, odr- žavao mirno, ali posljednih dana došlo je odo krvavih sukoba između vojske i štraj- kaša, koji su zapalili neke ugljenike. Ovom prilikom stupili su u štrajk u velikom broju “i željeznički radnici. Na više imjeste, pa i u samom Washigtonu došlo je do krvo- Prolića. Velik je broj žrtava na obe strane. Konferencija u Haagu raspuštena. Može se smatrati da je konferencija ou Haagu raspušteta. Ona će ostati samo zabilježena u istoriji da je postojala i da je svršila sa potpunim neuspjehom, uprav sa ijaskom. Ruska delegacija u Haagu sastavila oje izvještaj za Savjet narodnih komesara u kome konstatuje da je konferencija pre- kinuta prije nego je završila svoje radove i prije nego je ispunila određenu Joj ulogu, | U Brskoj. Borbe između vladinih četa i ustaša ojoš jednako traju i to u punom jeku. Sa obe strane, u borbi je angažovana i arti- ljerija. Zadnje vijesti govore, da je vladi- nim četama uspjelo, zahvaljujuć jakoj arti- ljeriji, potisnuti ustaše u svim pravcima. Ustaše izmiču prama jugu. Mađari ne miruju. o Mađari su još odavna organizovali baude, koje su bile uređene kao redovna vojska i imale zadatak da spriječe zapo- sjednuće Burgenlanda od Austrijanaca. Ali su pred velikim silama _ morali popustiti. Sada su opet počele te bande da upadaju u zaposjednute krajeve te izazivlju nemire. Na energični protest Austrije i antante, mađarska je vlada poslala na granicu Bur- genlanda da razoruža bande, što im je i uspjelo. Uapšeno je po zemlji mnogo čla- nova tih bandi, a među njima oko 206 đaka. . CapajeBo 6yze Besano ca OAPXKABHY NOMOH OJ 200 xupaja M3 nawe Kpameny, 3JajaM je npumMjbeH. Ha cjenuunmu Hapojne Ckyny NpuMibeu je sajam BjepoBe rpyne oz MHJIHjyHA noJapa. LIujemu ce, Za ke IIPHXBATOM OBOT 34jMa nockouuTK BD HOCT IHHapa npama crpanoj BaJlyTu, S JanpaHcKka npyra. .HanokoH je zeduHuTuBHo OJIpeke, Aa Jaupancka npyra HOpMAJIHOF KOJIOCNje, uma uhu on Beorpana npeko Bumern, y Korop. HcroBpemeno je OJVIY4eHO g, Beorpajom ia NAPEeKTHO. | JIpx«KaBHa nomot. MuuucTapcTBO npocBjere OLOOPHIO |, Jan JyrocnaBenckoj Akagemnju y 3arpe6y ., IB€3HH€ KYJITYPH€ CBpxe. V TIOCIbEJIHE By, jeme oBa je akazemnuja Guya Y BDJIO Mugen HOH MATEPHjAJIHOM INOJIOKAjY TE je TI PeTuy, ONACHOCT Jia NpekuHe cBoj pa. KOHKOpJAT C BaruKkaHom. Kako #3 Beorpaza JaBJbajy HMEHOBA, je KoMuCMja 34 NpoyuaBaie ruTama 0 ay, KIBJ EY KOHKOPJLATA Ca _BarukaHom, 3, CeKPeTapa KOMHCHje NnocTABIbEH je AnTya Anuh, cekpeTap MuHucTapcTBa MuocTPann lljesma. Ocurypawe cBeuireHuKa. Jenna neseranuja Ypyxeia CBelnre. HHKA yMOJImJa je Muuucrpa_Bjepa, za e 34KOH O NOGOJPBIIAHY NJIATA M freH3uja ce. NIT€EHHKA INTO npe CnpoBeze Ckyrmiuiqum Ha OJOGpete. MatapcKka HaCHjba. Ham xuBaJb y Mahapckoj Beoma je ya Oyijen u oropuen 360r nacnuba KOJja Haj IBHM CBAKOJLHEBHO BPILE MatijapCKe BJACTI, Ilopex MHoro6pojuux 3JocTaBa, y Beorpajy uMajy 3BanuuaH u3Bjeturaj, koju NOTBpilyje HECHOCHO CTAH€. Brana npoyuaBa Hauni, Ja Hanmie cynapojubake y Mabapckoj 3auri: TH HMCIIPEJL TAKOBHX HACHJbA. : Ipsene kyhe u3 Ebemauxe. Penapanujona Komucuja y Pbemaukoj oGaBujecrujra je MuuucTapcrTBo Hapojuor 3npaBiba za je Behu nuo npBenux xyha, KOje Cy nopyuene Ha raj mauuu Guru ycKo- po ucnopyueHe. HucraJiucate je;ue oBaKoBe oKyhe Tpaje 8 zana. i 360r Kyre. Ilomro y Tpukoj uma Buuie cyuajea Kyre To je MuuucrapcrBo HapojHor 31paB- ba npelyseno nacrpoxuje mjepe paju npe: mega myrauka Koju nojaše us Tpuxe. _] ———a — A vraga će doći ; odgovorim nemarno. — Vrlo lako. Znate da će sigurno navijestiti ovo dana rat, ako možda već to nije gotova stvar. | | — Zar? Zbilja ?; odgovaram mu i pravim se nevješt. a vc ite kakol; upadne u naš razgovor pop. Već je određeno da ova sela sa ove strane moraju ovo dana evakuirati, a ja baš zbog toga idem u Dubrovnik. o — A tako? A vi ste odavle ? pitam ga. Za — Nijesam baš odavle, ali sam ovdje paroh; odgo- vara mi. 2 | | : Putem smo razgovarali ponajviše o ratui o predsto- . Da. smo razgovarali ? — Mislim, da nijeste. putovao ? Zašto ? Vodio je eskortu. — Kakvu eskortu ? —— — Za Boga, da nijesam štogod neoprezno kazao kad Da ste me barem kojom srećom upozorili | Ništa, ne bojte se. A znate li zašto je on s nama Mene. — Evo ga stiže. uznemirivali. — Pak!, ne će me valjda s kako predlažete. Bilo je skoro 10 sati kad pozvonih na zvono svojih i kućnih vrata. Kako mi je bio ugodan glas tog zvona! — Kako? A ja pred malo više od pola sata primio depešu da si otputovao za Doboj !; dočeka me veselo || — Ne znam, da mi što ne prigovore ? — Radite kako znate, ali mislim, da bi Vam bezob. zirnije prigovorili, kad bi ste ih sada, u ovo doba noći toga objesiti! Uradiću k L. j I meni. jećoj mogućnosti navale Talijana na ove strane. Pop mi Na Uskoplju pređosmo u drugi voz, a onaj sa kojim sam uprav imao da i ja putujem u Doboj odveze dalje. o Bili smo u zakašnjenju za jedan sat, te u Gruž, | stigosmo nešto poslije devet sati u večer. Izađosmo pred |. stanicu te čekamo tramvaj. — Ali Vi meni izgledate poznati; počne pop prema — Ai Vi meni; kažem mu. RJE On prvi spomenu moje ime pa mi onda kaže svoje. Bio je moj školski drug kroz prva dva razreda gimnazija, KAR BL — Koji je ono gospodin štovje bio s nama? pita me da prevrne razgovor. Roo Ono Vam jesjedan detektiv. — Detektiv ? Pop me začuđeno pogleda, ne pregovori mi riječi, već se prosto smete. Iz neugodnog momenta, u kom se je nenadano osjećao, spase ga tramvaj, koji je baš tada! stigao. Kad poveze tramvanj obuze me ugodno čustvo. Ne znam vozi li me baš kući, ali mi ulijeva nade. — A kuda ćete sada sa mnom ?; pitam svog pratioca. <. Morao bi da Vas predam na Poglavarsto. — Radite kako znate, ali Vas ne bi svjetovao. Već je kasno doba, kad se nigdje u kancelarijama. ne radi, Dosađivati u ovo doba to je danas, kad i onako svak preko dana dosta radi, vrlo dosadan posao koji srdi činov- nike u upće funkcijonere. Radite kako znate, ali ne bi rada, da Vas prime osorno ili čak. neuljudno što im i pol noći ne dajete mira. — Pa što cijenite da bi bilo bolje? — Što ću Vam predložiti, ne ću reći da je to bolje, da ne promislite da tako predlažem samo zbog svog interesa, ali svakako mislim da je za Vas praktičnije. Povedite me kući, da tu prenoćim, a u jutro ili ću ja sam doći na Poglavarstvo ili ćete Vi doći po mene. sa čuđenjem brat, ali mu je glas oslabio i već mu je. izgubio snagu. | — A Ivanka ?; pitam za suprugu. =. — Kad je stigla depeša još je bila ovdje, ali je malo | prije pošla kući k_ majci, jer joj je bolesna. | Ne mogoh izdržati a da se ne ukradem od kuće, pođoh da iznenadim suprugu. | Kad mi otvoriše kućna vrata, dočeka me i preko mjere iznenađena, a u ruci drži neku geografsku kartu: — Šta će ti ta karta ?%; pitam je. — Tražim gdje tačno ostaje Doboj, ati“ ovdje? Kako to, molim te? Kk — Lijepo ; rekoh. U tamnici ti kazah da: vjerovat | u sama sebe najbolja je i nasigurnije vjera. Sjećaš li $% onog pauka što nam je u Metkoviću prošao preko pui poslije podne, a ti si mu se zaradovala. On me je dove? opet — k tebi. (Nastaviće se):