e ani | o opujenom K oy6orom y Jyrpo 4 “Kanara: 3a /IyOpOBHHK, A ronuny. TlowuTom 3a UyG6poB- E #2 a Eu E : 8 poHamuaibeM y kyhy 84 un. uk OH uujeny fipaBy 96 mun. rojuHY, Ha No rojune u Ha .. omjeceu cpasmjepuo. — :-: “nojenuuu 6poj 1. puuap. - qgaTHBO HOVTJIKHBO y Ny 6poBnuKy. : , kaka. sah E “o »"Šmi 2 E < m Vi “ x BnacHuK H u3naBarTeJ/b: OJIbOP HAPOJIHE Te. MA nE: Go ERMA * x pan KK. ki P. ž ž PAJHKAJHE CTPAHKE Y JLYEPOBRHKY. OnroBopHu ypeuHHK : HBO XEPLIO Kut Ti? An ak RI. ME % E > Ši) Es 4X M hh ZA PRE A " * 3 3 Ger Šta k X eddie sd UHMJEHE | | UM. jenuor crynua 4 mum. lipu: y TekcTy 5 gunapa Cran- \HHM OTJIACHBAUHMA NON CT. me gp. 69. Fon. !. "a, post sada više do toga da napravimo jed- no upoređenje, koje namjenjujemo na- šim težacima, zemljoradnicima, koji- ma je sam naziv stranke donekle imponovao, tako da su se u mnogo- čem poveli. samo i jedino zbog imena a ne zbog političke uviđavosti i stvarnosti. Kakogod, onako površno, okretali i obrtali sa jednom i sa drugom da- našnjom strankom, ne može se ni- kako zatajiti fakat, da je i današnja, nazvana zemljoradnička stranka, kao Ki dosadašnja, nazvana radikalna stran- ka, u glavnome rekrutovana od na- šeg zemljoradnika, težaka. Još bi je- dina razlika bila u tome, što- u ra- dikalnoj stranci, upoređujući je sa ze- mljoradničkoj, ima lijep broj inteli- gencije, čime zemljoradnička siranka nažalost oskudijeva, jer onda bi smo bili sigurni ili da je ne bi bilo u onoj formi kao što je danas, ili bi kretala drugim putem. | Dok su, još pred puna četiri de- cenija, radikalnu stranku stvorile eko- | nomsko-političke prilike u SFbljJI, dok je ta stranka, rekrutovana isključivo. iz seljačkog, zemljoradničkog elemen- ta, zbog samog uzroka svog postanka, | krenula pozitivnim putem i dovela do onih rezultata, kojima, pa bilo ne- kome i preko volje, danas dugujemo za našu narodnu slobodu, dotle je: današnja zemljoradnička stranka, kao takova, jedan apsurd pokraj već po- stojeće zemljoradničke -stranke, koja se zove radikaina. Nego, mi smo baš s toga, što je radikalna stranka stvorena pod tako- vim uslovima, da je, htjela ne htjela, Zemljoradnička i radikalna stranka. Ne mislimo da na ovom mjestu | zlažemo današnji odnos između ove, po imenu, dvije stranke. Nama je | vidjeli E ua SVojem Nazivu“ ;zeunjeral. | = Ay$poBHHK, 29. Syna 1922. morala poći pozitivnim putem, mi smo, kažemo, dobili slobodu i to toliku slo- bodu, da ju zloupotrebljujemo. U ovoj našoj, sa zaslugom radikala, stečenoj slobodi, ima ih koji su se nešto pre- već raspojasali, koji bi htjeli po malo da žive na račun države i slobode u. njoj a po malo da ruše državu ape- lujuć na slobodu. S druge strane, ti isti ljudi, u većem dijelu, to su ili skrahirane veličine ili ambicijozne sit- nice. Njihovo iskakanje na površinu može jedino da se desi na račun mase, na grbači narodnoj. Vodeći računa da je u našoj državi 80%, zemljoradnik, a ne gubeći iz vida, da je od tih 80%, zemljoradnika u zemljama bivše austrije gotovo za isto toliko postotka odgojeno protiv srpskog imena i plemena, oni izletiše sa drekom: ze- mljoradnička stranka! Interesi zemljo- radnika! Zlo stanje donijeli su Srbi! Srbi su dušmani!- Srbi su radikali ! Već sam naziv ,zemljoradnička stranka“ spojen sa demagoškom kri- laticom ,interesi zemljoradnika“ imao je dovoljno sugestivne snage, da ne- kako alarmira na okup doista prave zemljoradnike, koji su cio svoj spas ni&ka sirnice. >. ve E o Mi kao radikali, oja osnovu svojih velikih djela, na osnovu. nikada im ne | nekog pozitivnog rada, koji je donio neke rezultate, pani na osnovu svog jakog imena, već prosto na snovu zamamljivog naziva, kome je prika- čeno nekoliko demagoških fraza, koje na prvi mah zemljoradniku izgledaju iskrene, ostvarljive i daju mu varljivi izgled nekog apsolutnog suvereniteta, koji kod kulturno slabo, iii gotovo nikako, odgojene mase ne samo oma- mljuje već prosto opija. I kad je jedna stranka, kao što je danas, samo po imenu, ,zemljo- radnička stranka“ osnovana na ova- kovim temeljima, onda njoj ne može biti duga vijeka. Takova stranka, u početku, stvorena je, da izdigne na površinu i održi one koji su je stvo- rii a ne da održi i učvrsti sebe kao rezultat neke više potrebe u. rješavanju nekog opšteg zadatka bilo klasnog ili nacijonalnog. U tome i jeste razlika između ove naše dvije zemljoradničke stranke. Radikalnu su stvorile ekonomsko — političke pri- like koje su joj dale u dužnost da rješava jedan vrlo krupan zadatak, da zemljoradnika osigura a narod dovede do ujedinjenja i slobode. Za izvršenje tog zadatka trebalo je ipak puna četiri decenija, ali je on izvr- šen, što znači, da je rađ radikalne stranke bio potpuno pozitivan, a to je garancija koja osigurava i dalji život radikalnoj stranki, toj našoj zemljoradničkoj stranki sa pozitivnim - A današnja ,zemljoradnička stran- ka“ koju su stvorili ljudi, — i to jedino i samo zbog sebe, a ne kakva jača politička nužda, ta stranka mora da brzo, kao takova, skrahira. Njen pravi zadatak nije da rjesava neki jači zadatak kao što je to bilo i ostaje kod radikalne stranke, njen je zadatak da riješi pitanje udovo- ljenja ambicije njenih kaponja, koji su privremeno znali da masu zavedu sa prostom formom imena. Riješenje takovog pitanja nije baš toliko teško, ali je i neodrživo. I pokraj najjačeg momentanog uspjeha, stranka će da skrahira, jer nije udrila putem pozi- tivizma. ' | Radikalna stranka preživjela je. plodonosna četiri decenija, a pred sobom ima još mnogo decenija, i oni se ne dadu izbrojiti dokle god radi- kalna stranka bude osjećala da ima još pred sobom neriješenih opštena- rodnih zadataka. Samo one stranke koje misle i vođe ozbiljna računa o svojem udjelu | u rješavanju velikih pitanja, mogu da daju velike ljude, a one koje bez zadatka idu za time da daju samo velike ljude, nijesu i vima koji -obezbijeđuju opstanak. uro upamtel . eno > Političke < Kriza u Matiji. S U Italiji stanje nije nimalo zavidno, ono čak zabrinjuje. S jedne strane krvavi da sukobi između faštista i komunista s dru- = ge strane kriza u ministarstvu, koja će se = vrlo teško riješiti, jer su i fašisti poduzeli sve samo da i oni uđu u novi te o ljudima koji će pre- U irskoj. : i U Irskoj još uvijek traju neprestane borbe između ustaša i vladinih četa. [ ako iz Dublina javljaju o uspjesima vladinih novosti. x kabinet. S toga se prave razne kombinacije o sastavu novog kagineta, = uzeti u ruke državno kormilo. “po a trupa ipak nema izgleda, za dugo prestati | nja Irske za lako svršiti. Mandat nad Sirijom i Palestinom. si Vijeće Saveza Naroda zaključilo je, da se potvrdi francuski mandat na Sirijoin i engle- BUĆHHE y MIHDAHH onheia, 3aXBaJe u orgmacu neće nikada - izvršiti kakvo veliko djelo i one mo- raju da propadnu. Radikalna stranka već dugo živi ijoš će dugo živiti pro-- sto s toga, što odgovara svim usio- Naši zemljoradnici neka ovo do- da će borbe još i da će sepitanje urede- | ski mandat nad Palestinom. Obe države ima- le bi odmah preuzeti mandat netom se sporazumu u nekim detaljnim pitanjima. Nemiri u Turkonstanu. | Prama nekim vijestima iz Angore, kao da se cijeliruski Turkenstan digao na usta- nak. Ruska vlada je, javlja se, poslala dva puka kozaka, ali su ih ustaše potukli. ———— PILICI 4 KRŽINE uspomene i refleksije iz taoštva i internacije 1914-1917. 60 K. P. DOMINKOVIĆ. > brati supruga. BS — Kako je prošlo ?; pitaju me radoznalo i nestr — Dobro je; odgovorili. rođenu kuću. Hvala im, a odavle im lako više ne izlazim. Obradovah svoje najmilije, zaradovah se sam sebi, > _ pljivo Zatvoriše me ovdje u moju . LA Zaklonih se za evijeće pa ih dobro pazim. Inijesam se prevario. Uputiše se ravno k mojoj kući. Odmah javih bratu za njih, rekoh mu, da za mene ll. Dio. Konfiniran. 1. ; g : U jutro, na 19. maja 1915., pođoh na dubrovačko Poglavarstvo. Detektiv me nije pratio. Došao mi kući, kazao mi da dođem sAm, bez njegove pratnje, i pošao. Na Poglavarstvu je bilo vrlo malo službenog personala. Kako je predstojao rat sa Italijom, to je izazvalo _ veliku zabunu. Poglavar i veći dio činovnika već se iselili iz grada. Dođoh. U jednoj sobi gdje sam malko počekao za- valim se na jedan divan. Izađe politički komesar. — Oprostite, rekoh, što ne ustajem, ali sam tako bolestan i toliko oslabio da ne mogu. Za _ Pođite kući, kaže mi, ali ne smijete nikuđa izlaziti, Nikoga primati niti se s kime dopisivati. Je li on ovo radio na svoju ruku zbog velike zabune pred ratom sa Italijom ili je već dobio takove instrukcije, ne znam. Kako bilo, ja sam u sebi bio dosta zadovoljan i veseo, i mogao sam-da potrčim kući kao hrt, kad time ne bi izdao, da nijesam baš tako bolestan i oslabljen. Netom komesar pođe, polako ustadoh i još polakše dovukoh se kući. Kad otvorih vrata na kapiji i kad ih za Sobom zatvorih, osjetih se zdrav i jak, osjetih veliko za- dovoljstvo i sreću gdje napokon stigoh kući svojoj ; svojoj, nadam se, posljednjoj ali i dragoj tamnici. — Mila kućo, ne ostavljam te više lakol; kliknuh netom uđoh. a kuća mi je draga i ako su mi od nje napravili tamnicu. Pred kućom mi je lijepi maleni park, oko kuće voć- njaei i dosta zemljišta za gojenje povrća. Sve je to opasano visokim kamenim zidom, pa sam zaklonjen očima ne baš prijatnog susjedstva a i opće svijeta. Ovo mi je zgodno da ueopažen od zlih oči provodim mirno dan u radu i zabavi oko cvijeća, voća i povrća, pa mi je ova vrst zatočenja i time još lakša, prijatnija i milija. I nehote postadoh vrtlar pa ću se u tome novom. zvanju lako još i usavršiti, Svukuda može biti dobro, ali je kod svoje kuće najbolje pa i onda, kad je ona tamnica. | > Pe e BET Imam odavna sliku kralja Petra i kralja Nikole, poprsja u prirodnom veličini. Kad su mi, nekoliko dana prije nego su me uapsili, izveli kućnu premetačinu, -obe ove slike bile su na svome mjestu. Za čudo ne dirnuše ih. Ali vidjeh odmah što se sprema, te, ne budi lijen, izvukoh-ih iz okvira pa ih konfinirah na sigurno mjesto. — Krivo su vas pogledali, pa ko im zna što vam misle !; rekoh kad ih _spremih. : sal | | Biće jedno 7-8 dana što sam kod kuće konfiniran. Jedno prije podne opazim sa terase, kako, dolje putem, idu tri finanse i jedan vojnik, u kome odma poznah da je to onaj detektiv te me je pratio iz dubrovačkih u šibenske tamnice, Bi | vrh glave, kako znate, ali sigurno biti u postelji. sam davno bio u postelii — bolesnik. 4 Pokucaše na vrata i u sobu mi uljegoše sva četvorica. — Da nijeste došli sa ponudama do bolesnika ?; dočekam ih smješeći se. Imamo naređenje da dođemo do Vasi da od Vas tražimo, da nam iz kuće predate slike stranih vladara. | 4 koji su bili sigurni, | — Oprostite, ali ćete nam damo ostale sobe.; kaže mi detektiv. me i pođoše bez plijena kome su se nadali. — Jesu li što odnijeli?; pitam brata. Nijesu. Vijećali su zbog slike ,Krunisanje cara Du- šana u Skoplju“, ali srećom nijesu razumjeli što predstavlja. | kaže da sam bolestan u postelji, pa ako što od mene traže, neka ih slobodno uvede u moju sobu, gdje ću ja do tada Dok sam se svlačio već sam čuo na vratima kapije zvono, a dok sam pred vratima sobe čuo korake, već — Oprostite da Vas uznemirujemo, počne mi detektiv. — Stranih vladara? Imao sam kralja Petra evo ovdje S. eto vidite, okvir je prazan. Tamo je, na drugom mjestu, a znate ito, bio,krali Nikola, ali ćete sada naći prazno mjesto. | : + Sva četvorica, kao na komandu, pogledaše na prazni | okvir izviše moje glave; nešto se ljuljaju na nogama kao. da im nije milo, što će sesmorati vratiti bez plijena za. dopustiti da Vam pregle- _ Samo izvolite, moj će Vas brat kroza njih provesti. Domalo se povrate opet k meni, izvinjuje se, pozdrave . — Da još, po vragu, ne idu k meni? mislim i pratim ih okom?*kuda če. | 5 g. mr OLNACHMA: a j poi bu